Menu
BiH I RS

BiH I RS (408)

BiH pasoši slabo prihvatljivi u svijetu

pasoš bih

Porast broja lažnih azilanata i masovan odlazak radnika bez važećih dokumenata na rad u zemlje EU doveo je BiH u red zemalja čiji su pasoši najmanje „prihvatljivi“ u svijetu.

Državljanima BiH potrebne su vize za ulazak u čak 173 zemlje svijeta, te ne začuđuje podatak Ministarstva spoljnih poslova BiH da su građani u prošloj godini potrošili na vize oko 50 miliona maraka. Evropske zemlje koje traže vizu za državljane BiH su Jermenija, Bjelorusija, Irska, Velika Britanija i Kosovo.

Bez viza državljani BiH mogu da ulaze u 28 evropskih zemalja, potpisnica Šengenskog sporazuma.

Nakon višemjesečnog obijanja pragova stranih ambasada i višečasovnog čekanja u redovima, mnogi državljani BiH, posebno oni stariji, sada se rado sjećaju nekada čuvenog „crvenog“ pasoša bivše SFRJ sa kojim su, kažu, mogli slobodno da putuju Evropom i svijetom.

Po istraživanju Međunarodne konsultantske kompanije „Henly & Partners“, koja je objavila listu „najprihvaćenijih“ pasoša u svijetu, BiH je zauzela 44. mjesto.

Državljani BiH mogu bez viza da putuju u zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma: Austriju, Belgiju, Bugarsku, Kipar, Češku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Grčku, Island, Italiju, Letoniju, Litvaniju, Luksemburg, Mađarsku, Maltu, Holandiju, Norvešku, Njemačku, Poljsku, Portugaliju, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Španiju, Švedsku i Švajcarsku i to uz biometrijski pasoš. Treba da posjeduju novac u iznosu od 35 - 70 evra za svaki dan boravka u zemljama EU.

Slovenija je na 12, Hrvatska na 26, a Srbija na 37. mjestu. Kosovo je najlošije rangirano i zauzelo je 88. mjesto od ukupno 200 zemalja. Građani Slovenije bez vize mogu putovati u 155 zemalja sijveta.

Ranijih godina najviše lažnih azilanata iz BiH bilo je u Švajcarskoj, Švedskoj i Belgiji, dok ih je ove godine najviše otkriveno u Njemačkoj. Šef Monitoring tima za praćenje primene bezviznog režima Bakir Dautbašić kazao je da je povećanje lažnih azilanata iz BiH u Njemačkoj primetno u prva dva mjeseca ove godine.

- Kada su u pitanju lažni azilanti, BiH je i dalje u uskoj komunikaciji sa vlastima Njemačke - rekao je on i dodao da je Njemačka pripremila nova zakonska rješenja za rješavanje problema.

To će, naglasio je, samo po sebi značajno ubrzati proceduru rješavanja zahtjeva za azil državljana BiH.

- Tako da će lažni azilanti u svakom slučaju biti obeshrabreni u svojim nakanama da ubuduće odlaze u tu zemlju i lažno traže azil. Želimo da situacija bude bolja i da je što manje takvih građana u EU - kazao je Dautbašić.

Опширније...

Praznik rada i prazni džepovi (video)

prazni dzepovi

Povodom republičkog praznika - Međunarodnog praznika rada, u Republici Srpskoj neradni dani su četvrtak i petak, 1. i 2. maj, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Srpske.

Da li će praznovati i više od 35 hiljada radnika koji su na minimalcu?! Sindikalna potrošačka korpa košta 1.846 KM, a za većinu građana je nedostižan san.

Statistika pokazuje - prosječna martovska neto plata bila je 815 KM, ni pola potrošačke korpe. Nažalost, realnost je znatno surovija. 

"Ja sam penzioner  uzimam samo šta mi je najpotrebnije i u manjim količinama", tvrdi jedan od građaan Bijeljine. 

