Lukavac: Problemi žena pri porodiljskom bolovanju
Sinanović: Neadekvatna zakonska rješenja u pogledu zaštite prava
Pored brige za zdravu trudnoću, razmišljanja o tome kako će proći na porođaju i da li će beba biti zdrava, zaposlene trudnice u Bosni i Hercegovini izložene su i strahovima koji se odnose na zaštitu prava koje ima Zakon o radu, ali i drugi propisi garantuju tokom trudnoće i nakon porođaja.
Iako važeći Zakon o socijalnoj zaštiti i zaštiti porodice s djecom, kao i prijedlog novog Zakona o radu FBiH formalno pruža podršku materinstvu, naročito ako se uporedi sa rješenjima u drugim ekonomski snažnijim državama, vrlo je česta pojava da se njegove odredbe zaobilaze, a ponekad i otvoreno krše. Nažalost, veliki broj trudnica, kao i ostalih zaposlenih nema informacije o svojim pravima. Poslodavci po pravilu ističu obaveze zaposlenih, ali ne i svoje. Prava zaposlenih žena na porođajnom odsustvu su jasno definisana Zakonom o radu FBiH. Međutim, problemi nastaju kada je vlasnica obrta ujedno i zaposlenik, o čemu svjedoči slučaj naše sugrađanke koja je na vlastitoj koži osjetila svu neefikasnost i komplikovanost državne administracije.
Nakon što je nekoliko godina sticala iskustvo radeći u frizerskom salonu, prije par godina odlučila je pokrenuti vlastiti biznis. Kako nije ispunjavala uslove za finansiranje samozapošljavanja žena, vlastitim sredstvima je kupila potrebnu opremu, obavila sve administrativne poslove i otvorila frizersko-kozmetički salon. Problemi su nastali kada je, kao vlasnica i uposlenica, trebala otići na porodiljski dopust. Da bi saznala koja su njena prava uputila se u Zavod zdravstvenog osiguranja i Centar za socijalni rad, gdje su joj rekli da je uslov za refundaciju naknade plate prethodno uplaćena i plata i doprinosi. Za rješenje njenog novonastalog stanja postojale su dvije opcije: da zaposli radnika koji bi trebao zaraditi i za sebe i za nju i za državu, ili da podigne kredit kako bi redovno uplaćivala plate i doprinose. „Ovdje se ne radi o jednostavnim poslovima za koje je lako naći zamjenu. Radi se, naime, o vezanom obrtu, što znači da osoba koja registruje ovakvu djelatnost za istu mora biti i kvalifikovana”, govori naša sugrađanka koja je, iz razumljivih razloga, željela ostati anonimna.
Naredno odredište bila je Poreska ispostava Lukavac, gdje su joj savjetovali da napravi privremenu odjavu. Međutim, to je za sobom povuklo još jedan problem jer se odjavom automatski gubi i penzijsko-invalidsko osiguranje, kao i zdravstveno osiguranje. Ukoliko se, pak, djelatnost odjavljuje privremeno, tada nema prava na prijavu u Zavodu za zapošljavanje, kao ni pravo na zdravstveno osiguranje, koje je njoj zbog trudnoće bilo prijeko potrebno. Jedino što joj je preostalo jeste potpuno ugasiti djelatnost, prijaviti se na Biro za zapošljavanje i na taj način ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje.
Vođeni slučajem naše sugrađanke obratili smo se nadležnim institucijama, odnosno Centru za socijalni rad, Poreskoj ispostavi i Službi za zapošljavanje u Lukavcu. Nažalost, i pored nastojanja da dođemo do odgovora na pitanja o pravima žena na porodiljskom odsustvu, u spomenutim insitucijama nisu imali konkretnih odgovora, upućujući nas na resorna kantonalna, odnosno federalna ministarstva. Zastarjeli i komplikovani sistem po kojem rade administrativni službenici, te nezainteresovanost za napredovanjem i usavršavanjem znanja uposlenika u državnim institucijama svakako su glavni uzrok problema sa kojima se susreću žene koje za vrijeme trudnoće ne mogu, ili sasvim teško ostvaruju svoja prava kada je porodiljski dopust u pitanju.
