Menu
Region

Region (230)

Izbore u Brčkom više nije moguće dobiti bez prisustva na internetu

Internet će postati značajno oružje u predstojećoj izbornoj kampanji, jer nema ograničenja kao za ostale medije, a stranke će najverovatnije najviše birača “regrutovati” preko Facebook-a.  Ako izuzmemo par primjera, političari i stranke na Twiter-u i Facebook-u nisu se mnogo proslavili. Oni imaju daleko manje “sljedbenika” i “prijatelja” na ovim mrežama nego što te stranke imaju članova, pa čak često i manje od prosječnih korisnika koji nisu javne ličnosti.

Kao najbolji đaci koji sjede u prvom redu i uvijek slušaju učiteljicu, nekoliko domaćih političara još prije nekoliko mjeseci pokrenuli su sopstvenu kampanju na internetu, na način da su donijeli generalnu odluku u stilu: “trebamo pokrenuti portale i okrenuti se modernim vještinama organizovanja predizborne kampanje putem interneta”. Oni su pronašli mjesta na kojima se svakodnevno okuplja armija glasača - Twiter i Facebook. Tamo svaki od ovih političara na svoj način i u skladu sa sopstvenim znanjima i snalažljivošću, komunicira sa glasačima, bilo da je to samo jednosmjerna komunikacija ili pravi dijalog. Neki su uspjeli da poprave svoj imidž, a drugi su se proveli kao “bosi po trnju”. Mnogi drugi u ovu priču uključuju se tek posljednjih dana, kada je postalo očigledno da će društvene mreže ovog puta ipak biti nekakav izborni činilac.

Zvanični podaci o tome koliko ljudi sve više koriste društvene mreže nisu mnogo ažurni. Ipak, prema nezvaničnim podacima svaki treći građanin Brčko distrikta BiH ima profil na Facebook-u, te koristi internet. Prema tome, to znači da na ove dvije društvene mreže dolazi više od trećine glasačkog tijela. U teoriji, poznati i posjećeni portali, osobito društvene mreže Facebook i Twitter tokom izborne kampanje mogu biti neprocenjivo “oružje”. Pojedinačno, političari na ovim društvenim mrežama mogu, ukoliko znaju, da predstave sebe na jedan potpuno drugačiji način od onog kako izgledaju u tradicionalnim medijima, na televiziji, u štampi ili na sajtovima medijskih kuća. Obje društvene mreže omogućavaju im da imaju direktan razgovor sa građanima, bilo da su simpatizeri ili ne, i realnu šansu da ih pridobiju i ubijede u ispravnost svog programa i postupaka.

Međutim, u praksi, naši političari pokazali su se kao vrlo nevješti i neambiciozni. Njihova komunikacija se uglavnom svodi na to da povremeno, bilo na Twiter-u ili Facebook-u, objave poneki link koji vodi ka tekstu koji je o njima objavljen, bilo na sajtu medija ili sajtu stranke ili organizacije za koju rade. Njihovi Facebook “prijatelji” ovakve linkove uglavnom ignorišu - koga uopšte zanimaju saopštenja i sitna hvalisanja kojih već ima po svim novinama?

Političari su već zakasnili za igradnju novog imidža kreiranjem modernih vještina. Ako su željeli da upotrijebe društvene mreže za lokalne izbore 2012. godine, trebalo je da se toga sjete mjesecima ranije. No, teško je oteti se utisku da se vremenom među sljedbenicima i prijateljima političara napravi spontana “čistka”, pa u jednom trenutku ostanu uglavnom pravi simpatizeri. Onda se polako komunikacija od građana ka političarima svodi na pohvale, tapšanje po ramenu i eventualno neko pitanje.Političari se više ne trude i nemaju priliku da se bore za glasače koji misle suprotno. Obraćaju se svojim vjernim glasačima i ne ostvaruju neku posebnu korist. Dakle, nedostaju im akcija i strategija.

Traganje za metom?! Koliki će uticaj na predstojeće izbore imati internet?

No, ako se odmaknemo od ove priče o komunikaciji i priče o internetu, šira slika izgleda mnogo esantnije. Društvene mreže idealno su mjesto za prikupljanje podataka o glasačima jer su ti podaci ovdje, bar naizgled, servirani na tacni. Mnogi političari će pred ove lokalne izbore imati svoje “kopače”, čitave timove njih, koji pretražuju internet da bi došli do svoje baze birača.

Google takođe ne nudi jednostavnu pretragu Facebook-a, pa zato “kopači” moraju biti članovi grupa i prijatelji onih čije podatke traže, a njihov posao je veoma spor i nema kraja pošto se nove informacije stalno generišu. Prije dvije godine pričalo se da su demokrate u Americi kupile dvije farme servera da bi mogli da pohrane podatke o glasačima. Gledajući u makrosferi zahvaljujući tako precizno prikupljenim i analiziranim podacima, tim okupljen oko Baraka Obame je pred posljednje izbore u Americi poslao blizu milijardu pisama potencijalnim donatorima i volonterima, koja su sastavljena, na osnovu čak 700 tipskih pisama.