Najviše novca - 685 KM trebalo je izdvojiti za prehranu, 568 KM za stanovanje i usluge, 195 KM za prevoz.

U Sindikatu ukazuju da su u proteklih šest godina cijene porasle za 200-300 posto, a plate u privredi neprekidno padaju

Najniže martovske plate u Srpskoj od 541 KM bile su u ugostiteljstvu i turizmu, u građevinarstvu 548 KM.

A tek kako preživljava armija nezaposlenih? 

"Ja nisam bio u prilici nikad nijednu platu da primim. A o realnosti je daleko pričati, voze se službena vozila, lopovluk na sve strane. Kako zaradim za život? Pa ako šta ostane smeća iza ovih političara lopova to mi pokupimo", kaže stanovnik Bijlejine 

I dok se vladajuća politička elita grčevito bori samo za sebe, teško je očekivati da će puna potrošačka korpa mnogim građanima biti nešto više od sna.

Опширније...

Promjene u oktobru neminovne (video)

ivanic pdp

PDP će biti jedan od stubova koalicije „Savez za promjene“, čiji je osnovni cilj da se vlast u Republici Srpskoj promjeni.

Nemamo namjeru da sa aktuelnom vlasti oko bilo čega trgujemo, nego da je „skinemo“, kazao je predsjednik PDP-a Mladen Ivanić nakon sjednice Predsjedništva ove stranke. On je najavio da će ova koalicija zvanično biti formirana u srijedu u Banjaluci.

Ključ „Saveza za promjene“ otključaće vrata iza kojih neće biti aktuelna vlast. PDP biće jedan od nosećih stubova tog saveza, čiji je osnovni cilj promjena vlasti, istakao je Ivanić.

Promjene su neminovne, smatra Ivanić, jer sadašnji režim dozvoljava sve i svašta pojedincima zbog ličnih interesa, pa i derogaciju institucija koje bi trebale biti temelj i nosioci naučnog djelovanja i nauke- kazao je Ivanić navodeći primjer Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske u čijem prostoru je održan naučni skup koji je organizovan u saradnji sa Istorijskim projektom Srebrenica Stefana Karganovića. Akademija u ovom slučaju nije politički, nego politikantski zloupotrebljena, smatra lider PDP.

Savez za promjene biće zvanično formiran u srijedu, 30. aprila i ova grupacija, kako Ivanić tvrdi, imaće zajedničkog kandidata za predsjednika Republike Srpske na predstojećim oktobarskim izborima.  

O imenima će se razgovarati nakon formiranja saveza i oni će biti predstavljeni javnosti krajem maja na konvenciji saveza u Banjaluci.

Опширније...

Spisak medija i NVO u BiH koje finansiraju Amerikanci

spisak

Nevladina organizacija 'Nacionalna zadužbina za demokratiju' (National Endowment for Democracy) iz SAD poklonila je prošle godine pojedinim nevladinim organizacijama i medijima u Bosni i Hercegovini više od 1,1 miliona dolara ili oko 1,6 miliona KM.

U izvještaju NED-a o donacijama objavljen je spisak svih organizacija kojima su novčane donacije uplaćene, a zanimljivo je da je NED medijima i NVO u BiH dao znatno više sredstava nego onima u Srbiji.

Organizacijama u BiH, NED je dao 1.138.183 dolara, a srbijanskim 400.000 dolara manje, odnosno ukupno oko 730.000 dolara.

Ubjedljivo najviše novca od NED-a je dobio Nacionalni demokratski institut za međunarodne odnose (NDI), kojoj je donirano 350.000 dolara za „promovisanje osnova političkog dijaloga u BiH. NDI treba da promoviše konstruktivnu političku debatu i ojačati kapacitete stranaka da se uključe u odgovornu komunikaciju sa građanima".