„Obrazujete se za određeno zanimanje i ostvarite sve preduslove za pokretanje vlastitog biznisa, marljivo radite i redovno uplaćujete sve pripadajuće obaveze i sve to traje dok ste zdravi. A šta onda? Radite i zarađujete i za sebe i za državu, a kada morate na bolovanje ili porođajno odsustvo ugasite djelatnost i prijavite se na biro kako biste ostvarili zdravstveno osiguranje”, zaključuje naša sugrađanka.
U Ministarstvu za rad, socijalnu politiku i povratak TK smatraju da u ovom konkretnom slučaju nije bilo potrebe za odjavljivanjem djelatnosti. „Žene koje su u radnom odnosu imaju pravo na porodiljski dopust u trajanju od 12 mjeseci uz pravo na 90 posto ličnog dohotka koji su ostvarivale, odnosno 55 posto prosječnog ličnog dohotka na nivou kantona. Centar za socijalni rad bio je dužan izdati rješenje s kojim bi gospođa ostvarila svoja prava. Prema tom rješenju ona bi sama vršila isplatu novčanih sredstava a od nadležnog ministarstva bi tražila povrat uplaćenih sredstava i doprinosa na što, po zakonu, ima puno pravo”, rekao je Azem Poljić, pomoćnik ministra za socijalnu i dječiju zaštitu u Vladi TK.
Unaprijediti položaj majki porodilja
”Ovo je samo jedan od mnogobrojnih problema sa kojima se susreću majke porodilje u BiH a koje uzrokuju neadekvatna zakonska rješenja u pogledu zaštite prava porodilja i porodica sa djecom u BiH. Ukoliko se ovom problemu ne posveti dužna pažnja suočićemo se sa dugotrajnim i značajnim posljedicama po zdravlje majki, djece i porodice generalno”, kazao je projektni asistent Udruženja Vesta Tuzla Alem Sinanović.
On dodaje da institucije vlasti na svim nivoima trebaju prepoznati oblast zaštite majčinstva, porodice i djece kao i rješenje trenutnog diskriminirajućeg stanja, te ih uvrstiti u listu prioriteta u plan i program rada. Udruženje Vesta i partnerska organizacija Udružene žene
Njihov cilj je kako navode poboljšanje položaja porodilja u našoj zemlji i obezbjeđivanje jednakog tretmana i prava na porodiljsku naknadu, kako zaposlenim i nezaposlenim majkama tako i majkama koje imaju vlastiti biznis. Prema informacijama dobivenim iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, u toku su radovi na donošenju prednacrta Zakona o zaštiti porodice sa djecom. Ovim zakonom bi trebao biti obezbijeđen dio sredstava u Budžetu Federacije BiH za finansiranje osnovnih prava porodice sa djecom. Ta prava obuhvataju dodatak na djecu, jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenčeta, naknada žene majke u radnom odnosu, pomoć ženi majci koja nije u radnom odnosu, za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta.
Za izradu prijedloga Zakona o osnovama socijalne zaštite i minimumu socijalne sigurnosti FBiH i Zakona o zaštiti porodice sa djecom imenovana je Radna grupa koju čine eksperti iz svih kantona FBiH. Komsija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je na osnovu inicijative Udruženja Vesta za unapređenje položaja majki porodilja u BiH razmotrila stanje u našoj državi u pogledu ostvarivanja prava porodilja na porodiljske naknade. Shodno tome preporučila je Vijeću ministara BiH, vladama entiteta, skupštinama entiteta, kantona i Brčko Distrikta BiH da u skladu sa svojim ovlaštenjima reguliraju, unaprijede i standardizuju prava lica koja se nalaze na porodiljskom odsustvu.
(TIP/Lukakavac-x.ba/Autori:Lejla Osmić i Amela Mujić/Foto:Ilustracija)
