BiH I RS

Hrana u BiH najskuplja u regionu

eko-rafovi BiH zajedno sa Hrvatskom i Srbijom ima najskuplje životne namirnice u regionu, ali i gotovo jednake onima u najbogatijim evropskim zemljama.

Cijene hrane su skoro jednake u BiH i Hrvatskoj, iako je susjedna zemlja od ove godine postala članica EU i životni standard u njoj je na višem nivou nego kod nas.

Prema istraživanju agencije Anadolija, na prodajnim mjestim u BiH vekna hljeba košta 0,60 evra, kilogram šećera i litar mlijeka oko 0,90 evra, približnu cijenu ima i kilogram brašna, dok je u Hrvatskoj cijena ovih prozvoda viša za 0,10 do 0,40 evra.

BH građani za litar ulja treba da izdvoje 1,2 do 1,4, a Hrvati 1,3 evra, dok pola kilograma kafe u obje zemlje košta 3,5 evra.

Stanovnici BiH i Hrvatske dijele istu cijenu i soli, koja iznosi 0,50 evra, a jabuke su skuplje kod nas za oko 0,30 evra. I cijena riže na nekim prodajnim mjestima u BiH viša je nego u Hrvatskoj.

Kada saberemo cijene pomenutih životnih namirnica, kako u BiH tako i u Hrvatskoj, dobijemo podatak da je potrošačka korpa u Hrvatskoj skuplja za samo jedan evro.

U ovoj analizi se navodi da su cijene osnovnih životnih namirnica i u Srbiji približno jednake onima u BiH, osim što je kafa značajno skuplja, za jedan do 1,5 evra.

Najjeftiniju hranu imaju građani u Crnoj Gori, gdje potrošačka korpa s istim namirnicama košta 12 evra.

Takođe, ova analiza je potvrdila da su cijene hrane na Balkanu skoro iste kao i u bogatim evropskim zemljama, gdje su prosječna mjesečna primanja građana skoro pet ili deset puta veća od primanja stanovnika zemalja na Balkanu.

Potrošačka korpa u Hrvatskoj skuplja za samo jedan evro
Tako u Njemačkoj, gdje prosječna mjesečna plata iznosi 2.600 evra i šest puta je veća nego u BiH, litar mlijeka košta kao i u našoj zemlji, dok su hljeb, jabuke i pirinač skuplji za oko jedan evro. Ista je situacija s cijenama u Sloveniji, gdje mjesečna primanja iznose 990 evra.

Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača Kantona Sarajevo, kaže da postoji više razloga zašto su cijene hrane u BiH u istoj razini s onima u okruženju i EU.

“Loša organizacija države je jedan od razloga. Loš podsticaj domaće proizvodnje je, takođe, razlog za visoke cijene, jer nemamo dovoljnu količinu domaćih prehrambenih proizvoda kako bi bile zadovoljene potrebe bh. građana, već ih 80 odsto uvozimo”, smatra Lakota.

Prema njegovim riječima, kada pogledamo kupovnu moć potrošača i korisnika usluga, mnogo se razlikuje od evropskih zemalja, u kojima stanovnici sa socijalnim potrebama imaju riješenu hranu, stanovanje, ali i komunalne usluge, a kod nas nije takav slučaj.

S njim se složio i Dragovan Petrović, sekretar Udruženja potrošača RS, koji kaže da smo mi malo tržište koje je relativno lagano za manipulisanje.

“Ukoliko se javi jedan uvoznik, od njega zavisi politika za taj proizvod kod nas, jer on nema konkurencije. Ukoliko bi sada neko povećao cijene u trgovinama, to bi bilo na samo nekoliko dana, jer građani nemaju para i sve dok se ne poveća platežna moć vladaće takva situacija”, istakao je on.

On upozorava da će do kraja novembra ili početkom decembra doći do povećanja cijena voća i povrća.

Stavovi u sindikalnim organizacijama su takvi da pitaju nadležne u vlasti čemu borba za funkcije dok građani gladuju.