Prema tome, sve ono što postoji u makrosferi sve više se reflektira na mikrosferu tako da je i lokalnim političarima postalo jasno koliku snagu ima internet plasiranjem podataka putem “moćnih portala” koji dugo godina egzistiraju na “online nebu”, te na direktan način kreiraju javno mijenje. No, kopanje po internetu nije otkriće niti posao samo političara. Među njima su tvitovi, komentari na Facebook-u, novinski članci, TV i radio emisije, blogovi, sobe za četovanje i masa drugih podataka na brojnim svjetskim jezicima. Pretragom podataka na internetu može se doći do grupa ljudi koje nisu jasno uočljive prema nekoj spoljnoj karakteristici kao što su na primer penzioneri, već su to određeni dijelovi populacije koji se ponašaju na neki poseban problem, ali u cjelini čine javno mijenje.

Dakle, na lokalnoj razini to su jasno pokazali nezadovoljni brčanski pripravnici. Putem društvenih mreža su se na jednostavan način okupili u masu koja je generirala svoje stavove. Inače, nevjerovatna je brzina kolanja informacija putem moćnih, posjećenih, objektivnih, dosljednih portala, zbog stalne ažurnosti podataka, gdje nakon toga podaci kolaju internetom poput požara, te kroz interaktivnu komunikaciju dolaze do svačijeg uha, pa čak i najobičnijeg čovjeka koji uopšte ne zna uključiti “kantu” zvanu računar.

Svaki političar želi da ga “ne bije loš glas”. Kontrola interneta nije moguća, svima je to već jasno. Ali visoko rangiranje na google ljestvici se ne može postići par mjeseci pred izbore, to je sada, mada za neke već prilično kasno, postalo očigledno. Stranke bi trebale realno procjenjivati koju od grupa se može uticati tako da njeni pripadnici promijene mišljenje, i da li se uopšte “isplati” taj uticaj. Na primjer, analitičari su tražili grupu kojoj je najlakše promijeniti političku orijentaciju. Mikrotargetiranje pred izbore, naročito na Facebook-u, može biti značajno i za prikupljanje sredstava, i to zahvaljujući reklamama. Oglašivači na Facebook-u inače rado koriste prednosti ove mreže jer mogu preciznije da ciljaju potencijalne klijente: muškarce, žene, mlađe, starije, da ih biraju na osnovu jezika koji govore, mjesta u kom žive… Inače, globalno svjetski političari ovo rado koriste kada pokušavaju da pronađu potencijalne donatore za kampanju ili volontere, jer procenjuje se da ove ciljane reklame imaju dva do tri puta veći efekat od onih koje to nisu.

Ima li kod nas ovakvog prikupljanja podataka i targetiranja? Naravno, kod nas to ne postoji. Bili bih iznenađeni da ima. Biračko tijelo ima mnogo manje javno dostupnih podataka o ljudima, jer ne koristi internet na takav način, nikad nisu kupili ništa preko interneta, mali broj njih ima blog ili pruža na bilo kom drugom mjestu lične podatke na slobodan uvid. No, ako iz svega ovoga možemo izvući ikakvu pouku, to je da bi naredni izbori mogli biti zgodan trenutak da se naši političari prepuste onome što je svuda u svijetu već opšteprihvaćeno i počnu da vežbaju dijalog sa građanima. Manje-više zato što će tako možda pridobiti nekog glasača, već najprije zato što bi i za njih bilo dobro da svrate do naše realnosti i saznaju zbog čega su izgubili, ili, možda, dobili.

(TIP/Infobrcko/ Sead Šadić/Foto:Ilustracija)

 

Опширније...

Brčanska zaobilaznica još uvijek neostvaren san građana

Neophodna eksproprijacija zemljišta preko kojeg će prolaziti trasa zaobilaznice

Jedan od uslova za dobijanje kredita i početak izgradnje zaobilaznice oko Brčkog, jednog od najkrupnijih infrastrukturnih projekata od uspostave Brčko distrikta do danas, jeste eksproprijacija zemljišta preko kojeg će prolaziti trasa zaobilaznice duge oko 19 kilometara.

Ovaj posao počeo je više od dva mjeseca, izdata su rješenja za eksproprijaciju oko 100.000 kvadratnih metara zemljišta od ukupno 950.000 koliko treba biti eksproprisano. Komisija je na terenu, rješenja se još uvijek izdaju ali, koliko god zvučalo nelogično, cijena kvadratnog metra zemljišta koje se od fizičkih i pravnih lica oduzima za buduću zaobilaznicu još nije utvrđena.