NVO „Zašto ne?" je dobila 75.000 dolara za podršku sajtu www.istinomjer.ba koji je opisan kao „revolucionarni sajt" za promovisanje odgovornosti izabranih funkcionera korištenjem novih tehnologija, te obezbjeđivanje provjere provođenja izjava i obećanja javnih službenika tokom poslednjih izbora.

Omladinski komunikativni centar (OKC) dobio je od NED-a 46.000 dolara, za „obuku i izgradnju kapaciteta u savjetima škola u blizu 300 srednjih škola u BiH".

Omladinski pokret „Revolt" je dobio 34.133 dolara za „promovisanje jednakih prava građana u sevoroistočnoj Bosni....kroz široku informativnu kampanju, radio emisiju i podjelu oko 20.000 komada promotivnog materijala, flajera, postera, bedževa i torbi. Revolt će motivisati mlade u sjeveroistočnoj Bosni da aktivnije učestvuju u demokratskim procesima, te promovisati javnu raspravu o ustavnim reformama potrebnim za napredak demokratske tranzicije i integracije u EU".

Transparency International BiH je dobio 50 hiljada dolara za „promovisanje javnog nadzora i bolje sprovođenje antikorupcijskih zakona".

NED je Centru za zastupanje građanskih interesa – Fondacija CPI dala grant od 32.000 dolara, a Savjetu za štampu BiH 39.000 dolara za „promovisanje i zaštitu slobode informisanja tokom lokalnih i opštih izbora 2014.godine.

NVO „Pravo ljudski" je dobilo 43.000 dolara za promovisanje ljudskih prava kroz filmske projekcije, diskusije, debate i radionice.

Centar za postkonfliktna istraživanja
dobio je 46.000 dolara.

NED je NVO „Oštra nula" iz Banjaluke dao 14.800 dolara za „podizanje svijesti javnosti o implikacijama popisa 2013. za budućnost Bosne i demokratske tranzicije Hercegovine".

Fondacija "Humanost u akciji" je dobila 25.000 dolara, a Fondacija za kreativni razvoj 40.000 dolara.

Studentski radio "eFM" je od NED-a dobio 34.900 dolara, Centar za politike i upravljanja CPU 49.000 dolara, a Centar za istraživačko novinarstvo 49.500 dolara.

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) BiH je dobila 39.900 dolara, a banjalučko Udruženje nezavisnih stvaralaca i aktivista "GETO" 35.000.

Udruženju izbornih funkcionera u Bosni i Hercegovini NED je dao 40.000$, a Asocijaciji Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) 14.950 dolara za "podizanje javne svijesti o važnosti popisa 2013. i da podstakne fer proces".

Опширније...

Ministarstvo trgovine: Pojeli 62.000 KM voća

Maida-Ibrisagic-Hrstic

Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske prošle godine nabavilo je voće, povrće i sredstva za održavanje čistoće u vrijednosti od 105.831 marku bez sprovedenih postupaka predviđenih Zakonom o javnim nabavkama.

Navedeno je to u revizorskom izvještaju ovog ministarstva za 2013. godinu, za čije je finansijske izvještaje Glavna služba za reviziju javnog sektora RS dala mišljenje sa rezervom.

Revizori su istakli da se te nabavke uglavnom odnose na Ugostiteljski servis, koji je nabavio voće i povrće u vrijednosti od 61.967 maraka i sredstava za održavanje čistoće od 43.864, a da pri tom nije obavio postupak nabavki, koji je predviđen zakonom. Iz tog razloga revizori su resornom ministru Maidi Ibrišagić-Hrstić preporučili da mora poštovati Zakon o javnim nabavkama BiH prilikom sprovođenja
svih nabavki.

- Ministru trgovine i turizma preporučujemo i da donese plan rada Komisije za sprovođenje postupka dodjele namjenskih sredstava za razvoj turizma i izvrši kontrolu namjenskog korišćenja sredstava granta kod svih planiranih korisnika u 2013. i 2014. godini - istakli su revizori.

Опширније...

