Banjaluka - U Republici Srpskoj prosječno mjesečno sebi život oduzme 27 osoba, navodi se u podacima Ministarstva unutrašnjih poslova RS.

Prema statistikama MUP-a RS u posljednjih 16 godina ubilo se ukupno 5.200 ljudi.

Kada se ove crne brojke uporede sa procjenama broja stanovnika u RS može se zaključiti da je Srpska od 1996. godine zbog samoubistava izgubila više stanovnika nego što ih živi u Kalinoviku ili Han Pijesku.

Najviše samoubistava počinjeno je vješanjem, a zatim vatrenim oružjem. U periodu od 1996. do 2009. godine zabilježeno je više slučajeva samoubistva ručnom bombom. Na ovakav način najviše se ljudi po 30, ubilo 2002. i 2004. godine. Najviše samoubistava zabilježeno je 2000. godine kad se ubilo 390 osoba.

Analizom broja samoubistava na godišnjem nivou uočeno je da se broj samoubistava lagano smanjuje, mada tokom prethodnih godina nije bilo izraženijih oscilacija.

U RS prošle godine ubilo se 233 osobe, od čega je 181 muškarac. Prethodne, 2011. godine ubilo se 295, a 2010. godine 257 osoba. Prošle godine najviše se ubilo ljudi starijih od 50 godina i to 166, dok je šest osoba bilo mlađe od 18 godina.

S obzirom na ove podatke ako se uzme da RS ima oko 1.433.000 stanovnika, u prosjeku se na 10.000 ljudi ubiju oko tri čovjeka.

Psiholog Aleksandar Milić kazao je podatak o 5.200 samoubistava za 16 godina sve treba da zabrine. On je istakao da to nije u okvirima normalnog i očekivanog i da ukazuje da je narušeno mentalno zdravlje stanovnika.

- Uzroke narušenog mentalnog zdravlja zbog čega ljudi najčešće i dižu ruku na sebe može se tražiti u nezdravom stilu života. Osim toga uzroci samoubistava su i ekonomsko i duhovno beznađe u kojem se ljudi nalaze - objasnio je Milić.

Prema njegovim riječima, neophodno je da društvo u cjelini čini više na prevenciji i zaštiti mentalnog zdravlja ljudi.

- Prvenstveno škole, socijalne ustanove treba da posvete više pažnje na građenju zdravog načina života. Zbog toga je sada veći broj razorenih porodica i brakova. Sve to utiče na mentalno zdravlje i može biti podsticaj suicidu - rekao je Milić i dodaje da treba da se u očuvanje stanovništva uključe i duhovne institucije.

Za sociologa Biljanu Milošević, ukupan broj samoubistava je katastrofalan pokazatelj. Prema njenim riječima glavni uzrok samoubistava na našim prostorima su socijalne prilike, nezaposlenost, siromaštvo i krizne situacije.

- Kod nas je uglavnom riječ, stručnim rječnikom rečeno, o anomičnim samoubistvima. Ona su uslovljena razrušenim društvenim sistemom, porodicom, siromaštvom, ne mogućnošću ispunjavanja obaveza. Takva ekonomska i sociološka stanja udaraju na mentalno stanje ličnosti - rekla je Biljana Milošević.

Motivi

Iz MUP-a RS su saopštili da su na osnovu pokazatelja do kojih se dolazi obradom podataka o samoubistvima zaključili da su glavni motiv da neko sebi oduzme život starost, strah od samoće i bolesti, nervno rastrojstvo vezano za osiromašenje, alkoholizam i besperspektivnost. Naglašavaju da je u novije vrijeme među razlozima za ovaj tragičan čin i nemogućnost otplate rata kredita. Navode da se maloljetnici odlučuju na ovakav korak najčešće zbog nerazumijevanja i sukoba s roditeljima, nesređenih odnosa u porodici, ili neuspjeha u školi.

Pomoć

Najbolja pomoć ljudima koji su na putu prema samoubistvu je razgovor s najbližima i stručna pomoć.

- Svaka osoba koja promijeni ponašanje, postane depresivna može da bude na putu prema samoubistvu. Da bi se to spriječilo potrebna je pomoć i rješavanje uzroka koje je stavljaju u takvo stanje. Potrebno je ljudima omogućiti zaposlenje da mogu ekonomski o sebi da se brinu, razgovarati s njima o problemima - rekla je sociolog Biljana Milošević.

Glas

BANJALUKA - Finansijski stručnjaci kažu da bi kontrolne institucije u BiH dosljednom i efikasnom provjerom transfernih cijena i ugovornih odnosa između kompanija mogle zaustaviti odliv stotina miliona maraka neoporezovanog novca iz zemlje.

Kako uvjeravaju, slučaj zvorničke fabrike "Birač" i njihovog većinskog vlasnika, litvanske grupacije "Ukio" Vladimira Romanova, koji je u trgovini glinicom i zeolitom preko niza povezanih firmi iznosio profit van RS i BiH, samo je vrh ledenog brijega.

Stručnjaci ističu da je u našoj zemlji prisutno više oblika odlijevanja novca na poreska utočišta širom svijeta, s tim da je najčešća šema namjerno ugovaranje razlike u nabavnoj i prodajnoj cijeni robe, mimo berzanskih kretanja, što je godinama primjenjivao "Ukio" preko svojih "tašna-mašna" firmi "Balkal", "Balkal boksit" i "Alumina".

