BRATUNAC - Zbog slabe kupovne moći stanovnika Bratunca samo u toku ove godine vlasnici su odjavili 86 privatnih trgovačkih, ugostiteljskih i zanatskih radnji.

Ovo je izjavila viši stručni saradnik u Odjeljenju za privredu i društvene djelatnosti u Bratuncu Svetlinka Nikolić. Navodeći da su od tog broja trajno zatvorene 42 radnje, ona je kazala da se privatnici odlučuju na takav korak zbog teške ekonomske situacije u ovoj opštini.

- Vlasnici koji trajno zatvaraju svoje radnje navode da, zbog malog prometa, ne mogu da zarade za poreze i doprinose. Odobrenje za privremenu odjavu, koja je u trajanju od tri mjeseca do godinu, uglavnom uzimaju oni privatnici koji u tom periodu pokušavaju da izmire zaostale obaveze - rekla je Nikolić.

Dodajući da je među odjavljenim radnjama najviše zanatskih, i to 19, Nikolićeva je istakla da se privatni preduzetnici koji se bave tom djelatnošću žale da nemaju posla.

Milan Vidaković, vlasnik trgovačke radnje "Role", koja se nalazi u centru Bratunca, rekao je da je promet robe znatno opao u ovoj godini.

- Mještani odavno kupuju samo ono što moraju. Dešava se da kupci traže samo dva-tri jajeta ili 100 grama viršli. Rijetki su kupci koji traže kvalitetnije i skuplje artikle - rekao je Vidaković, ističući da se u toj radnji, koja je prilično snabdjevena, uglavnom kupuju osnovne životne namirnice i higijenska sredstva.

On kaže da redovno izmiruje obaveze prema državi i da još uspijeva da obezbijedi novac za plate radnicima i očekuje da će se ekonomska situacija popraviti u idućoj godini.

Bratunčanin Slavko Gligorević kaže da živi od penzije i da odavno i ne pomišlja da kupi nešto više od osnovnih životnih potrepština.

- Važno je da su penzije redovne i da mogu mjesec preživjeti s tim primanjima. Kupujem osnovne namirnice, a ponekad meso, sokove i voće - rekao je Gligorević.

Privatnici

Nikolićeva kaže da u Bratuncu ima nekoliko poslovnih prostora u kojima su vlasnici pokušali da se bave nekim privatnim poslom, a koje sada nude u zakup.

- Na području Bratunca trenutno radi 150 trgovačkih radnji, 127 zanatskih i 59 ugostiteljskih - navela je Nikolićeva.

SREBRENICA - Iako su ratari iz Srebrenice računali da će im nadoknadu štete koju im je pričinilo nevrijeme obezbijediti opština, to se ipak neće dogoditi.

Na posljednjoj sjednici Skupštine opštine Srebrenica konstatovano je da u budžetu za ovu godinu nije predviđen novac za nadoknadu štete od elementarnih nepogoda i da ova lokalna zajednica neće moći ni djelimično da obešteti poljoprivredne proizvođače sa skelanskog područja.

Zamjenik načelnika opštine Ćamil Duraković rekao je da nema novca za tu namjenu i najavio je da će novčanu pomoć oštećenim ratarima tražiti od viših nivoa vlasti.

Nakon što su grad i olujni vjetar početkom juna ove godine uništili najveći dio voćnih zasada i povrtlarskih kultura u Toplici, Krnjićima, Žabokvici, Kušićima i drugim selima, opštinska komisija je izašla na teren i procijenila da je pričinjena materijalna šteta od 114.369 maraka.

Predsjednik Komisije za procjenu štete Blagomir Jovanović rekao je da je na terenu utvrđeno da je, uglavnom, uništen rod maline i to na površini od 185 dunuma, a kupine na 13,5 dunuma, te da je grad znatno oštetio rod drvenastog voća i povrtlarske kulture.

- S obzirom na to da većina ljudi koji su pretrpjeli štetu od grada i olujnog vjetra živi od poljoprivrede, komisija je predložila opštini da, ako nema dovoljno novca, izdvoji po 300 maraka po dunumu, kao osnovne troškove proizvodnje za jednu godinu - rekao je Jovanović.

Dragan Živanović iz Toplice rekao je da njegova petočlana porodica živi od poljoprivrede i da je očekivao da će mu opština pomoći da, koliko-toliko, sanira štetu.

- Na mom imanju grad je uništio oko 80 odsto zasada maline i drugog voća, kao i najveći dio povrtlarskih kultura. Komisija je procijenila da je pričinjena šteta od oko 1.500 maraka - rekao je Živanović.

Nevrijeme je nanijelo veliku štetu i mještanima susjednog sela Kušići. Stanimir Mitrović kaže da u njegovom domaćinstvu ima takođe pet članova i da im je prihod od poljoprivrede jedini.

- Šteta na zasadu maline, šljive i jabuke procijenjena je na hiljadu maraka. Mnogo bi mi značilo kada bih dobio novac za nadoknadu štete, jer moram da nabavim osnovne životne namirnice i da školujem djecu - istakao je Mitrović.

Istog je mišljenja i Dragan Sarić iz Žabokvice kod Skelana.

- Očekivao sam da će nam opština Srebrenica dati barem dio novca. Ovo je poljoprivredni kraj i većina ljudi živi od stočarstva, voćarstva i ratarstva - rekao je Sarić i naveo da je na njegovim voćnim zasadima pričinjena materijalna šteta, koja je procijenjena na 1.500 maraka.

Protivgradna zaštita

Odbornici su prihvatili i prijedlog predsjednika Skupštine Radomira Pavlovića da se ubrzaju aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje sistema protivgradne zaštite na području srebreničke opštine.

- Izgradnjom sistema protivgradne zaštite moći ćemo da djelujemo preventivno i zaštitimo poljoprivredne proizvođače od vremenskih nepogoda - rekao je Pavlović.