Stvara se treći blok?

savez dns sns

Male partije su shvatile da  je bolje  prikloniti se većim strankama, pa su požurile da odaberu svog  “jačeg” koalicionog partnera.

U Banjaluci su DNS, SNS i SRS potpisali koalicioni sporazum o zajedničkom nastupu ove tri stranke na predstojećim opštim izborima, dok su, takođe u Banjaluci NDP i NSP potpisali Sporazum o ujedinjenju ove dvije partije.

DNS, Stranka napredne Srpske i Srpska radikalna stranka na predstojeće izbore idu zajedno.

Kako neko može biti treći blok, ako je sada dio vlasti?- pitanje je koje stiže iz SDS.

Jesmo dio vlasti, ali samo do izbora - odgovaraju iz DNS, jer "riječ je riječ" dodao je Pavić, koja ih izgleda jedino i drži u koaliciji sa SNSD-om.

Prije izbora, priče o koaliranju sa SDS sigurno neće biti - odmah reaguje Kovač.

Od budućih koalicionih partnera u DNS očekuju  da jedan kandidat ili za predsjednika Republike Srpske ili člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske bude iz njihovih redova.

U priči o trećem bloku, na dvije stolice sjedi Stranka napredne srpske. Jedna pripada DNS, a druga, kako potvrđuje predsjednik te stranke Adam Šukalo, SNS i Aleksandru Vučiću, koji podržava SDS.

Među strankama bliže centru našli su se i radikali, koji, ne kriju  želju za prisnijim odnosom sa vlasti.

Oko centra  su i NDP i NSP, kako tvrdi predsjednik NDP Dragan Čavić, koji je potpisao sporazum o pristupanju NSP NDP-u.

U NDP su najavili da će krajem aprila biti održan skup Saveza za promjene, kada će biti potpisan i protokol o podršci i pristupanju. Savez će imati, kako je naglašeno, zajedničkog kandidata za predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, a imena će biti poznata nakon 15. maja.

Опширније...

Vasiljević: Pretukli su me aktivisti SNSD-a (video)

 trebinje

Teške riječi, uvrede, optužbe, plakati i prijetnje smrću koje su proteklih  mjeseci međusobno razmijenili trebinjski političari podigle su tenzije u Trebinju, a kao posljedica napete situacije i borbe za vlast došlo je i do fizičkog sukoba pristalica vlasti i opozicije.

Bivši aktivista gradonačelnika Vučurevića Miljan Vasiljević, koji je nedavno organizovao proteste ispred "Elektroprivrede", tvrdi da su ga na istom mjestu presrele i pretukle pristalice SNSD-a zbog komentara na društvenim mrežama. 

"Ja sam na društvenoj mreži Fejsbuk napisao da SNSD zapošljava samo dezertere, dilere, lopove i kriminalce, i očito je to nekom zasmetalo i neko se osjećao prozvanim. Na parkingu ispred "Elektroprivrede" sačekala su me braća Miljković, koji su istaknuti aktivisti SNSD i bivšeg gradonačelnika Dobroslava Ćuka, i počeli su da me tuku. Ja sam pokušao da pobjegnem ali su me oni stigli, udarali po glavi a potom oborali na pod i šutirali nogama i rukama. Otišao sam u bolnicu gdje su mi predložili da ostanem na detaljnim pregledima ali nisam mogao jer u kući imam bolesnu majku i ujaka i moram da radim. Dežurni doktor bio je dr Ćuk, bivši gradonačelnik, koji me je pregledao a kada je saznao da su me napale i pretukle njegove pristalice rekao je da nemam teške povrede" - kaže Miljan Vasiljević, nezaposleni mladić iz Trebinja.

Vasiljević je nakon pregleda u trebinjskoj bolnici slučaj prijavio policiji  i  smatra da napad ima političku pozadinu, i da iza njega stoje čelnici Gradskog odbora SNSD-a. 