Опширније...

NSRS po hitnom postupku o rebalansu budžeta

nsrs Narodna skupština Republike Srpske razmatraće danas po hitnom postupku Prijedlog rebalansa budžeta Srpske za 2013. godinu, čiji će okvir biti na nivou ovogodišnjeg budžeta od 1,945 milijardi KM.

Ukupni budžetski prihodi u rebalansu biće veći za 49 miliona KM i iznosiće 1,580 milijardi KM, dok će primici za nefinansijsku imovinu biti značajno niži od planiranih 50 miliona i iznosiće svega pet miliona KM.

Zaduživanja su manja za oko 4,3 miliona KM i u rebalansu su planirana u iznosu od 359.556 KM, navodi se u obrazloženju ovog dokumenta.

Po hitnom postupku biće razmatrani i prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama zakona o tržištu hartija od vrijednosti, te o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji.

Na dnevnom redu sjednice su i prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju, o Akademiji nauka i umjetnosti Srpske, o geološkim istraživanjima, o upravljanju otpadom, o žičarama za prevoz lica, o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Narodna skupština Republike Srpske razmatraće i nacrte zakona o policijskim službenicima, o jedinstvenom sistemu multilateralne kompenzacije i cesije, o izmjenama i dopunama zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, o izmjenama i dopunama zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, te o izmjenama i dopunama zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju.

Poslanici će razmatrati Prijedlog strategije borbe protiv korupcije u Srpskoj od 2013. do 2017. godine, Nacrt strategije integralnog upravljanja vodama Republike Srpske 2014–2024, Prijedlog budžeta Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske za 2014. godinu, obavještenje Ustavnog suda Republike Srpske o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti.

Na dnevnom redu je i izvještaj o izvršenom administrativnom nadzoru nad radom jedinica lokalne samouprave od 1. januara do 31. decembra 2012. godine, izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o reviziji finansijskih izvještaja Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za prošlu godinu.

Biće razmatran izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o reviziji zbirnih godišnjih finansijskih izvještaja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za prošlu godinu i izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja Doma zdravlja "Dr Mladen Stojanović" u Laktašima od 1. januara 2010 do 31. decembra 2011. godine.

Poslanici će razmatrati izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o reviziji konsolidovanih finansijskih izvještaja za korisnike budžeta opštine Ugljevik za 2011. godinu.

Na dnevnom redu je i informacija o efektima primjene Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, te informacija o realizaciji Strategije razvoja obrazovanja za period 2010-2014. godina.

Biće razmatrana i informacija o realizaciji Strategije razvoja kulture Republike Srpske 2010–2015, informacija o primjeni Strategije za razvoj porodice u Republici Srpskoj u periodu 2009-2014. godine, za period 1. oktobar 2012. do 1. oktobar 2013.

Parlament Srpske razmatraće informaciju o realizaciji Omladinske politike Republike Srpske za period 2010-2015. godina, i to od 1. oktobra 2012. godine do 1. oktobra 2013, te informaciju o realizaciji Programa razvoja sporta i Strategije razvoja sporta u Republici Srpskoj 2012-2016. godina, za period od 1. oktobra 2012. do 1. oktobra 2013. godine.

Na dnevnom redu je i Prijedlog odluke o raspisivanju republičkog referenduma - na prijedlog narodnih poslanika, o zakonu o ispitivanju porijekla imovine, te Prijedlog odluke o usvajanju Prijedloga prostornog plana područja posebne namjene Nacionalni park "Kozara", te Prijedlog odluke o usvajanju Prijedloga prostornog plana područja posebne namjene Nacionalni park "Sutjeska".

Početak sjednice je zakazan za 10.00 časova.

Опширније...

U BiH svaka druga žena žrtva nasilja

bihzene Svaka druga žena u BiH doživjela je neki oblik nasilja tokom svog života, među kojima su najčešće kombinacije fizičkog, psihičkog, seksualnog i ekonomskog nasilja.

