Kako i zašto je propalo ‘Bosansko more’?

Plaža jezera Modrac

Akumulaciono jezero Modrac nastalo je 1964.godine izgradnjom brane na rijeci Spreči u mjestu Modrac, općina Lukavac, kako bi se industrijska postrojenja Tuzle i Živinica snadbjevala vodom. Površina jezera je 17 km2 a od užeg gradskog jezgra Lukavca udaljeno je svega 3 kilometra.

 

Ne tako davno, ovo jezero je bilo prava turistička atrakcija, a bogati sadržaji uređenog dijela obale bili su pravi mamac za turiste iz svih krajeva BiH pa i šire. Projekat uređenja obale jezera Modrac započeo je u aprilu 1994. godine, a idejni tvorac projekta bio je tadašnji načelnik općine Lukavac Sead Hasanhodžić.

“Tokom ratnih godina u mojoj glavi se smjestila misao da ta vodena akumulacija može dobiti jednu dimenziju koja bi, zbog svega što smo imali na raspolaganju, bila itekako izvodiva i korisna. Projekat uređenja obale jezera Modrac u to vrijeme nije zahtjevao velika novčana sredstva i skupe materijale, a građevinska sredstva kao što je kamen, šljunak i željezo smo već posjedovali u svojim skladištima” rekao je Hasanhodžić i dodao: “Dok su jedni podržavali ideju o ovom projektu, drugi su se žestoko protivili iz razloga što je u državi bjesnio rat, a mi bi se upustili u izgradnju jednog turističkog potencijala”. Zbog zastoja rada industrijskih postrojenja rijeke Spreča i Jala bile su čiste, te je samim tim i voda u akumulaciji Modrac bila znatno čišća i privlačnija za kupače nego što je to slučaj danas.

Ključne godine za izgradnju i uređenje plaže su bile 1994. i 1995., a prvi turisti su došli 1996. godine. Na obalama jezera 4 godine zaredom se održavao i bh. Festival sevdalinke “Bosna slobodi pjeva” . U svrhu održavanja festivala izgrađene su tribine i koncertna arena, a na vodi se nalazio splav na kojem su gostovali umjetnici i interpretatori iz cijele Bosne i Hercegovine. Također, zbog medijske promocije pokrenuta je i radio stanica pod nazivom “Radio-Plaža”, u čijem su radu učestvovali mladi entuzijasti iz Lukavca, te iskusni novinari i  voditelji iz Sarajeva.

 

‘Antipropaganda iz Tuzle’

U maju 2000. godine Sead Hasanhodžić odlazi sa mjesta načelnika općine Lukavac a plaža jezera Modrac počinje bilježiti negativan trend u vidu turističke posjećenosti. Nakon toga cijeli projekat “Plaže jezera Modrac” se redizajnira, a donošenjem Zakona o privatizaciji zemljište i objekti na obali jezera Modrac su privatizirani.

Ideje koje je imao Hasanhodžić realizovali su neki drugi ljudi u nekim drugim gradovima i općinama. “Općina Tuzla je pokušala u mjestu Kiseljak uraditi nešto slično onome što smo mi uradili, međutim zbog blatnjavog i nepristupačnog terena nikada nisu uspjeli realizovati taj projekat. Nakon toga je krenula žestoka medijska antipropaganda jezera Modrac od strane tada vodećih ljudi u Općini Tuzla i pojedinih medija pod njihovom kontrolom”, rekao je Bego Mujkić, dugogodišnji saradnik i pomoćnik općinskog načelnika za društvene djelatnosti, a kasnije i direktor Turističkog ureda općine Lukavac.

Odlaskom Hasanhodžića sa mjesta načelnika Općine ugasila se i radio stanica “Radio-Plaža”, a medijski ataci na jezero Modrac, prvenstveno na kvalitet vode u istom, nastavljeni su nesmanjenom žestinom. ”Bilo je bolno slušati i gledati sve te dezinformacije kojima su mediji iz Tuzle u to vrijeme ‘bombardovali’ narod. Sjećam se jedne prezentacije gdje je prikazan čovjek koji je doveo kravu u blizinu jezera, a krava je, vjerovatno tjerajući muhe oko sebe mahala glavom i repom, što je sasvim normalna reakcija životinje. Međutim, na prezentacijama i u medijima ovaj snimak je najavljen kao činjenica kako ‘zagađenu vodu iz jezera Modrac ni goveda neće da piju’”, dodao je Mujkić i istakao kako je smišljena medijska kampanja izgubila svaki smisao kada su Tuzlaci prije par godina kao pitku počeli korisititi upravo vodu iz akumulacije Modrac.

 

Šta je sve trebalo biti izgrađeno?

Iako je u 3 navrata bio kandidat za Premijera Tuzlanskog kantona, Sead Hasanhodžić je svaki put i “u posljednjem trenutku” skidan s liste. “Jednom sam čak i prošao na izborima, međutim iz stranke su odredili nekog drugog pod izgovorom da ću ja ‘sve pare potrošiti na uređenje plaže jezera Modrac’”, ističe Hasanhodžić.

Pored uređenja prostora neposredno uz obalu jezera, cijelom dužinom akumulacije na području općine Lukavac, Hasanhodžić je imao i viziju izgradnje slanih jezera , sportskih terena , šetališta i biciklističke staze. “Planirao sam da na lokalitetu Prokosovića napravimo i tri slana jezera, a to bi izveli na način da slanicu dovodimo iz Fabrike sode. Nakon toga, na lokalitetu Mosorovca su trebali biti izgrađeni fudbalski tereni, odnosno baza za pripreme fudbalskih timova koja bi vjerujem, zbog specifične geografske lokacije i ambijenta svakako bila nezaobilazna tačka brojnim ekipama iz BiH ali i regiona”, rekao je on.

 

Dolaze li bolji dani?

Okončanjem stečajnog postupka, obale jezera Modrac bi ponovo trebale zasjati starim sjajem, smatra Hasanhodžić. “Iako više nisam službeno ničim vezan za sve to, ovaj projekat će uvijek biti dio mene i nešto za čiji ću se boljitak uvijek zalagati. U stalnom sam kontaktu sa vlasnicima objekata i sada vam sa sigurnošću mogu reći da će u skorije vrijeme na plaži jezera Modrac biti izgrađen savremeni Olimpijski bazen sa pratećom infrastrukturom, a nešto kasnije i ‘Akva-park’ koji će biti u rangu svjetskih parkova ove vrste”, zaključuje Hasanhodžić.

U Općini Lukavac kažu kako je zemljište privatizirano, te da nisu upoznati o namjeri zemljoposjednika o izgradnji bazena, odnosno “Akva-parka” na lokalitetu plaže jezera Modrac. “Namjera jeste postojala, ali zbog dugog stečajnog postupka vlasnici zemljišta su odustali od izgradnje bazena. Koliko sam ja upoznat, novih zahtjeva za ovakav projekat prema Općini nije bilo”, rekao je načelnik općine Lukavac Dževad Mujkić.
Naredni mjeseci će sigurno pokazati da li će ova, nekada atraktivna turistička destinacija, postati nova atrakcija ili će se nastaviti trend uništavanja i propadanja velikog turističkog potencijala.

(TIP/Lukavac-x.ba/Foto: Arhiv Turističkog ureda općine Lukavac)