Evropska banka za obnovu i razvoj postavila jedan bitan uslov za odobravanje kredita za finansiranje izgradnje zaobilaznice. Eksproprijacija se mora obaviti po tržišnim cijenama, a preseljenje objekata, firmi i fizičkih lica mora biti humano. Cijena nije tačno utvrđena, ali ona o kojoj se nezvanično govori - od oko 4 KM po metru kvadratnom, nikako ne odgovara vlasnicima parcela koji već nekoliko dana organizuju sastanke u znak protesta protiv, kako kažu, preniske cijene koju nude lokalne vlasti.

Tvrde da se realna cijena zemljišta u nekim dijelovima kreće između 15 i 20 maraka po kvadratu i da su ponuđenom cijenom od 4 marke na velikom gubitku. Vlasnici zemljišta koje je predmet eksproprijacije neće pristati na cijenu od 4 KM po kvadratu, kažu da će pravdu tražiti ako treba i na sudu. Pozitivne reakcije stižu iz kabineta gradonačelnika: “Vlasnici neće biti oštećeni, zemljište će se eksproprisati po cijenama po kojima je ovaj proces vršen i na nekim drugim lokacijama, kao naprijer na tržnici Arizona, gdje su za metar kvadratni zemljišta plaćani visoki iznosi”, rekao je gradonačelnik Miroslav Gavrić.

Prema informacijama iz Direkcije za finansije Brčko distrikta, Pravilnik o visini nadoknade eksproprisanog zemljišta privatnim vlasnicima je završen, ali se čeka da ga usvoji Vlada Distrikta. A Vlada sigurno ne može dugo čekati, eksproprijacija je jedan od uslova za dobijanje kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj. Inače, zaobilaznica oko Brčkog gradiće se u dužini od oko 19 kilometara, koštaće blizu 28 miliona eura, a, prema sporazumu koji je Vlada potpisala sa EBRD-om, trebala bi biti završena do 2015. godine.

(TIP/Infobrcko.com/Sead Sadić)

Опширније...

Foto: Srednjoškolci u Gračanici u neuslovnoj sali održavaju časove TZO

Učenici izloženi i opasnostima u saobraćaju

U sali za tjelesni i zdravstveni odgoj učenika srednjih škola u Gračanici, veličine 170 kvadratnih metara, časovima prisustvuje preko 100 učenika istovremeno. Mala i neadekvatna sala već nekoliko decenija predstavlja jedan od najvećih problema obrazovanja u Gračanici. ”Nemamo ni grijanje, bolji su uslovi bili prije 40 godina, tada su u sali bile tri peći. Danas ni to nemamo”, izjavio je profesor tjelesnog i zdravstvenog odgoja Nedim Šišić. “Sala je dimenzija 20×8,5 metara, te se ovdje zaista nema gdje raditi”, ističe profesor Šišić.

Učenicima su na raspolaganju dvije svlačionice, koje su također u lošem stanju, a WC je samo za potrebe profesora. Još jedan od problema na koji su nam ukazali učenici je krađa stvari u svlačionicama dok su oni na času. “To se dešava jer nas ima puno, i mi ne znamo ko mora biti na času a ko ne, pa drugi učenici to iskorištavaju i kradu nam mobitele i novčanike”, rekla nam je jedna od učenica Gimnazije dr.Mustafa Kamarić. Važno je istaknuti da se sala za tjelesni i zdravstveni odgoj ne nalazi u krugu srednjih škola, te su učenici prinuđeni prelaziti regionalni put Tuzla-Srebrenik kako bi došli na čas, što često rezultira saobraćajnim nesrećama i stalnim kršenjem saobraćajnih propisa.

Nedostatak novca ili prostora?

“Mi imamo pare, al’ nam opština ne da plac”, riječi su proferosa za tjelesni i zdravstveni odgoj Ganija Murićija. Općina Gračanica je 1998. godine za potrebe sporta u Gračanici, počela sa izgradnjom dvorane za sportske aktivnosti SPKC “Bazen”, u koju je do sada uloženo oko 3.000.000 KM. Dvorana se nalazi u blizini srednjih škola i predstavlja idealno rješenje za časove tjelesnog i zdravstvenog odgoja, ali zbog nedostatka finansijskih sredstava, ubrzo nakon prve faze izgradnja je zaustavljena.  U pronalasku rješenja za nastavak izgradnje dvorane, 2007. godine potpisan je Ugovor između Općine Gračanica i srednjih škola u Gračanici, u kojem stoji da će dvoranu za sportske aktivnosti koristiti i srednje škole u svrhu održavanja časova tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Na ovaj način otvorila se mogućnost finansiranja izgradnje dvorane i iz fondova ministarstava obrazovanja u BiH. “Kantonalna vlada je prebacila određena finansijska sredstva, i u ovoj godini planiramo nastaviti s radovima na dvorani”, rekao je savjetnik opštinskog načelnika Mirza Hodžić.