Ono što je posebno poražavajuće je podatak da ni žene slabijeg zdravlja, kao ni žene sa invaliditetom nisu pošteđene nasilja.

Pokazuju to podaci najnovijeg istraživanja pod nazivom "Rasprostranjenost i karakteristike nasilja prema ženama u BiH", koje je provela Agencija za ravnopravnost polova BiH, zajedno sa gender centrima RS i FBiH, te drugim institucijama, saopšteno je povodom 25. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Prema nalazima istraživanja, psihičko nasilje je najrasprostranjenije, s ukupnom stopom prevalencije od 42 odsto, dok iza njega slijedi fizičko nasilje, s učešćem od 24 odsto na životnom nivou. Seksualno nasilje doživjelo je tokom odraslog života šest odsto žena. Ovim istraživanjem došlo se i do podataka da je najšire rasprostranjeno nasilje koje nad ženama vrše njihovi sadašnji ili bivši partneri, jer su oni počinioci u 72 odsto slučajeva.

"Mlade žene su više izložene nasilju nego starije, pa tako stopa prevalencije kod žena starosti od 18 do 24 godine iznosi 56 odsto, a kod starijih od 65 godina 44 odsto", navedeno je u istraživanju kojim se došlo i do podatka da ni žene slabijeg zdravlja i žene s invaliditetom nisu pošteđene od nasilja.

Dijana Tepšić, portparol Gender centra - Centra za jednakost i ravnopravnost polova Vlade RS, rekla je da je rodno zasnovano nasilje ili nasilje zasnovano na polu globalni fenomen koji pogađa žene i djevojčice širom planete u svim državama i kulturama, bez obzira na društveno uređenje, religiju, vrijednosti i stavove.

"Ono se dešava svakodnevno i svugdje i zbog toga se posebna pažnja posljednjih godina poklanja ovom problemu. Rodno zasnovano nasilje ima višestruke i dalekosežne posljedice po same žrtve i društvo u cjelini", rekla je Tepšićeva. Ona je dodala da se smatra da su korijeni rodno zasnovanog nasilja duboko utkani u patrijarhalnoj tradiciji i da se promjenom štetnih rodnih stereotipa i ukidanjem rodne diskriminacije može uticati na smanjenje, odnosno ukidanje rodno zasnovanog nasilja kao ekstremnog oblika diskriminacije.

Ona je navela da je ovo istraživanje pokazalo da je čak 47,3 odsto žena u RS tokom svog života doživjelo neki od oblika nasilja: fizičko, psihičko, seksualno ili ekonomsko, a najčešće kombinaciju nekih od tih oblika. Prema njenim riječima, Gender centar Vlade RS svake godine sprovodi kampanju "Bijela vrpca", gdje su muškarci u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, te da će tako biti i ove godine.

"Aktivnosti su brojne. Napravili smo i ove godine materijale, kalendare i bijele vrpce, koje će na uličnim štandovima biti dijeljene muškarcima. Oni noseći bijelu vrpcu od 25. novembra do 10. decembra pokazuju da su protiv nasilja nad ženama i djevojčicama", kazala je ona i dodala da ove godine imaju i kampanju "Život bez nasilja", te podsjetila da u RS postoji i besplatna SOS telefonska linija 1264 na koju je moguće prijaviti slučajeve nasilja u porodici.

Опширније...

UDARILA KRIZA: Prostitutke na putu Banja Luka – Prijedor rade po akcijskim cijenama

prostitutke Ko voli, nek’ izvoli! Tako se ukratko može podvesti stara priča o prodavačicama ljubavi koje svoje usluge nude na magistralnom putu Prijedor – Banja Luka.

I mada u policiji nemaju novih saznanja o ovoj vrsti biznisa, skoro je javna tajna da se od Svala kod Prijedora do prijedorske petlje kod Banje Luke mogu vidjeti uvijek iste „stoperke“.

