Elizabet Kalamer, Austrijanka koja je radila kao služavka u Hitlerovoj kući u Bavarskoj, prekinula je ćutanje posle 71 godine i opisala kako je izgledao život na imanju Berghof kada je nacistički diktator bio u kući.

Ova žena, koja danas ima 89 godina, otkriva da je Hitlerova ljubavnica Eva Braun, koju je osoblje pozdravljalo sa “Hajl, moja damo”, vodila domaćinstvo i da je posluga znala da Hitler ima problema sa slezinom, zbog čega je morao da se pridržava stroge dijete. 

Hitlera su, međutim, često mučili ponoćni napadi gladi. Poslije razgovora s gostima, koji su trajali do duboko u noć, odlazio je u kuhinju da se sladi “firerovim kolačem”, napravljenim specijalno za njega, kao i raznim drugim poslasticama, i rijetko je ustajao prije dva po podne.
  
Elizabet Kalamer je počela da radi u Hitlerovoj kući kod Berhtesgadena 1943. godine, nakon što se javila na oglas u lokalnom listu: “Traži se sluškinja. Lokacija: Berghof na Oberzalcbergu.”
  
Tada nije znala da će joj poslodavac biti Hitler. Majka ju je molila da ne ide, ali je tinejdžerki nešto govorilo da ne sme da odbije ponudu.
  
“Kuća je bila puna gostiju i odjednom se pojavio firer”, ispričala je ona. 

Ubrzo je shvatila da “u njegovom prisustvu ne sme ni da misli, a kamoli da govori”. Osoblju je bilo zabranjeno da priča o njemu iza njegovih leđa, ali njih to nije sprečavalo da to ipak čine. 

Od početka je upozorena da bi otkrivanje bilo kakvih detalja o Berghofu za sobom povuklo stroge posledice. Elizabet je bila jedna od 22 djevojke u službi i često je bila u Hitlerovoj blizini, mada nikada s njim nije razgovarala. Samo su dugogodišnji članovi osoblja smjeli da mu priđu i uđu u njegove privatne prostorije.
  
Elizabet je radila u vešernici, šila, čistila i kuvala čaj, koji je Hitler voleo da pije iz šoljica proizvedenih u fabrici porcelana “Nimfenburg”. Kada je jednom prilikom razbila šoljicu, kažnjena je uskraćivanjem slobodnih dana.
  
Uslovi života u Berghofu drastično su se razlikovali od uslova života njemačkog i austrijskog naroda. Dok je Elizabetina porodica jedva uspjevala da se prehrani, djevojke u Berghofu uživale su u svježe cjeđenom soku od jabuke i najkvalitetnijoj hrani.
  
Elizabet tvrdi da je “Eva Braun je uvijjek bila dobra prema meni. Ponašala se kao gospodarica kuće, iako nisu bili vjenčani. Osmislila je naše uniforme, a za Božić mi je poklonila vunu da ištrikam čarape za vojnike na frontu.”
  
Hitler je navodno bio opsednut filmom i imao je privatni bioskop u Berghofu. Sluškinje su mogle da gledaju nacističke propagandne filmove u kojima je igrala glumica i pjevačica Marika Rek. “Braunova je bila opčinjena Marikom Rek”, tvdi Elizabet.
  
Raspoloženje u Berghofu se promjenilo jula 1944. nakon neuspjelog atentata na Hitlera. Elizabet je tu radila skoro do kraja rata, kada su kuću bombardovali saveznici.

Stručna konferencija „Crveno-bijela-crvena karta“ u organizaciji Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Saveznog ministarstva za rad, socijalna pitanja i zaštitu potrošača Republike Austrije, garantuje svima iz BiH, koji to žele i ispunjavaju zadate uslove na stotine radnih mjesta u Austriji.

Vlada Austrije prije dvije godine putem projekta „Crveno-bijela-crvena karta“ odlučila je da potraži radnike iz Bosne i Hercegovine za 25 deficitarnih zanimanja u Austriji. Bosanci i Hercegovci masovno su se odazvali ovom pozivu i na prvom su mjestu po broju zaposlenih stranih radnika u Austriji.

"Želja nam je da armiji nezaposlenih ljudi u BiH prezentiramo ovaj program. Šta trebaju uraditi nezaposleni u BiH da dobiju posao u Austriji i šta ih čeka na tržištu rada u ovoj zemlji, na koje se do sada prijavilo oko 360 ljudi iz BiH", rekao je na pres konferenciji Adnan Delić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Do posla u Austriji može se doći po uputstvima na web stranici austrijskog ministarstva za rad. Mora se ispuniti upitnik koji se nalazi na web stranici. Nakon toga se upitnik boduje i minimalni broj bodova je 50, da dobijete šansu za zaposlenje, pojasnio je Delić.

Ataše za rad i socijalna pitanja Austrije u BiH Oliver Hiller, istakao je da u Austriji trenutno radi 35.000 građana iz BiH, od čega je sedam hiljada prijavljeno kao nezaposleni.

"Putem ovog programa ne ograničavamo broj ljudi koji mogu raditi u Austriji. Jedini uvjet je da popune upitnik koji će se bodovati, a zatim će biti odabrani oni najbolji. Najesen će u posjetu BiH doći direktor Zavoda za zapošljavanje Austrije, gdje će se nastaviti razgovori s Agencijom za rad i zapošljavanje BiH, a to će rezultirati angažovanjem još radnika iz BiH koji nedostaju na austrijskom tržištu rada",  izjavio je Hiller.

Zanimanja koja se traže u Austriji su tesari, pokrivači krovova, postavljači podova, lakireri, radnici na poljoprivrednim mašinama, bravari, radnici za obradu metala, tokari, vodoinstalateri, monteri, zavarivači i rezači, elektroinstalateri i monteri električnih instalacija, radnici na mašinama za obradu drveta, stolari, diplomirani mašinski inženjeri, mašinski tehničari s višom školom, diplomirani inženjeri i tehničari za struju visokog napona, inženjeri i tehničari s visokom stručnom spremom za obradu podataka, diplomirani medicinski njegovatelji i medicinske sestre.

Oni koji žele da rade u Austriji moraju dobro poznavati njemački ili engleski jezik.