Rezultati koje postižu gračanički sportisti moraju biti dodatna motivacija predstavnicima vlasti da ulože velike napore u rješavanje problema prostora za održavanje sportskih aktivnosti u Gračanci. Gračanlije su unazad desetak godina postajali prvaci BiH u rukometu, malom nogometu i ženskoj odbojci, a okosnicu ovih timova predstavljali su igrači koji su svoje prve sportske korake napravili na časovima tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Izgradnjom kapaciteta za kvalitetno održavanje časova tjelesnog i zdravstvenog odgoja, Gračanica bi zasigurno ponovo bila jedno od najvažnijih mjesta u BiH, u domenu dvoranskih sportova.

(TIP/BKC-Gračanica/Elma Mujkić)

Опширније...

Gradačac: Da li će se ugasiti tradicija vatrogastva duga 117 godina?

Vatrogasci nastoje sačuvati imovinu

U Gradačcu već duže vrijeme traje pokušaj implementacije Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu. Da se zakon treba sprovesti svjesni su i općinski organi vlasti ali i predstavnici postojećeg Vatrogasnog društva Gradačac koje na području Gradačca egzistira još od davne 1895 godine.

Neuspjeli pregovori između dvije strane nisu realizovani uglavnom zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa. Predstavnici Vatrogasnog društva Gradačac se uslovno slažu sa osnivanjem profesionalne vatrogasne jednice, ali isto tako ne žele „izgubiti” pokretnu i nepokretnu imovinu koju su gradili 117 godina. Oni smatraju da bi se uzimanjem vatogasnog doma i pokretne imovine za potrebe Profesionalne vatrogasne jedninice automatski ugasilo postojeće Vatrogasno društvo.

Općina nastoji implementirati Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu

Zakon o Zaštiti od požara i vatrogastvu („Sl. novine FBiH”, broj 64/09) donesen je na nivou FBiH, nakon dugotrajnih analiza stanja i organizovanja vatorgastva na nivou FBiH koji očigledno nije bio zadovoljavajući, obzirom da se bazirao na Zakonu iz vremena socijalizma, društvenog vlasništva i dr. U poslijeratnom vremenu tranzicije došlo je do značajnih promjena koje su vidljive na svakom koraku, što je između ostalog doprinijelo da dođe do donošenja ovog Zakona prilagođenog vremenu u kojem živimo.

Općinski načelnik je, kao nosilac izvršnih poslova u okviru svoje nadležnosti predviđenih članom 38. Statuta Općine Gradačac (Sl. glasnik Općine Gradačac”, br. 4/08), članom 15. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH”, broj 49/06) i članovima 3., 16, 17,62,-64. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva FBiH, predložio Općinskom vijeću način organizovanja zaštite od požara i vatrogastva.

Općinsko vijeće nije prihvatilo Nacrt odluke o preuzimanju objekta Vatrogasnog doma

Općinsko vijeće je usvojilo taj prijedlog odnosno Odluku o organizaciji organa uprave na sjednici održanoj 8.10.2009. godine gdje su poslovi zaštite od požara sistematizovani u Službi civilne zaštite. Nakon toga, Općinskom vijeću je upućen, na davanje saglasnosti, Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji općinskih službi gdje je pri Službi CZ predviđeno osnivanje Osjeka za zaštitu od požara i vatrogastvo - Profesionalna vatrogasna jedinica.

Na sjednici Općinskog vijeća održanoj 30.12.2010. godine data je saglasnost na navedeni Pravilnik.  Na osnovu navedenih dokumenata, kao i u skladu članom 171. Zakona, bilo je prediđeno preuzimanje vatrogasaca koji su se, u trenutku donošenja ovih propisa, nalazili u radnom odnosu u Vatrogasnom društvu kao i zgrada, te dio vozila i opreme neophodnih za rad profesionalne vatrogasne jednicice, dok bi dio prostora i opreme ostao na raspolaganju Vatogasnom društvu.  Preuzeti vatrogasci bi se rasporedili na radna mjesta u skladu sa kvalifikacijama odnosno stručnom spremom koju posjeduju.

Zbog nemogućnosti sporazumnog dogovora sa postojećim Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Gradačac, o preuzimanju ljudi i opreme navedene aktivnosti nisu realizovane.  U cilju rješavanja statusa Vatrogasnog doma na sjednici Općinskog vijeća je razmatran Nacrt Odluke o preuzimanju objekta Vatrogasnog doma koji nije prihvaćen.

Fotografija sa 27. sjednice OV Gradačac

Hećimović sumnja da se u pozadini ove priče krije interes za atraktivnu lokaciju

Jasmin Hećimović, predsjednik Upravnog odbora VD Gradačac, smatra da se predlagač poziva na član 171. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu FBiH (Sl.novine FBiH broj 64/2009) po kojem organi civilne zaštite preuzimaju objekte, opremu, tehnička i druga sredstva te sve profesionalne vatrogasce i starješine profesionalnih vatrogasnih jedinica općine, grada i kantona te državne službenike i namještenike koji se nalaze na radu u tim jedinicama, ali on navodi da se ovaj član Zakona ne odnosi na Vatrogasno društvo Gradačac koje nije „profesionalno”.