Jedna udata

- Ima ih četiri-pet. Čuo sam da jedna ima sina narkomana koji je tjera da to radi. Jedna je udata i muž zna čime se bavi. Valjda mu je važno da novčanik bude pun, a ne to s kim žena radi one stvari – kaže Prijedorčanin koji po prirodi posla svakodnevno prolazi ovim magistralnim pravcem.
Kaže da mu je jedna od tih „dama“ prije nekoliko godina ušla u automobil.

- Stopirala me i odmah nakon ulaska u auto počela neku svoju bezveznu priču. U stilu da joj je kad se vraćala iz Sanskog Mosta neki matorac ponudio 20 maraka da ga oralno zadovolji. „Da je mlad kao ti, uradila bih džabe, a njemu ne bih ni za 50 maraka“, rekla mi je kao u povjerenju. Kad je vidjela da ne reagujem i da od „posla“ nema ništa, zamolila me da stanem. Sve u svemu, vozili smo se tek nekih desetak kilometara, nakon čega je izašla iz auta – ispričao je jedan Prijedorčanin.

Pojašnjava da je riječ uglavnom o ocvalim damama, u pristojnim srednjim godinama kojim se navodno nedavno pridružila još jedna, malo stasitija i krupnija.

Kriza i konkurencija tako su i u najstarijem zanatu na svijetu snizili cijene, pa ako je vjerovati izvjesnom Dragi, sredovječnom momku iz jednog sela kod Prijedora kojeg je prijatelj „počastio“ kompletom usluga, sve košta samo 30 maraka.

Platio prijatelj

- Pokupili smo je negdje kod Piskavice (Banja Luka). I brzo sklopili dogovor. Oralni, plus klasični seks. Na kraju mi je ispostavila račun od 30 maraka. Oralni deset, a klasični seks 20 maraka. Problem je što sam u džepu imao samo 11 maraka pa je sve velikodušno platio prijatelj koji je bio sa mnom – pohvalio se Drago svojim drumskim iskustvom.

O poslu kojim se bave, ove žene uglavnom rijetko pričaju, pogotovo ne novinarima od kojih bježe kao da su policija.

Опширније...

Jašarević: Kajem se i izvinjavam, napravio sam glupost! (video)

Završnom riječju odbrane u Sarajevu je završeno suđenje Mevlidu Jašareviću, osumnjičenom da je počinio krivično djelo terorizma, s direktnim predumišljajem, kada je napao američku ambasadu u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine, i pritom ranio jednog policajca.

Pred Apelacionim vijećem Suda BiH, branilac optuženog Senad Dupovac tražio je da se Jašareviću odredi kazna za krivično djelo ugrožavanje osoba pod međunarodnom zaštitom i za ugrožavanje opšte sigurnosti, a nikako za terorizam.

Optuženi se prvi put javno izvinio za djelo koje je napravio i kazao da je tog tragičnog dana uradio "nevjerovatan i glup čin".
"U jednom trenutku shvatio sam da je moje dijete kući samo, a da oni koji su mi govorili o džihadu sjede kući i uživaju u svojoj imovini i djeci. Tada sam shvatio šta sam napravio i izvinjavam se svim građanima Sarajeva, zaposlenima ambasade, a posebno ranjenom policajcu i njegovoj porodici. Kajem se i da bar mogu da vratim vrijeme", kazao je Jašarević.

Kako se očekuje, konačna presuda biće izrečena 20. novembra, prenio je Dnevni avaz.

Ovo je ponovljeno suđenje Jašareviću, jer je Tužilaštvo tražilo veću kaznu od izrečenih 18 godina zatvora a odbrana je zahtijevala smanjenje kazne.

Na prošlom ročištu, održanom 21. oktobra, tužilac Dubravko Čampara kazao je u završnoj riječi da je Tužilaštvo BiH "van svake razumne sumnje" dokazalo da je Jašarević počinio krivično djelo terorizma, s direktnim predumišljajem, kada je napao američku ambasadu u Sarajevu 2011. godine i tom prilikom ranio jednog policajca.

