21 godina od zločinačke akcije BLjESAK
U operaciji "Bljesak", 1. i 2. maja 1995. godine, ubijeno je ili se vodi kao nestalo 283 Srba, od kojih 55 žena i 11 djece.
Prvog maja 1995. godine 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga napalo je 15.000 žitelja Zapadne Slavonije, koja je bila pod zaštitom UN, što je dovelo do stradanja i protjerivanja srpskog stanovništva.
U operaciji "Bljesak", 1. i 2. maja, ubijeno je ili se vodi kao nestalo 283 Srba, od kojih 55 žena i 11 djece.
Tokom "Bljeska" poubijano je ukupno 28 mještana sela Medari kod Nove Gradiške, a hrvatski vojnici nisu nikog poštedjeli, čak ni životinje: pse, mačke i kokoši.
Najviše je stradala porodica Miroslava Vukovića, kojem su, na zvjerski način, ubili dva strica - Ranka i Milutina, kao i njihove porodice.
Hrvatske vojne i policijske snage izvršile su agresiju na Zapadnu Slavoniju, koja je tada bila zona pod zaštitom UN - takozvani sektor "Zapad", a srpsko stanovništvo je zatečeno na spavanju.
Srbi Zapadne Slavonije krenuli su tada u egzodus spasavajući živote, a na putu prema "mostu spasa" preko rijeke Save, koji vodi u Republiku Srpsku, kolone srpskih izbjeglica sustizale su avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci.
Razbacani leševi, unakažena tijela žena, djece i starijih osoba, prevrnuti traktori, konjske zaprege i stvari - to su prizori koji su se 1. i 2. maja 1995. godine mogli vidjeti u naselju Nova Varoš u Hrvatskoj, kao i duž magistralnog puta Okučani-Stara Gradiška-Gradiška.
Pripadnici argentinskog kontingenta Unprofora posvjedočili su tada da su hrvatske snage cisternom spirale krv sa asfalta na putu prema naselju Nova Varoš.
Ovaj put je kasnije presvučen novim slojem asfalta kako bi bili sklonjeni svi tragovi ovog zločina.
Zapadna Slavonija danas, 21 godinu nakon "Bljeska", pretežno je pusta, bez većeg povratka Srba. Ono malo Srba što se vratilo najčešće su starci koji žele da umru na rodnom ognjištu, dok su mlađi, uglavnom, izbjegli u Srbiju i Republiku Srpsku, gdje su zasnovali porodice i započeli novi život.
Služenjem parastosa, polaganjem vijenaca na spomen-ploču i spuštanjem vijenaca i cvijeća u rijeku Savu, u Gradišci će 1. maja biti obilježena 21 godina od stradanja i egzodusa Srba.
Predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz Zapadne Slavonije Krsto Žarković navodi da program obilježavanja počinje u 10.30 časova služenjem parastosa u Crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci.
Žarković je istakao da je u 11.30 časova predviđeno polaganje vijenaca na spomen-ploču poginulim Srbima iz Zapadne Slavonije, koja se nalazi ispred Crkve Pokrova Presvete Bogorodice.
U 12.00 časova predviđeno je tradicionalno spuštanje vijenaca i cvijeća sa mosta u rijeku Savu kao znak sjećanja na stradale, a u 12.30 časova daća u prostorijama crkve.
Žarković ističe da je poražavajuća činjenica da ni nakon 21 godine niko nije odgovarao za zločine nad Srbima u operaciji "Bljesak".
"Srpska udruženja i članovi porodica srpskih žrtava nikada neće odustati da pravda, koja je nekada spora, ali na kraju ipak dostižna, kad-tad ugleda svjetlo dana i da lica koja su izvršila ovaj zločin odgovaraju", ističe Žarković.
Da bi ovo pitanje bilo riješeno, neophodno je da ga pokrenu poslanici srpske nacionalnosti ili neko zakonodavno tijelo u hrvatskom Saboru.
Predsjednik Udruženja Srba izbjeglih iz Krajine i Hrvatske Petar Džodan smatra da za zločine nad Srbima u operaciji "Bljesak" niko nije odgovarao jer su Srbi u Hrvatskoj 90-tih godina bili kolateralna šteta svjetskih moćnika na Balkanu.
"Srbi koji su ostali do danas da žive u Hrvatskoj proživljavaju određene torture i prihvataju sve uslove koji im se nameću da bi opstali, a oni koji su protjerani rasuti su po čitavom svijetu", navodi Džodan.
Kada je riječ o srpskoj imovini u Hrvatskoj, Džodan kaže da je jedan dio imovine Srbima vraćen u devastiranom stanju, dok su sve vrijednosti uništene, ali, što je najvažnije, uništeni su ljudi kao individue i ličnosti.
"O povratku Srba u Hrvatsku više se ne govori niti ima bilo kakve aktivnosti po tom pitanju, jer je prvobitno odbijen naš zahtjev za masovnim povratkom, već je prihvaćen pojedinačan povratak Srba u Hrvatsku koji nema rezultata", ističe Džodan.
Izvor: Srna