„Ovom prilikom se samo traži preuzimanje vatrogasnog doma, dok se za ostalo ne interesuju, prvenstveno mislim za zaposlene u Vatrogasnom društvu na radnom mjestu vatrogasaca, za vozila i ostalu pripadajuću vatrogasnu opremu, čime dokazuju da ih u suštini interesuje samo objekat odnosno parcela, čime se obistinjuju naša strahovanja o tome da ih u stvari uopšte ne interesuje zaštita od požara, dobrobit i briga za stanovništvo, već isključivo materijalni interes zbog vrijednosti objekta odnosno parcele. Pri ovom treba napomenuti da se ovaj član uopšte ne odnosi na nas jer mi nismo bili nikada profesionalna vatrogasna jedinica, nikada nas Općina ili neki općinski organ nisu osnovali, već isključivo građani Gradačca, o čemu imaju zapisnici sa skupština i na osnovu čega su i izdavana odgovarajuća rješenja o registraciji Vatrogasnog društva kao udruženja građana. Ovo je posebno interesantna informacija jer da je riječ o preuzimanju objekta od profesionalne vatrogasne jedinice onda bi Općina, kao jedini mogući osnivač profesionalne vatrogasne jedinice teritorijalnog tipa samo svojim aktom prerasporedila ljude i opremu u novu jedinicu pri civilnoj zaštiti i ne bi joj trebali ni vijeće niti bilo ko drugi, jer bi već bila osnivač jedinice i bila u posjedu objekta i vozila te ostale opreme” kazao je Jasmin Hećimović, predsjednik UO VD Gradačac.

 

Članovi pregovaračkog tima Vatrogasnog društva Gradačac

Šef službe CZ Gradačac optimisičan po pitanju osnivanja profesionalne vatrogasne jedinice

„Trenutno je u toku izrada Plana zaštite od požara općine kojim će biti definisana požarna opterećenost općine i potrebne snage za gašenje požara općine, kojim će biti definisana požarna opterećenost općine i potrebne snage za gašenje požara a sve u skadu sa gore navedenim Zakonom kao i nedavno usvojenim Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu na području Tuzlanskog kantona („Službene novine TK”, broj 1/12). Nakon usvajanja navedenog Plana, od strane nadležnih organa, pristupiti će se implementaciji istog.

Značajno je napomenuti da su početkom aprila ove godine pri Kantonalnoj upravi Civilne zaštite Tuzla zaposleni inspektri iz oblasti zaštite od požara i vatrogastva, čiji je zdatak praćenje provođenja zakonskih odredbi iz ovih oblasti, obzirom da su za nesprovođenje pojedinih zakonskih odredbi predviđene i sankcije”, kazao je Isam Sendić - šef službe Civilne zaštite općine Gradačac. Sendić navodi da bi postojeće vatrogasno društvo koje djeluje u obliku udruženja moglo nastaviti svoju tradiciju postojanja, a profesionalna vatrogasna jedinica bi bila u sitemu Općine Gradačac .

Vatrogasci se pozivaju na mišljenje općinskog pravobranioca

Općinski pravobranilac, Muhamed Peštalić, je u predmetu pravnog mišljenja na prijedlog Odluke o preuzimanju vatrogasnog doma s pripadajućim zemljištem u Gradačcu dao svoje mišljenje u kojem se navodi i onaj dio na koji se pozivaju predstavnici Vatrogasnog društva Gradačac. U tom pravnom mišljenju od 26. decembra 2011. godine između ostalog piše:

„Općinsko praobranilaštvo smatra da bi se u prelaznom periodu u trajanju do dvije godine, pitanje organizovanja i pitanje funkionisanja sistema zaštite od požara moglo riješiti i na način kako to propisuje član 85. Zakona o zaštiti od požara i vatogastvu, a to je da se Vatrogasno društvo Gradačac, ili njegova dobrovoljna vatrogasna jednica proglasi službom za zaštitu od požara općine Gradačac. U tom slučaju međusobna prava i obaveze između Općine Gradačac i Vatrogasnog društva Gradačac regulisale bi se posebnim ugovorom. Ovo bi bilo samo prelazno rješenje, s tim da bi se u tom prelaznom periodu pitanje kvalitetnijeg organizovanja i funkcionisanja sistema zaštite od požara na području općine Gradačac moralo riješiti na trajan način. Kad bi se prihvatilo ovo privremeno rješenje Općina Gradačac bi morala uložiti odgovarajuća finansijska sredstva za nabavku tehničkih i drugih sredstava koja bi u tom periodu koristilo Vatrogasno društvo, čime bi se stekli realni uslovi da ovo Društvo može blagovremeno i kvalitetno odgovoriti svim zadacima u oblasti sistema zaštite od požara na području općine Gradačac”.