"Slučaj sigurno ima političku pozadinu jer sam ja poznat kao kritičar vlasti i režima. Tačno je da sam bio u PDP-u i da sam radio za gradonačelnika Vučurevića na poslednjim izborima, ali više nisam aktivan. Ja sam i ranije dobijao upozorenja od predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Luke Petrovića preko nekih ljudi koji su me upozorili da ga ne spominjem i ja vjerujem da on vjerovatno stoji iza ovog napada. Bio me je pozvao da dođem kod njega u stranku da razgovaramo, obećao mi je pomoć u roku od 15 dana, a sad vidim kako mi je pomogao"
 
Braća Miljković koje je Vasiljević optužio za napad, kao i predsjednik trebinjskog SNSD-a Luka Petrović nisu željeli komentarisati optužbe. 

Bivši gradonačelnik Dobroslav Ćuk da je kao dežurni ljekar pregledao Vasiljevića i predložio mu da 
ostane na detaljnim pregledima u bolnici. 

"Ja sam bio dežurni ljekar, primio sam ga kao i svakog drugog pacijenta, pitao šta je bilo, poslao neurologu da ga pregleda i predložio da ostane na detaljnim pregledima u bolnici ali je on to odbio zbog teške situacije u porodici. Ne znam ko su ti Miljkovići i ko ga je napao, znam samo da sam se ponio kao savjestan i odgovoran čovjek i ljekar, da sam preduzeo sve neophodne mjere"
 
Iako je do izbora u oktobru ostalo je još pola godine nemilosrdna borba za glasove u Trebinju je davno počela, i po svemu sudeći kampanja će biti veoma prljava. 

Borba za skupštinsku većinu i najave vandrednih izbora dodatno su podgrijale ionako vrelu atmosferu, pa bi političari trebali i pristojnijom komunikacijom da utiču na svoje pristalice kako se sukobi i ružne scene ne bi ponavljale na ulicama.

Опширније...

Gligorić: Laki je malo nervozan

gligoric dodik

Kao što je i najavio, Milorad Dodik je, nakon što je odgledao film Kum 1, u restoranu Kej Bude Stankovića, izdao nalog Dragomiru Jovičiću i Gojku Vasiću, da me predaju Specijalnom tužilaštvu.

Objavili su to odmah mediji u službi režima – SRNA, RTRS, ATV (o ATV-u u službi zemljišne mafije uskoro ću obavjestiti javnost).

Nema veze što navodno krivično djelo za koje me optužuju nema veze sa nadležnostima Specijalnog tužilaštva. Nema veze ni to što bi bio red da su prethodno uzeli moju izjavu o tome, a nisu. Važno je da me stigne Kumova osveta!

Osumnjičen sam da sam, kao direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, navodno zloupotrebio službeni položaj i ovlašćenja tako što sam "na nezakonit način za sebe i deset radnika Uprave pribavio imovinsku korist od oko 248.000 maraka" tako što sam zakupljivao stanove za smještaj zaposlenih u Upravi, suprotno Zakonu o platama zaposlenih u organima uprave RS. 

Ne spominju Zakon o finansiranju premjera i katastra, Pravilnik o naknadama za angažovanje radnika Geodetske uprave za poslove od posebog značaja za RS, zaključke Vlade RS, zaključke Savjeta za implementaciju projekta autoputa Banja Luka - Doboj, te zaključke kolegija Uprave, koji su zakup stanova obrazlagali Službi za reviziju. Ne zanima ih nijedna činjenica, žele samo da se dodvore Lakiju.

U februaru je Dodik Specijalnom tužilaštvu zaprijetio ukidanjem. Danas im je dao šansu da prežive. Pod uslovom da me ućutkaju! To isto Specijalno tužilaštvo, da ironija bude veća, proglasilo se nenadležnim za procesuiranje krivične prijave koju sam za organizovani kriminal (a to im je nadležnost) podnio protiv Budimira Stankovića, Aleksandra Deurića i dr. prošle godine.

