Gradačačkim visokoobrazovanim kadrovima otežano do posla u struci

Mnogi razmišljaju o prekvalifikaciji

Većina mladih ljudi nakon srednje škole upisuje fakultet kako bi po završetku istog našli dobar posao u struci. No, mnogi od tih visokoobrazovanih kadrova se po završetku fakuteta susreću sa problemom zvanim prezasićenost kadrova ili nemogućnost zaposlenja jer se ta stručna sprema uopšte ne traži.

S toga mladi ljudi prije upisivanja fakulteta treba da razmisle šta upisati kako se po završetku istog ne bi susreli sa navedenim problemom, jer je do sada na Tuzlanskom kantonu uglavnom bila loša komunikacija između visokoškolskih obrazovnih ustanova koje su proizvodile kadrove i zavoda za zapoljavanje.

U razgovoru sa visokoobrazovnim kadrovima, čije se diplome godinama nalaze na Birou za zapošljavanje općine Gradačac primjećujemo da su oni već prihvatili da će morati raditi izvan struke, jer ni oni sami a ni sistem nije uticao na to da se vodi računa o potrebama tržišta rada. Također, napominju da prilikom zaposlenja veliku ulogu igra i politička i rodbinska veza, koja je naročito izražena u javnom sektoru.

Na Birou čak 49 diplomiranih ekonomista

Posjetili smo Biro za zapošljavanje općine Gradačac gdje smo, na dan 23.6.2012. godine, od službenika Biroa saznali da čak 49 diplomiranih ekonomista čeka na posao. Trenutno je na Birou 31 profesor razredne nastave, a taj broj će se udvostručiti nakon što im za par dana isteknu ugovori na određeno vrijeme, kao i na mnogim drugim zanimanjima koja su vezana za osnovno i srednje obrazovanje.

Broj diplomiranih pravnika je 20, diplomiranih krminalista 10, profesora tjelesnog i zdravstvenog odgoja 9, biologije 6, engleskog jezika 4, hemije 3, informatike 3, matematike 2, historije 2, geografije 2, sociologije i filozofije 2, pedagogije 1, njemačkog jezika 1 te 1 arapskog jezika.  Na Birou se vode i i 2 lica sa mašinskim fakultetom, 4 sa elektrotehničkim, 4 sa poljoprivrednim, 8 sa edukacijsko-rehabilitacijskim, 4 sa zdravstvenim studijima, te 16 sa tehnološkim (hemijska tehnologija, zaštita na radu,…) Jedan magistar farmacije je također prijavljen na Birou za zapošljavanje općine Gradačac.  Prijavljeno 51 lice sa višom stručnom spremom

Na Birou se nalazi 16 ekonomskh komercijalista, 13 nastavnika razredne nastave ( s tim da su neki od njih naknadno stekli zvanje profesor pa zavedeni i pod visoku stručnu spremu), 8 pravnika, 3 građevinska inžinjera, 1 nastavnik tehničke kulture, 1 nastavnik maternjeg jezika, 1 nastavnik informatike, 1 inžinjer geodezije, 1 inžinjer poštanskog saobraćaja, 1 mašinski inžinjer, 1 inžinjer drumsog saobraćaja te 1 inžinjer prehrambene tehnologije.

Čega trenutno nema na Birou u Gradačcu?

Na naš upit čega nema na Birou dobili smo odgovor da nema prijavljenih kadrova sa građevinskim, šumarskim, arhitektonskim, metalurškim, medicinskim, veterinarskim, rudarskim, geodetskim, farmaceutskim, saobraćajnim te teološkim fakultetom.

Također, trenutno nema prijavljenih profesora fizike, vjeronauke, likovne kulture, muzičke kulture, tehnologije i drveta, prerade voća, hemijske tehnologije, staklarske tehnologije, stočarstva, konfekcijske tehnologije, stomatoloških predmeta, ugostiteljstva i turizma, tekstilne tehnologije, voćarstva i vinogradarstva, kožarsko-krznarske tehnologije te profesora latinskog jezika.

Prihvate posao gdje se tražila niža razina obrazovanja

U razgovoru sa Zijadom Mašićem iz Gradačca, profesorom sigurnosti koji već 5 godina traži posao, saznajemo da karijera diplomca, nakon odrađenog pripravničkog staža, najčešće počinje “na određeno”, a za poslove se uglavnom saznaje ličnim kanalima. Nije rijetkost da zaposlenje nađu na radnim mjestima za koje se tražila niža razina obrazovanja nego što je posjeduju, a zanimanje kojim se bave često nema nikakve veze s područjem obrazovanja za koje su se školovali. Institucionalna veza između obrazovnog sistema i tržišta rada vrlo je slaba. Postoji manjak koordinacije između obrazovnog sistema i poslodavaca, kako iz javnog tako i iz privatnog sektora.

Ove godine smanjen broj upisa na društvene fakultete u TK

Vlada Tuzlanskog kantona je donijela odluku da se u školskoj 2012./13. godini na fakultete/Akademiju Univerziteta u Tuzli upiše ukupno 2.820 studenata od čega će redovni studij upisati 2.490, a studij uz rad 330 studenata. U okviru redovnog studija 1.295 studenata će se finansirati iz Budžeta Tuzlanskog kantona, a 1.195 studenata će sami finansirati svoje studiranje.

Naime, sa korekcijama navedenim u mišljenju, a temeljeno na iskazanim potrebama privrede i tržišta rada, ukupan broj studenata koji se finansiraju iz Budžeta Tuzlanskog kantona smanjio bi se na 1.295 studenata, odnosno za 340 studenata, a broj studenata koji se sami finansiraju bio bi povećan na 1.195, odnosno za 170 studenata.

Na ovaj način Vlada Tuzlanskog kantona nastoji napraviti jedan zaokret u oblasti obrazovanja, te stimulirati upis na fakultete tehničke i proizvodne prirode, a smanjiti broj studenata koji se upisuju na fakultete društvenih, neproizvodnih nauka.

Najveći broj prijavljenih u vrijeme jula i avgusta

Ako pogledamo grafikone prijavljenih kadrova sa visokom i višom stručnom spremom u Tuzlanskom kantonu uvidjet ćemo da je najveći broj prijavljenih u vrijeme ljetnog školskog raspusta. Tada se mnogim uposlenicima koji rade u školama prekida radni staž i ponovo se prijavljuju na Biro za zapošljavanje u matičnoj općini.

Zelena krivulja Federalnog zavoda za zapošljavanje FBiH pokazuje da se broj osoba sa visokom stručnom spremom Tuzlanskog kantona, u aprilu ove godine, popela na 4217 te da je u istom periodu broj kadrova sa višom stručnom spremom iznosio 523.

Stručnjaci iz oblasti tržišta rada napominju da posao izvan struke ne mora biti i loš posao. Mladi u takve poslove često ulaze upravo jer su atraktivniji, bolje plaćeni ili jednostavno dostupniji od onih za koje su se školovali. Ponekad i stoga što su za te poslove nadareni. No, ovi rezultati dovode u pitanje vrijednost stručnog obrazovanja, posebno u srednjoj školi, ukoliko većina mladih koji ga završe ili krene na studij ili radi u poslovima nevezanim uz svoju struku. Godine truda uložene na učenje stručnih i profesionalnih znanja i vještina u tim su slučajevima bačene u vjetar.