Historijat Vatrogasnog društva Gradačac

Vatrogasno društvo Gradačac je osnovano davne 1895.godine, što znači da je staro 117 godina, a osnovano je od grupe uglednih građana Gradačca, svih nacionalnosti, a poslije velikog požara koji je uništio dobar dio tadašnje čaršije. Od tada pa do danas se održava ta tradicija, bez obzira na državna-društvena uređenja. Društvo je nastavilo svoju dugogodišnju tradiciju, samo se preregistrujući prema trenutno važećim zakonima, pa tako u arhivi imamo dokumenti o registraciji kao udruženja građana unazad pedesetak godina. Zadnja preregistracija je bila 2002.godine, kada je objavljen trenutno važeći Zakon o udruženjima građana i fondacijama FBiH (Sl.novine FBiH 45/2002) i po kojem djelujemo i trenutno, uz obavezu periodičnog obavještavanja Kantonalnog ministarstva za pravosuđe i upravu TK o izmjenama akata i drugim stvarima, pri čemu se te činjenice upisuju u Registar udruženja građana TK.

VD Gradačac-istorija

Za ovih 117 godina konstanta je postojanje vatrogasne dobrovoljne jedinice pri Vatrogasnom društvu, dok je kroz historiju postojala i druga aktivnost poput dječijih-pionirskih jedinica, ženske jedinice (pedesetih godina su imali više žena u svom sastavu nego što neke vatrogasne jedinice iz BiH danas broje, a koje navode da po prvi puta sada u historiji BiH imaju žene u svom sastavu…), limene glazbe i drugih sekcija, te mnogih drugih aktivnosti, od kojih nažalost ima vrlo malo fotografija.

Budžetom općine Gradačac za 2012. godinu previđeno je 40.000 KM za nabavku polovnog vatrogasnog vozila za Profesionalnu vatrogasnu jedinicu te 147.000 za Vatrogasno društvo što znači da bi ova godina mogla biti tranzicijsjka u pogledu osnivanja Profesionane vatrogasne jednice.

(TIP/gradacac-x/Autor:Midhat Šakić)

 

Опширније...

Lukavac: Problemi žena pri porodiljskom bolovanju

Sinanović: Neadekvatna zakonska rješenja u pogledu zaštite prava

Pored brige za zdravu trudnoću, razmišljanja o tome kako će proći na porođaju i da li će beba biti zdrava, zaposlene trudnice u Bosni i Hercegovini izložene su i strahovima koji se odnose na zaštitu prava koje ima Zakon o radu, ali i drugi propisi garantuju tokom trudnoće i nakon porođaja.

Iako važeći Zakon o socijalnoj zaštiti i zaštiti porodice s djecom, kao i prijedlog novog Zakona o radu FBiH formalno pruža podršku materinstvu, naročito ako se uporedi sa rješenjima u drugim ekonomski snažnijim državama, vrlo je česta pojava da se njegove odredbe zaobilaze, a ponekad i otvoreno krše. Nažalost, veliki broj trudnica, kao i ostalih zaposlenih nema informacije o svojim pravima. Poslodavci po pravilu ističu obaveze zaposlenih, ali ne i svoje. Prava zaposlenih žena na porođajnom odsustvu su jasno definisana Zakonom o radu FBiH. Međutim, problemi nastaju kada je vlasnica obrta ujedno i zaposlenik, o čemu svjedoči slučaj naše sugrađanke koja je na vlastitoj koži osjetila svu neefikasnost i komplikovanost državne administracije.

Nakon što je nekoliko godina sticala iskustvo radeći u frizerskom salonu, prije par godina odlučila je pokrenuti vlastiti biznis. Kako nije ispunjavala uslove za finansiranje samozapošljavanja žena, vlastitim sredstvima je kupila potrebnu opremu, obavila sve administrativne poslove i otvorila frizersko-kozmetički salon. Problemi su nastali kada je, kao vlasnica i uposlenica, trebala otići na porodiljski dopust. Da bi saznala koja su njena prava uputila se u Zavod zdravstvenog osiguranja i Centar za socijalni rad, gdje su joj rekli da je uslov za refundaciju naknade plate prethodno uplaćena i plata i doprinosi. Za rješenje njenog novonastalog stanja postojale su dvije opcije: da zaposli radnika koji bi trebao zaraditi i za sebe i za nju i za državu, ili da podigne kredit kako bi redovno uplaćivala plate i doprinose. „Ovdje se ne radi o jednostavnim poslovima za koje je lako naći zamjenu. Radi se, naime, o vezanom obrtu, što znači da osoba koja registruje ovakvu djelatnost za istu mora biti i kvalifikovana”, govori naša sugrađanka koja je, iz razumljivih razloga, željela ostati anonimna.

Naredno odredište bila je Poreska ispostava Lukavac, gdje su joj savjetovali da napravi privremenu odjavu. Međutim, to je za sobom povuklo još jedan problem jer se odjavom automatski gubi i penzijsko-invalidsko osiguranje, kao i zdravstveno osiguranje. Ukoliko se, pak, djelatnost odjavljuje privremeno, tada nema prava na prijavu u Zavodu za zapošljavanje, kao ni pravo na zdravstveno osiguranje, koje je njoj zbog trudnoće bilo prijeko potrebno. Jedino što joj je preostalo jeste potpuno ugasiti djelatnost, prijaviti se na Biro za zapošljavanje i na taj način ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje.

