Vlada spremna da dokumentuje zločine nad Srbima

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić izjavio je da se odaje pomen žrtvama koje se ne smiju zaboraviti i da ovo bude opomena svima da se nikome nigdje ne ponove stradanja kakva su bila na ovim prostorima u posljednjem ratu.
Predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz u svom obraćanju istakao je da je krajnje vrijeme da se počinioci zločina nad srpskim narodom procesuiraju i da to očekuje od reforme pravosuđa koja je započeta.
"Dokazima i činjenicama moramo natjerati pravosudne organe u BiH da počnu raditi svoj posao i osuđivati sve zločince iz bilo kojeg naroda, kao što i mi osuđujemo", rekao je Ćurguz.
On je naglasio da hapšenja Srba i nehapšenja onih koji su masakrirali Srbe još više ujedinjuje boračku populaciju, narod i institucije Srpske da istraju u borbi za pravdu i istinu koja nije takva kakvu prikazuje Haški tribunal i dio međunarodne zajednice koji zanemaruju srpska stradanja, ali se ta slika o karakteru rata mijenja.
"Rat je počeo 1992. godine i u ovom kraju je u toj i 1993. godini iz srebreničke enklave ubijeno više od 1 500 većinom srpskih civila i vojnika i nije rat samo juli 1995. godine u Srebrenici, kakvim ga neki moćnici žele da predstave i nametnu tu sliku svijetu koji u to srećom sve manje vjeruje", istakao je Ćurguz.
Načelnik bratunačke opštine Nedeljko Mlađenović zahvalio se svim koji su došli da odaju poštu i ne dozvole da srpske žrtve budu zaboravljene, te pozvao na istrajnost da se dokaže istina o srpskom stradanju.
U prisustvu više hiljada građana cvijeće kod Centralnog spomen krsta položio je predsjednik RS Milorad Dodik, delegacije Narodne Skupštine i Vlade, ambasadori Rusije i Srbije Aleksandar Bocan-Harčenko i Miroslav Sladović, zamjenik visokog predstavnika u BiH Kris Penet, delegacija srpskih članova zajedničkih organa BiH, Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Saveza logoraša RS i brojne opštinske, boračke i stranačke delegacije.
Program obilježavanja srpskog stradanja u srednjem Podrinju završen je prigodnim kulturno-duhovnim sadržajem.
Preživjeli članovi porodica, prijatelji i saborci poginulih i nestalih srpskih vojnika i civila, nastradalih na Petrovdan 1992.godine, kao i veći broj delegacija, posjetili su juče srpska stratišta u Biljači i Sasama i groblje na Zalazju, gdje su položili cvijeće i prislužili svijeće za pokoj duša 69 ubijenih i 22 nestalih Srba.
Od 22 nestala Srbina njih 10 je sredinom prošle godine slučajno ekshumirao tim Instituta za traženje nestalih BiH, jer su tragajući za bošnjačkim posmrtnim ostacima naišli na masovnu srpsku grobnicu koja je prepoznata po obilježjima na uniformama. Njihovi posmrtni ostaci ni za godinu dana nisu identifikovani u laboratoriji u Tuzli.
Parastos je služen na Zalazju kod dva spomenika podignuta nastradalim Srbima u dva posljednja rata.
Članovi porodica i predstavnici boračkih i organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz ove dvije opštine ponovo su izrazili nezadovoljstvo radom Haškog tribunala, te Tužilaštva i Suda BiH koji nikoga nisu procesuirali za brojne zločine koje su muslimanske snage iz Srebrenice počinile nad Srbima Srebrenice i Bratunca od aprila 1992. godine do januara 1993. godine, ubivši oko 1 500 srpskih civila i vojnika, od kojih su više od polovine masakrirali.
U tom periodu iz srebreničke enklave muslimanske snage ubile su još oko 1 300 srpskih civila i vojnika iz opština Milići, Vlasenica, Zvornik i Osmaci i za sve te zločine niko nije odgovarao.
I ove godine na Zalazju je ponovljeno da Boračka organizacija, porodice i saborci neće odustati od pravde i dokazivanja istine o srpskom stradanju u ovom kraju.
Parastosom na Zalazju završen je šestodnevni kulturno-memorijalni program "Petrovdanski dani" koji su povodom 19 godina nezaborava na Petrovdansko stradanje srebreničkih Srba organizovali Boračka i Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila i Crkvena opština Srebrenica.
Nastavljajući sistematsko plansko etničko čišćenje srpskih prostora, jake muslimanske snage iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića, 12. jula 1992. godine upale su u više srpskih sela u srebreničkoj i bratunačkoj opštini ubijajući, pljačkajući i paleći sve što su stigle.
Za taj, kao ni za sve druge zločine počinjene nad Srbima u ovom kraju, još niko nije odgovarao.