On je podsjetio i na videoporuke koje je Jašarević ostavio, a koje je trebalo da budu objavljene naknadno. U njima je naveo i razloge zbog kojih je učinio ovo krivično djelo, a govorio je u Gornjoj Maoči, stecištu vehabija, gdje je i sam živio neposredno uoči napada.

Tužilaštvo BiH je tada kao olakšavajuću okolnost uzelo činjenicu da je Jašarević relativno mlad čovjek, a kao otežavajuće raniju osuđivanost, činjenicu da se nije izvinio zbog tog čina ni građanima ni ranjenom policajcu kao i njegovo nepoštovanje institucija BiH.

Inače, prethodno se Jašarević u sudnici pojavio obrijane brade i tada je advokat Dupovac potvrdio da je njegov branjenik izašao iz vehabijskog pokreta.

Опширније...

Radio na kruzeru: Mladić iz Prnjavora se utopio u Karibima!

mladić prnjavor Milan Gajić (23) iz Donje Mravice kod Prnjavora, koji je radio na kruzeru, utopio se juče dok se kupao sa prijateljima u Karipskom moru.

Prema pisanju meksičkih medija, nesrećni Gajić nastradao je na istočnom dijelu ostrva, dok je daleko od obale plivao sa dvojicom drugara.

- Svjedoci su ispričali da je mladić u jednom trenutku potonuo i nestao pod vodom, poslije čega su ga odnijele morske struje - saopšteno je iz meksičke policije.

Gajićevi prijatelji su njegov nestanak odmah prijavili osoblju obližnjeg restorana "Punta Morena", nakon čega su pozvane i spasilačke službe.

- Tijelo nesrećnog mladića pronađeno je tri časa kasnije kako pluta na površini mora, a pretpostavka je da je on preminuo usljed utapanja - naveli su u policiji.

Kako se saznaje, Gajić je bio odličan plivač i pretpostavlja se da ga je u vodi uhvatio grč, a da su tragediji doprinijeli i veliki talasi.

Опширније...

DANAS SVETI VRAČI

sveti-vraci Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas praznik posvećen svetiteljima Kozmi i Damjanu, u narodu poznatim i kao Sveti vrači.

Svetog Kozmu i Damjana smatraju zaštitnicima ljekarske profesije i brojne zdravstvene ustanove danas proslavljaju svoju slavu.

Prema predanju, svetitelji su pomagali i liječili ljude, ne tražeći zauzvrat ništa "radi dobitka i bogaćenja, već Boga radi", pa su u narodu poznati i kao sveti besrebrenici.

"Sveti Kozma i Damjan, braća po tijelu, rodom iz Azije, sijali su dobrim djelima, pa dobiše od Boga dar iscjeljenja i darovaše zdravlje i dušama i tijelima, liječeći svaku slabost i svaku nemoć", zapisao je vladika Nikolaj Velimirović.

Po smrti svetitelji su sahranjeni zajedno u mjestu Feremanu, shodno otkrovenju Božjem, te ostadoše čudotvorci kako za života, tako i poslije smrti. Narod je nastavio da ih priziva u bolesti i nevolji i do danas.

Svetitelji Kozma i Damjan predstavljeni su na ikonama i freskama u srednjovijekovnoj odeždi, s kovčežićima u kojima su nosili lijekove.

Jedna od najpoznatijih fresaka sa likovima svetih Kozme i Damjana nalazi se u Pećkoj patrijaršiji.

Опширније...

Slavska trpeza košta i preko 650 KM

slavaa Sezona krsnih slava, koja je sve bliže, pravoslavnim vjernicima pored iščekivanja donosi i glavobolje, budući da je za slavsku trpezu potrebno potrošiti oko 650 maraka.

Svaki domaćin trudi se da svoje goste usluži što bogatijom lepezon hrane i pića, što iziskuje značajne troškove.

Naravno, sve zavisi od toga koliko će osoba za stolom sjedjeti te šta će se na meniju naći pa se, od slučaja do slučaja, može proći i jeftinije. Ipak, ako govorimo o prosjeku, "masni" izadaci su neminovni.