Vođeni slučajem naše sugrađanke obratili smo se nadležnim institucijama, odnosno Centru za socijalni rad, Poreskoj ispostavi i Službi za zapošljavanje u Lukavcu. Nažalost, i pored nastojanja da dođemo do odgovora na pitanja o pravima žena na porodiljskom odsustvu, u spomenutim insitucijama nisu imali konkretnih odgovora, upućujući nas na resorna kantonalna, odnosno federalna ministarstva. Zastarjeli i komplikovani sistem po kojem rade administrativni službenici, te nezainteresovanost za napredovanjem i usavršavanjem znanja uposlenika u državnim institucijama svakako su glavni uzrok problema sa kojima se susreću žene koje za vrijeme trudnoće ne mogu, ili sasvim teško ostvaruju svoja prava kada je porodiljski dopust u pitanju.

„Obrazujete se za određeno zanimanje i ostvarite sve preduslove za pokretanje vlastitog biznisa, marljivo radite i redovno uplaćujete sve pripadajuće obaveze i sve to traje dok ste zdravi. A šta onda? Radite i zarađujete i za sebe i za državu, a kada morate na bolovanje ili porođajno odsustvo ugasite djelatnost i prijavite se na biro kako biste ostvarili zdravstveno osiguranje”, zaključuje naša sugrađanka.

U Ministarstvu za rad, socijalnu politiku i povratak TK smatraju da u ovom konkretnom slučaju nije bilo potrebe za odjavljivanjem djelatnosti. „Žene koje su u radnom odnosu imaju pravo na porodiljski dopust u trajanju od 12 mjeseci uz pravo na 90 posto ličnog dohotka koji su ostvarivale, odnosno 55 posto prosječnog ličnog dohotka na nivou kantona. Centar za socijalni rad bio je dužan izdati rješenje s kojim bi gospođa ostvarila svoja prava. Prema tom rješenju ona bi sama vršila isplatu novčanih sredstava a od nadležnog ministarstva bi tražila povrat uplaćenih sredstava i doprinosa na što, po zakonu, ima puno pravo”, rekao je Azem Poljić, pomoćnik ministra za socijalnu i dječiju zaštitu u Vladi TK.

Unaprijediti položaj majki porodilja

”Ovo je samo jedan od mnogobrojnih problema sa kojima se susreću majke porodilje u BiH a koje uzrokuju neadekvatna zakonska rješenja u pogledu zaštite prava porodilja i porodica sa djecom u BiH. Ukoliko se ovom problemu ne posveti dužna pažnja suočićemo se sa dugotrajnim i značajnim posljedicama po zdravlje majki, djece i porodice generalno”, kazao je projektni asistent Udruženja Vesta Tuzla Alem Sinanović.

On dodaje da institucije vlasti na svim nivoima trebaju prepoznati oblast zaštite majčinstva, porodice i djece kao i rješenje trenutnog diskriminirajućeg stanja, te ih uvrstiti u listu prioriteta u plan i program rada. Udruženje Vesta i partnerska organizacija Udružene žene Banja Luka učestvuju u realizaciji aktivnosti, pod pokroviteljstvom Europske unije, koje za cilj imaju unapređenje položaja majki porodilja. Udruženje Vesta je izvršilo analizu prava porodilja BiH i Analitičku podlogu za unapređenje položaja porodilja BiH, te na osnovu rezultata zajedno sa organizacijom Udružene žene Banja Luka od relevantnih institucija traže unapređenje postojeće zakonske regulative.

Njihov cilj je kako navode poboljšanje položaja porodilja u našoj zemlji i obezbjeđivanje jednakog tretmana i prava na porodiljsku naknadu, kako zaposlenim i nezaposlenim majkama tako i majkama koje imaju vlastiti biznis. Prema informacijama dobivenim iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, u toku su radovi na donošenju prednacrta Zakona o zaštiti porodice sa djecom. Ovim zakonom bi trebao biti obezbijeđen dio sredstava u Budžetu Federacije BiH za finansiranje osnovnih prava porodice sa djecom. Ta prava obuhvataju dodatak na djecu, jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenčeta, naknada žene majke u radnom odnosu, pomoć ženi majci koja nije u radnom odnosu, za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta.

Za izradu prijedloga Zakona o osnovama socijalne zaštite i minimumu socijalne sigurnosti FBiH i Zakona o zaštiti porodice sa djecom imenovana je Radna grupa koju čine eksperti iz svih kantona FBiH. Komsija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je na osnovu inicijative Udruženja Vesta za unapređenje položaja majki porodilja u BiH razmotrila stanje u našoj državi u pogledu ostvarivanja prava porodilja na porodiljske naknade. Shodno tome preporučila je Vijeću ministara BiH, vladama entiteta, skupštinama entiteta, kantona i Brčko Distrikta BiH da u skladu sa svojim ovlaštenjima reguliraju, unaprijede i standardizuju prava lica koja se nalaze na porodiljskom odsustvu.

