Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH na posljednjoj sjednici verificirala je rješenja o godišnjim odmorima za sve poslanike/zastupnike u Predstavničkom i delegate/izaslanike u Domu naroda PSBiH.

U skladu sa tim parlamentarci će na kolektivnom godišnjem odmoru biti od ponedjeljka, 29. jula do 16. augusta, odnosno tri sedmice (15 radnih dana, jer im se subote ne računaju; op. aut). Naglašeno je kako postoji mogućnost da se individualno uzme i dodatna, četvrta sedmica godišnjeg odmora prema potrebama.

Čekaju sud koji odmara

- Nemamo nikakvih najava šta nakon 16. augusta, odnosno nije utvrđena nikakva dinamika vezana za održavanje sjednice Doma naroda PSBiH. Sve je većinom vezano za poteze Ustavnog suda BiH i očitovanje o predmetima za koje je Klub bošnjačkog naroda proglasio da su štetni za vitalne nacionalne interese Bošnjaka, a radi se o čak pet zakonskih akata: sukobu interesa i javnim nabavkama (iz sporazuma SDP - SNSD; op. aut) te prebivalištu i boravištu, državljanstvu i jedinstvenom matičnom broju BiH. Ima najava da bi Ustavni sud o ovome trebao raspravljati tek u drugoj polovini septembra. Ako se ranije dobije odluka Ustavnog suda, naravno da će Dom naroda odmah razmatrati akte, naglasio je za Oslobođenje Mehmed Bradarić, član Administrativne komisije i delegat u Domu naroda PSBiH.

On je istakao kako trenutno od materijala za raspravu na Domu naroda PSBiH čekaju jedino izmjene i dopune Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH (također iz sporazuma SDP - SNSD), koje je na posljednjoj sjednici, 25. jula, usvojio Predstavnički dom PSBiH.

Za razliku od Doma naroda, koji čeka rješenja u predmetima pred Ustavnim sudom BiH, Predstavnički dom PSBiH planira sjednicu 29. augusta, ali ona još nije i zakazana. Nije, također, ni poznato šta bi na sjednici 29. augusta razmatrao Predstavnički dom kada je većina materijala već prošla proceduru u tom zakonodavnom tijelu, a Vijeće ministara BiH ne dostavlja nove.

Odmaraju i ministri

Prije odlaska na godišnje odmore poslanici i delegati u PSBiH, uz junsku plaću koja je isplaćena na početku ovog mjeseca, dobili su i naknadu za regres u simboličnom iznosu od po 1 KM. Isti iznos regresa isplaćen je i svim rukovodećim državnim službenicima, sekretarima, šefovima kabineta i savjetnicima, odnosno onim sa koeficijentom većim od 4,00 (osnovnom plaćom do 1.900 KM).

Preostali dio administracije, uz junsku plaću shodno odluci Vijeća ministara BiH, dobio je regres za godišnji odmor u visini od 300 KM.

Kako je navedeno u rješenju za godišnje odmore koje je potpisao predsjedavajući Zajedničke komisije za administrativne poslove PSBiH Dragutin Rodić, drugi dio odmora od 15 dana (ili manje, ako u prvom budu koristili četiri sedmice) koristit će prema potrebi. Poslanici i delegati imaju, shodno odluci, pravo na 30 dana godišnjeg odmora (ne računajući vikende).

Saznajemo: u isto vrijeme, dok na kolektivnom godišnjem odmoru budu parlamentarci, bit će i članovi Vijeća ministra BiH, jer i oni od ponedjeljka, 29. jula, odmaraju, također, do 16. augusta.

Toplotni udar je jedna od najtežih komplikacija termičkog stresa i ako se hitno ne pruži ljekarska pomoć može dovesti do jako ozbiljnih zdravstvenih problema i povreda na mozgu i drugim organima, čak i do invalititeta i smrti.

Toplotni udar se desi nakon ranijeg dugog boravka na visokim temperaturama, obično u kombinaciji sa dehidracijom, što vodi do opadanja tjelesnog kontrolnog sistema temperature.
Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnih sparina, kada je otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.