Tako je, primjera radi, trpeza nezamisliva bez meze, kojom se gosti dočekuju, a za samo nekoliko tanjira čajne kobasice, parizera i kvalitetnog sira, potrebno je potrošiti oko 30 maraka.

Meso je po pravilu najskuplje i neophodno je za supu, a prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram teletine bez kosti košta 18,70 KM, a kada još dodate povrće na tu stavku "otpada" oko 20 KM.

Nakon supe, servira se sarma, koja je takođe pod stavkom "obavezno", a za nju je potrebno bar dva kilograma miješanog mljevenog mesa, što će domaćina, zajedno sa kiselim kupusom, rižom i začinima, koštati oko 30 maraka.

Oni koji slave, samo za pečenicu će morati da izdvoje oko 200 KM, koliko će ih, orijentaciono, izaći prase, te usluga klanja i pečenja.

"Potražnje još nema, a cijena prasadi drži se do četiri marke po kilogramu žive vage. Očekujemo da će potražnja početi sljedeće sedmice", kaže Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS.
Pečenica je, naravno, nezamisliva bez salate, za koju je potrebno potrošiti oko deset maraka, a isto toliko ćete odvojiti i za nekoliko korpica voća, koje posljednjih godina uveliko krase slavske trpeze.

To, međutim, nisu jedini izdaci, jer će vam novčanik, za dodatnih oko 200 maraka, da "olakšaju" kolači i torte, "udruženi" sa alkoholnim pićima i sokovima, kafom i flaširanom vodom.

Spisku treba dodati i nekoliko kilograma pita (burek, krompiruša), kao i hljeba i slavskih kolača, što će vas, tvrde pekari, izaći oko 50 KM.

Kao i svako dočekivanje većeg broja odabranih gostiju, i ovo donese dodatne, neplanirane troškove, tako da bar 100 KM treba rezervisati za stavku "ostalo", poput posnih jela, slavske svijeće i mnogih sličnih izdataka.

Podsjećaju u udruženjima za zaštitu potrošača da su nam ionako novčanici anoreksični, jer je iza nas, između ostalog, opremanje učenika za školu te pripremanje zimnice i ogreva.

Kada se tome doda ono što slijedi, poput sezone slava, ali i proslave ostalih praznika, kaiši će i te kako biti stegnuti.

Опширније...

Ništa od novog Zakona o radu (video)

mišićka zakon o radu Da li i zašto treba novi Zakon o radu u Republici Srpskoj? Da li je MMF uslovio Vladu Srpske ili se Vlada sama obavezala da će u ovoj godini biti donesen novi zakon u toj oblasti?

Na ova pitanja nema odgovora ni nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta, koja je održana u Banjaluci. Jedino je jasno da stavovi socijalnih partnera- sindikata, poslodavaca i Vlade Srpske nikad nisu bili dalji, da poslanici Srpske neće razmatrati novi Zakon o radu u ovoj godini i da je novi predsjedavajući Ekonomsko-socijalnog savjeta Ranka Mišić.

Saga zvana „Donošenje novog Zakona o radu“ je nastavljena. Novi nastavci nose čas agoniju, a čas melodramu s primjesama tragikomike. Treba li, uopšte, i zašto novi Zakon o radu?

Sindikat i poslodavci nikad nisu bili dalji, a Vlada bez snage da ih primiri i približi. Radna verzija novog zakona još više je produbila jaz između socijalnih partnera. Resorni ministar smatra da su za to krive različite interpretacije tog materijala u javnosti.

Ne zna se ni da li je MMF uslovio Vladu da do kraja godine treba donijeti novi Zakon o radu ili se Vlada sama obavezala da to učini.

Ministar Đokić tvrdi da uslovljavanja oko nove tranše kredita zbog tog zakona nema i da mu nije poznato da u pismu namjere postoje takva obećanja Vlade MMF-u, kao što je to ministar finansija prije 15-tak dana izjavio.