Zvaničnih podataka o iznošenju novca na takav način nema, ali je američka nevladina organizacija "Global Financial Integrity" nedavno objavila da je iz BiH ilegalnim finansijskim tokovima za 10 godina izvučeno najmanje 8,36 milijardi dolara. Sa prosječnim godišnjim odlivom od 836 miliona dolara, BiH je smještena na 57. mjesto među 143 rangirane države svijeta.

Ipak, prema tim procjenama, odliv ilegalno zarađenog novca u BiH je manji nego u susjednim zemljama. Od zemalja regiona najviše novca "ispari" iz Srbije, i to 5,14 milijardi dolara, zatim Hrvatske 1,52 milijarde dolara i Crne Gore 1,04 milijarde dolara. Bolje od nas su Makedonija, koja godišnje izgubi 461 milion dolara, i Albanija sa "samo" 136 miliona dolara.

Branko Kecman, direktor banjalučkog društva "Advantis broker", smatra da odliv neoporezovanog novca kroz transferne cijene u RS i BiH poprima dramatične razmjere, navodeći da bi entitetske poreske uprave morale pristupiti češćim i striktnijim provjerama povezanih lica.

On kaže da su revizori pri revidiranju finansijskih izvještaja dužni da posebno utvrde transakcije povezanih lica iz čega bi, smatra, poreznici trebalo da otpočnu kontrole u cilju sprečavanja poreske evazije.

"Krajnje je vrijeme da se počne raditi na tom planu, jer tolerisanje transfernih cijena šteti kako privredi zbog finansijskog urušavanja preduzeća, tako i budžetu zbog gubitka poreza na dobit i PDV-a", ističe Kecman.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu i ovlašteni revizor, kaže da spoljni revizori u provjeri transakcija povezanih lica uglavnom mogu samo konstatovati ono što su dobili od uprave i skupštine društva, a ne sprovoditi istragu da li je nešto prikrivano.

"Kada revizor od uprave firme dobije informacije o, primjera radi, povezanom licu sa Bahama, on nema mehanizam da od tamošnjih organa dobije podatke o tom licu, pogotovo što ima rok od 30 do 60 dana da završi reviziju. Onaj ko se i upusti u dokazivanje transfernih cijena mora imati izuzetno čvrste dokaze ukoliko ne želi da bude izložen tužbi klijenta koji smatra da ima neotuđivo pravo da posluje s kim god hoće i robu prodaje po cijenama po kojima hoće", kaže Radivojac.

On smatra da domaća legislativa ne reguliše problem transfernih cijena na adekvatan način, ističući da bi državni organi trebalo da imaju najveći interes za izmjenu zakonske regulative radi suzbijanja poreskog odliva.

U Poreskoj upravi RS najavili su da će intenzivirati provjere tokova ostvarene dobiti povezanih poslovnih subjekata, nakon što su poreski inspektori sredinom prošle godine završili specijalističku obuku. Kako navode, prošle godine su imali 45 kontrola transfernih cijena u kojima su otkrili nepravilnosti u iznosu od 5,5 miliona KM, što je duplo slabiji rezultat nego godinu ranije.

Ahmed Hodžić, direktor brokerskog društva "FIMA International" iz Sarajeva, skeptičan je da država ima mehanizme da na vrijeme zaustavi procese odliva neoporezovanih sredstava iz zemlje, smatrajući da nema koristi od naknadnih kontrola.

"Tek kada firma dođe u probleme, onda država otkriva da je bilo transfernih cijena. I šta onda imamo od toga kada se prevara već desila, a novac bespovratno otišao", navodi Hodžić.

Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS - SWOT, kaže da većina ino-kompanija koje su otvorile svoje pogone u BiH nastoji da izvuče za sebe dobit sa što manjim troškovima, koristeći tom prilikom i šemu transfernih cijena.

"Iznošenje novca preko bankarskih računa je teško suzbiti i tu problem imaju i daleko veće i razvijenije zemlje od BiH, dok same transferne cijene između kompanija nije teško dokazati ako je u pitanju berzanska roba gdje se tačno mogu pratiti tržišne cijene i upoređivati ih sa realizovanim. Nažalost, domaće vlasti tolerišu takve pojave uglavnom pod izgovorom zadržavanja radnih mjesta u velikim sistemima, kao što je bio slučaj 'Birač'", kazao je Đogo.

Poreska utočišta

Transferne cijene obuhvataju cijene proizvoda, usluga i ostalih naknada koje se zaračunavaju između povezanih lica, što većinski vlasnici utvrđivanjem netržišnih vrijednosti često koriste za izvlačenje profita na štetu države prilikom prenosa dobiti u zemlje sa nižim poreskim stopama ili na destinacije potpuno oslobođene poreza.

Centri ovog multimilionskog posla su poreske oaze, prije svih egzotične karipske državice poput Britanskih Djevičanskih ostrva, Holandskih Antila, Kajmanskih ostrva i Bermuda.

Evropska unija godišnje gubi oko 1.000 milijardi (bilion) evra prihoda zbog izbjegavanja plaćanja poreza. Taj iznos gubitka poreskih prihoda jednak je vrijednosti ukupnog godišnjeg bruto domaćeg proizvoda Španije.