(TIP/Lukakavac-x.ba/Autori:Lejla Osmić i Amela Mujić/Foto:Ilustracija)

 

Опширније...

Foto: SFK Akademac UIS - jedinstven u BiH

Budući akademski građani iz Bijeljine imaju fudbalski klub

Budući akademski građani iz Bijeljine konačno imaju fudbalski klub. Pored uspjeha koji se odražava u indeksima, bijeljinski studenti već dvije godine postižu uspjehe i na fudbalskim terenima na području Semberije. Oni su predložili, a asistent na Fakultetu za poslovnu ekonomiju mr. Srđan Lalić uobličio je inicijativu i predstavio je rektoru i dekanima sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Reakcije su bile pozitivne.

Propagiranje zdravijeg života studenata

Studentski fudbalski klub “Akademac UIS” osnovan je u Bijeljini, u maju 2010. godine s ciljem da propagira zdraviji život studenata, a ideju su podržali i rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu prof. dr Mitar Novaković, zatim dekan Fakulteta za poslovnu ekonomiju doc. dr Srđan Damjanović, prof. dr Momčilo Pelemiš, prof. dr Milan Tomić, prof. dr Danko Pržulj kao i ostali dekani. ˝Prof. dr Miladin Jovičić je izabran za prvog predsjednika kluba. Ovaj klub, zato što je studentski, jedinstven je u Republici Srpskoj i BiH, a priključio se i takmičenju u Drugoj ligi OFS Bijeljine grupa „zapad” u sezoni 2010/11. godine˝, riječi su mr. Srđana Lalića.

Studenti pokazali volju i sportski duh

Volja i sportski duh studenata pokazali su se već u premijernoj sezoni u ovom takmičenju. Naime, osvajanje prvenstva i ulazak u viši rang sa samo jednim remijem i ostalim pobjedama ne viđa se tako često, a oni su to postigli. ˝Prva godina završena je ‘u roku’. Ambicije kluba su da okuplja što veći broj studenata, ljubitelja fudbala i uglednih privrednih subjekata uz održavanje naše osnovne ideje: dobar student + dobar sportista = dobar čovjek˝, ističe Lalić i dodaje: ˝Sa druge strane, ostvarili smo još jedan bitan dio ‘priče’, a to je da razvijamo saradnju sa sličnim klubovima i regiona. U julu 2010. klub je bio gost UFK ‘Studentski grad’ iz Beograda gdje smo imali priliku da obiđemo Studentski grad i da odigramo revijalnu utakmicu sa njihovim klubom uz podršku mnogih medija među kojima se izdvaja SOS kanal.˝

Prvu zvaničnu utakmicu “Akademci” su odigrali 28. augusta u sezoni 2010/11. U premijernom nastupu, savladali su ekipu “Kovačići 08″ rezultatom 5:0, a strijelac prvog historijskog gola bio je Dražen Stevanović. Na toj prvoj, historijskoj utakmici igrali su: Antonije Kovačević, Marko Vlačić, Ljubisav Bajić, Dragan Tanacković, Srđan Lalić, Davor Kukarić, Dražen Stevanović, Stefan Maletić, Nikola Ćevriz, Radiša Petrović i Danijel Sojić, a trener je bio Darko Vilotić. Tokom sezone još su nastupali: Nebojša Knežević, Goran Stojančević, Aco Glišić, Aleksandar Saša Todorović, Slavoljub Pajkanović,…

Razvoj sportskih kolektiva

Ovaj projekat će sigurno u budućnosti da dovede do povećanja aktivnosti studenata na mnogim poljima, ne samo u fudbalu i sportu. ˝Klub je osnova za razvoj Sportskog saveza na nivou Univerziteta što je potvrđeno članovima 75. i 76, čijim će funkcionisanjem biti omogućen razvoj mnogih sportskih kolektiva na nivou Univerziteta po uzoru na renomirane svjetske Univerzitete. Isto tako, naša je namjera da se razvijamo zajedno sa Bijeljinom i pokušamo da navedemo odgovorne ljude iz naše zemlje da ulažu u Bijeljinu kako bi izgradili studentski grad, s obzirom na veliki broj studenata iz okoline koji studiraju kod nas. Naše prostorije su u okviru Centra za visoko obrazovanje Bijeljina, a na Fakultetu poslovne ekonomije pokrenut je i časopis ‘Akademac FPE’, takođe na inicijativu studenata, a uz podršku rektora i dekana fakulteta. U planu je i internet radio˝, zaključio je Lalić.

(TIP/www.gradbijeljina.com/Autor: Davor Kukarić)

 

Опширније...
Претплатите се на RSS feed