Опширније...

Srpski penzioneri utamničeni u FbiH

penzioneri

Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske Mladen Milić ukazao je danas da je Federacija BiH nastavila diskriminaciju penzionera koji su ovo pravo stekli u FBiH, a žive ili namjeravaju da žive u Republici Srpskoj.

Na vanrednoj konferenciji za novinare, Milić je javno postavio pitanje zašto je Ustavni sud BiH čekao gotovo godinu dana sa objavom odluke koja je nepovoljna za Fond PIO Srpske i kojom se praktično omogućava nastavak diskriminacije.

"Republika Srpska nikada neće odgovoriti istom mjerom i nećemo primijeniti diskriminatorske odredbe protiv kojih se borimo gotovo cijelu deceniju", rekao je Milić. On je naglasio da Fond PIO Republike Srpske isplaćuje penzije u 22 zemlje svijeta i na četiri kontinenta.

Prema podacima Fonda, svakoga mjeseca umire više od stotinu penzionera Republike Srpske koji imaju pravo na isplatu u FBiH, gdje su stekli penziju, a FBiH mjesečno vraća u sistem isplate samo desetak korisnika. Za protekle dvije godine primjene penzijskog zakona u FBiH sa diskriminatorskim uslovljavanjem povratka u ovaj entitet, na isplatu u Federalni zavod prihvaćena su 182 penzionera, od njih 20.600 koji imaju to pravo.

Milić je rekao da je po ovom osnovu Fond PIO do sada izgubio 846 miliona KM, što je gotovo jednogodišnji budžet ove institucije. Stručnjaci Fonda kažu da je za ostvarivanje prava u FBiH penzionerima iz Republike Srpske potrebno da pribave devet dokumenata.

Srbima koji ovo pravo i ostvare uslov je da se ne smiju preseliti u Republiku Srpsku, jer u tom slučaju ponovo gube penziju u FBiH, baš kao i nakon smrti, jer se u FBiH njima ne isplaćuju porodične penzije. Ustavni sud BiH je 24. maja 2013. godine odbio zahtjev Kluba Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, kojom se ukazuje na nastavak diskrinacije penzionera u FBiH, a odluka je objavljena u Službenom glasniku BiH 18. marta.

Опширније...

Dodikov Kum 1 (video)

dodicina

TV Žurnal u serijalu “Afera” prikazuje dokumentarni film “Kum 1”, autora Slobodana Vaskovića.

“Afera” detaljno razotkriva kako je Budimir Stanković, kum Milorada Dodika, došao u posjed 392 dunuma gradskog građevinskog zemljišta u Banjaluci, vrijednog oko 400 miliona maraka, za samo stotinjak hiljada maraka Stanković je organizovao grupu koja je realizovala taj posao, kupujući bezvrijednu zemlju po banjalučkim selima i mijenjajući je za najatraktivnije parcele u Banjaluci.

Taj proces traje već godinama, ali se vlast uopšte ne trudi da ga zaustavi i spriječi ogromne štete po budžet.

Štaviše, dio institucija Republike Srpske snažno je upregnut u realizaciju Stankovićevih nezakonitih projekata, a najtragičnije od svega je što su i određeni zakoni promijenjeni kako bi se ova prevara što uspješnije realizovala.

O tome, kao i o prijetnjama, ucjenama, uvredama, istragama, presudama govorimo u dokumentarnom filmu “Kum 1”.

U filmu govore predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ministar policije Radislav Jovičić, bivši direktor Geodetske uprave RS Tihomir Gligorić, gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović, smijenjena načenica Odjeljenja za imovinsko-pravne odnose u banjalučkoj Gradskoj upravi Milanka Zec-Višnjić i brojni drugi akteri, upleteni u priču o malverzacijama sa gradskim građevinskim zemljištem.

Опширније...
Претплатите се на RSS feed