Jedino što je u ovom trenutku poznato je da narodni poslanici neće u ovoj godini raspravljati o novom zakonskom rješenju u oblasti rada, jer nema se vremena za nacrt, kvalitetnu javnu raspravu i prijedlog zakona.

Poznato je i da će predsjednik Saveza sindikata Ranka Mišić u narednih godinu dana predsjedavati Ekonomsko-socijalnim savjetom. Fotelja predsjedavajućeg savjeta bila je više od mjesec dana prazna, jer je prethodniku Ranke Mišić, ministru Đokiću istekao mandat i nije bilo saglasnosti ko će predsjedavati Ekonomsko-socijalnim savjetom.

Опширније...

Republika Srpska zbog MMF-a mora usvojiti novi zakon o radu

mmf Republika Srpska se jasno obavezala Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) da će do kraja decembra 2013. godine Narodna skupština usvojiti novi zakon o radu.

Ovo se navodi u poslednjem Pismu namjera od 09. oktobra upućenom MMF-u, koji je u posjedu poslovnog portala CAPITAL.ba.

Ovo je potpuno suprotno izjavama najviših zvaničnika Srpske da MMF nema ništa sa novim zakonom o radu. Naprotiv, ukoliko zakon ne bude usvojen MMF može da uskrati novu tranšu BiH.

Usvajanje novog zakona o radu, u pismu namjera, obavezala se i Federacija BiH.

Zvaničnici Srpske demantuju sami sebe

Predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić poslednjih dana više puta su ponovili da MMF nema nikakve veze sa usvajanjem novog zakona o radu.

Premijerka RS rekla je nakon ovosedmične posjete MMF-a da „MMF nije institucija koja može da predlaže zakon o radu Srpske“.

U Pismu namjera koje je između ostalog potpisala i predsjednica Vlade, jasno se međutim navodi će RS do kraja godine usvojiti novi zakon o radu. MMF sada samo traži da RS, između ostalih ispuni i tu obavezu koju je sama navela da će uraditi.

„Donošenje novog zakona o radu nema nikakve veze sa obavezama prema Međunarodnom monetarnom fondu“, rekao je Petar Đokić na konferenciji za novinare 01. novembra dan nakon što je CAPITAL objavio radnu verziju novog zakona o radu. Ministar Đokić je ovim zapravo sam sebe demantovao.

Upravo ministar Đokić je prije samo šest mjeseci (16. maja) razgovarao sa delegacijom MMF o zakonu o radu, nakon čega je izjavio „da su Vlada i Narodna skupština RS-a svojim programom odlučile da, do kraja godine, donesu novi zakon o radu“.

Možda MMF nije tražio, ali se RS obavezala

Predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić je nakon sastanka sa delegacijom MMF u petak rekla da ih je otvoreno pitala da li oni traže novi zakon o radu i da su jasno rekli da ne traže.

Zaboravila je Mišić da spomene ili joj na sastanku nisu rekli da MMF ne traži novi zakon o radu, već se RS sama obavezala da će ga usvojiti.

Pored MMF o pravim obavezama RS, predsjednicu Vlade, resornog ministra i prvog sindikalca Srpske vjerovatno bi mogao upoznati ministar finansija RS Zoran Tegeltija.

„U Ekonomskoj politici RS-a za ovu godinu planirano je usvajanje novog zakona o radu. To je sadržano i u Pismu namjera prema MMF-u“, izjavio je ministar Tegeltija 29. oktobra ove godine.

Za ovakve postupke najviših zvaničnika vlasti RS postoji samo nekoliko mogućih objašnjenja.

Predstavnici RS kriju obaveze prema MMF-a, zaboravljaju što su izjavljivali prije samo par mjeseci, ne čitaju dokumente poput Ekonomske politike i Pisma namjera ili ne komuniciraju sa drugim kolegama ministrima.
zakon

Опширније...

BiH I RS (408)

Опширније...