Mnogi korisnici imaju predrasude prema skladištenju na internetu, ali već nekoliko godina postoje servisi koji rade odlično.

Flickr

Ovo je možda jedan od najpoznatijih servisa za čuvanje fotografije. Ima solidne alate za obrađivanje fotografija na samom sajtu.

Osim desktop verzije, korisnici „Android" i „iOS" telefona mogu da skinu posebne aplikacije i preko njih kontrolišu nalog. U suštini, „Flickr" je društvena mreža koja je bazirana na fotografijama.

Photobucket

Na ovaj servis je do sada zakačeno oko deset milijardi fotografija, što dosta govori o tome koliko je popularan. Nudi neograničen prostor za skladištenje fotografija i snimaka, jedino je veličina tih fajlova ograničena. Postoji i integracija sa Fejsbukom, kao i posebna aplikacija za mobilne telefone za lakše korišćenje.

Shutterfly

Nedavno su kupili servis „Kodak galeriju" i sve njene korisnike, i tako dodatno proširili svoje poslovanje. Veoma je praktičan za upotrebu i omogućava korisniku neogračin broj fotografija, mogućnost da ih organizuje po albumima, dijeli sa prijateljima ili obrađuje direkno na sajtu. Ipak, slike se ne mogu skinuti u originalnoj veličini, već kompresovane, a za original treba da se naruči poseban disk.

SnapFish

Veoma jednostavan interfejs je ono što mnoge privlači ovom servisu. Namijenjen je početnicima i korisnicima koji žele jednostavno mjesto za čuvanje fotografija.
Posjeduje nekoliko praktičnih alata za sređivanje slika, a pruža opciju skidanja fotografija u originalnoj veličini. Problem može da predstavlja to što na godišnjem nivou mora da se obavi jedna kupovina kako se nalog ne bi ugasio.

Picasa

Čuveni „Google" proizvod namijenjen za čuvanje fotografija sada je duboko integrisan sa društvenom mrežom „Google+". Odlično je organizovan i praktičan za upotrebu, ali ograničenje od jednog gigabajta može da bude problem za mnoge. Sa druge strane, podržava veliki broj različitih vrsta fajlova, što nije slučaj sa konkurencijom, prenose agencije.

ŽENEVA - Nakon potrage duge 48 godina, čini se da su naučnici Evropskog centra za nuklearna istraživanja (CERN-a) potvrdili postojanje Higgsovog bozona, tzv. Božje čestice.

Za ovu srijedu sazvali su konferenciju za novinare u Švajcarskoj na koju su pozvali pet vodećih fizičara, uključujući profesora Petera Higgsa po kojem je čestica nazvana, zbog čega naučna zajednica očekuje da će CERN objaviti otkriće Božje čestice.

S nestrpljenjem se iščekuje hoće li istraživači koji su provodili eksperimente u Velikom hadronskom sudaraču (LHC) objaviti da je postojanje Higgsovog bozona potvrđeno s 99.99-procentnom sigurnošću, tj. sa sigurnošću od četiri sigme.

Na otkriću Božje čestice paralelno rade dva CERN-ova istraživačka tima, koji svoje eksperimente provode u tajnosti jedan od drugog i sada se misli da su oba nezavisno došla do istog rezultata. CERN želi da oba tima potvrde postojanje Higgsovog bozona sa sigurnošću od pet sigmi, odnosno 99.99995 posto, što govori o značaju rezultata eksperimenta s ovom neuhvatljivom česticom.

Božja čestica zapravo je ono što subatomskim česticama daje masu i stoga ju fizičari smatraju ključem za razumijevanje svemira. Bez mase, subatomske čestice ne bi se mogle spojiti u atome koji tvore sve u svemiru, već bi samo letjele naokolo pri brzini svjetlosti.

Stoga su u LHC-u stvoreni uslovi za koje se smatra da su postojali djelić sekunde nakon Velikog praska. Sudarač se nalazi u tunelu ispod granice između Švajcarske i Francuske, a funkcioniše tako što sudara zrake protona, subatomskih čestica, pri brzini koja gotovo dostiže brzinu svjetlosti.

Prema teoriji, u svakom trilijunu sudara trebalo bi nastati svega nekoliko Higgsovih bozona prije nego što se gotovo odmah raspadnu. Njihovo raspadanje ostavilo bi trag koji bi se očitao kao veliki skok na grafovima koji prate kretanja čestica.

No, iako je u LHC-u stvoreno 1.600 trilijuna sudara, manje od 300 puta pojavilo se nešto za što se vjeruje da bi mogao biti Higgsov bozon .

Ako se na pres konferenciji uistinu objave rezultati kakve očekuju fizičari, biće to jedno od najvažnijih otkrića današnjice. CERN je u aprilu već postigao izvanredan uspjeh premašivši svjetski rekord u energiji proizvedenoj sudarom čestica s 8 Tev (teraelektronvolti) u LHC-u, sudarom dviju protonskih zraka od 4 TeV.

Poznati teoretičar fizike Mičio Kaku predviđa da će se Murov zakon (snaga računara se udvostručuje približno svakih 18-24 mjeseca) „izduvati" u narednih 10 godina, jer će se silicijumski dizajn neminovno "sudariti" sa zakonima fizike.

Ranijih godina se govorilo da silicijum samo što nije stigao do "kraja puta", a tako je i sada.

„Za desetak godina vidjećemo urušavanje Murovog zakona, ustvari, mi već sada vidimo da se Murov zakon usporava, snaga računara ne može da održava svoj brzi eksponencijalni rast koristeći standardnu silicijumsku tehnologiju", konstatovao je Kaku.

U svom čuvenom predviđanju iz 1965. godine, Gordon Mur je rekao da će se broj tranzistora koji će moći da se smjeste na silicijumski čip udvostručavati svake godine, a nešto kasnije je to prepravio na dvije godine.

Predviđanje se pokazalo ispravnim mnogo duže nego što je Mur očekivao (računao je na najviše 10 godina), zahvaljujući tome što ga je "Intel" malo izmijenio, tako što umjesto broja tranzistora govori o udvostručavanju performansi.

SANKT PETERBURG - Ruski veb giganti, koji imaju skoro potpuni monopol u Rusiji gdje je internet tržište u punoj ekspanziji, žele da krenu u osvajanje svijeta, prenijeli su francuski elektronski mediji.

Veb giganti sad imaju veće ambicije i žele da uzdrmaju monopol giganata kao što je “Gugl” na inostranim tržištima.Okupljeni na okruglom stolu u okviru Ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, čelnici velikih ruskih Internet kompanija, kao što su pretraživač “Yandex”, grupacija “Mail.ru” – vlasnik portala istog naziva ili kompanija za “onlajn” distribuciju “Ozon” raspravljali su o perspektivama na svjetskom tržištu, a ne samo lokalnom.

Izvršni direktor pretraživača “Yandex” Arkadi Voloj je na primjer tom prilikom istakao da u velikom broju zemalja postoji samo jedan pružalac pretraživačkih usluga i da više od 90 tržišnog udjela pripada samo jednom akteru.Tendenciju širenja na strana tržišta, prije svega lansiranjem proizvoda na drugim jezicima, izrazila je i Internet grupacija “Mail.ru”.

Ona procjenjuje da će sve više ruskih kompanija pokušavati da se proširi na strana tržišta.Na skupu je iznijeta i konstatacija i da je rusko tržište sa 56 miliona Internet korisnika, na ukupno 143 miliona stanovnika, daleko od zasićenosti.