Problemi:
U takvim uslovima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i može biti veća od 40°C. Visoka temperatura dovodi do disfunkcije centralnog nervnog sistema, koja razultuje delirijumom, konvulzijama, pa i komom. Ako ovakvo stanje potraje, može doći do trajnih oštećenja i neuroloških poremećaja ili šoka.
Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljak direktno na visokoj temperaturi i na suncu. Sunčanica ima slične simptome kao toplinski udar i izaziva slične zdravstvene probleme.

Odmah kod doktora:
Čim posumnjate da je neko imao toplotni udar ili sunčanicu odmah pozovite hitnu pomoć ili odvezite pacijenta u bolnicu. Ako ste zvali hitnu pomoć, dok ih čekate, rashladite osobu koliko možete, odnosno skinite joj temperaturu i smjestite je u hladnu prostoriju.
Novorođenčad i djeca do četiri godine i stariji od 65 podložniji su toplotnom udaru jer se sporije navikavaju na toplinu.

Zdravstveno stanje:
Bitno je i zdravstveno stanje pacijenta. To uključuje stanje srca, pluća, bolesti bubrega, pretilost ili nedovoljnu tjelesnu težinu, visok krvni pritisak, dijabetes, mentalne bolesti, siklemiju, alkoholizam, opekline od sunca, te svi uslovi koji dovode do groznice.

Lijekovi:
Treba provjeriti i koje lijekove pacijent pije. U to su uključeni antihistaminici, dijetne tablete, diuretici, sedativi, tablete za smirenje, stimulansi, antikonvulzivni lijekovi, lijekovi za srce i krvni pritisak poput beta-blokera i vazokonstriktora, te lijekovi za psihijatrijske bolesti poput antidepresiva i antipsihotika.

Preporuke:
Kad je indeks toplote visok, najbolje je ostati u klimatizovanom području. Ako morate izlaziti vani, možete spriječiti toplotni udar tako što ćete nositi laganu, svijetlu i opuštenu odjeću, te šešir širokog oboda. Obavezno koristite kremu za sunce s visokim faktorom (30 ili više) i pijte mnogo tečnosti. Da spriječite dehidraciju, preporučljivo je da pijete najmanje osam čaša vode dnevno, voćni sok, te sok od povrća. Pošto bolesti vezane za toplotu mogu nastati zbog trošenja soli, dobro bi bilo da se piće bogato elektrolitima zamijeni vodom tokom perioda ekstremne topline.
Ne pijte pića s kofeinom i alkohol: Izbjegavajte tečnosti koje sadrže kofein i alkohol jer obje substance vam mogu oduzeti više tečnosti te pogoršati bolesti vezane za toplotu.

Indeks topline:
Toplotni udar je povezan s indeksom topline, što je mjera koliko vam je vruće kad su povezani učinci relativne vlažnosti i temperature vazduha. Relativna vlažnost od 60 odsto ili više otežava isparavanje znoja, što ometa sposobnost tijela da se hladi. Rizik od bolesti vezanih za toplotu povećava se kad se indeks topline poveća za 90 stepeni ili više. Zbog toga je važno, pogotovo za vrijeme toplotnih valova, da se obrati pažnja na toplotni indeks, jer boravak na suncu može povećati indeks za 15 stepeni.
Pomjerite ili odgodite aktivnosti vani. Ako je moguće, prebacite te poslove za momente kad je najhladnije u toku dana, odnosno ujutro ili navečer.

Simptomi:
Temperatura iznad 40°C
Nesvjestica
Pulsirajuća glavobolja
Vrtoglavica i lagana ošamućenost
Nedostatak znojenja unatoč vrućini
Crvena, vruća i suva koža
Mišićna slabost ili grčevi
Mučnina i povraćanje
Ubrzan rad srca, koji može biti snažan ili slab
Brzo plitko disanje
Promjena ponašanja, konfuzija, dezorijentiranost i posrtanje