Čija je “volja za moć” moral? Naime, pokušaj da se moralne vrijednosti postave za gospodare svih drugih vrijednosti, tako da ne budu samo vođe i sudije života, nego i saznanje, umjetnost, političke i društvene teze, predstavlja opštu činjenicu tokom historije.

Cijeli moral zasniva se na vrijednostima koje su od koristi ljudima, nevolja svih viših i izuzetnih ljudi objašnjava se time što sve ono što ih izdvaja od ostalih dopire do njihove svijesti u obliku sjećanja njihove malenosti i omalovažavanja. Snaga modernog čoveka uzrok je pesimistične prosječnosti običnog čovjeka, kao dio mase, ne muči se mnogo pitanjima ili savješću. Što se jedna osobina čini opasnija po ljude, to je masa žešće osuđuje.

S jedne strane, mržnja prema povlašćenim duhom i tijelom, pobuna ružnih, prljavih duša protiv lijepih, ponosnih, radosnih. Oruđa za to su: sumnjičenje ljepote, ponosa, radosti: “zasluga ne postoji”, opasnost je ogromna: čovek mora strepjeti i osjećati se hrđavo”.

Dakle, riječ je o prostoj zamjenici teza, veoma teško je zauzeti pravac djelovanja. Ciklusi nisu samo krugovi koji se ponavljaju. Kreću se kroz vrijeme i prostor tako da je njihova evolucija zapravo poput spirale. Dakle, kad jedan ciklus završava, novi počinje na višoj razini od prethodnog. Stoga kako smo blizu kraja nekim ciklusima, kako smo pokrenuli proces preustroja na višu razinu, možemo pretpostaviti da se mogu pojaviti određene krize. Te krize su markeri tačke izbora - prozor mogućnosti u kojemu možemo izabrati okolnosti i uvjete u slijedećem ciklusu.

Prema tome, takve šanse se ne mogu propustiti. Gledajući bezbrojne krize s kojima se danas suočava društvena zajednica u cjelini, krize sukoba, krize na financijskim tržištima, možemo pouzdano predvidjeti da trenutačno suočavamo s globalnom tačkom izbora, a time i prilikom da napravimo drugačije izbore od onih koje smo napravili u prošlosti. Ova tačka izbora nudi nam mogućnost da nađemo skladna rješenja za ove probleme, koja će najbolje udovoljiti potrebama i željama običnih ljudi i staviti izazove iz prošlosti uistinu iza nas.

Obrasci ponašanja u društvu stvoreni su ili ih barem hranimo i održavamo svi mi kroz naše izbore koje činimo svaki dan. Pojedinačno, kada promijenimo sebe, mi utječemo na obrasce s kojima smo usklađeni ili drugim riječima, mijenjamo širu društvenu zajednicu koju podupiremo kroz svoje akcije. Kako čovjek može promijeniti sebe? To može učiniti jedino na način da stane pred “ogledalo”, te spozna i prvo odgovori na pitanje kakvi jesmo, kakvi želimo da budemo, tek onda se može spoznati naša referentna tačka.

Dakle, recimo da smo jednostavno odabrali djelovati s više suosjećanja ili tražiti načine usklađivanja svoje svrhe ili smjera u životu s rješenjima u korist ove lokalne zajednice, tada individualno možemo početi mijenjati sredinu u kojoj živimo, jer smo se povukli iz starih obrazaca i sami uskladili s onima koji bolje služe običnom čovjeku.

No, ako vi to učinite i drugi će to slijediti, baš kao što su emocije i ponašanja “zarazni” kroz naše društvene mreže. Ljudi će biti inspirirani našim putevima i promijeniti će sebe kako bi se uskladili s nama, a drugi da bi se uskladili s njima, i tako se novi obrazac ponašanja povećava eksponencijalno. Na kraju dogoditi će se neka vrsta tačke preokreta i značajne promjene. Upravo je na taj način u prošlosti, došlo do velikih društvenih promjena u različitim dijelovima svijeta. Slično tome, čak i suosjećanje i dobrota mogu dominirati tamo gdje ljudi nastoje pomoći drugima gradeći mostove među ljudima u cilju boljeg života njihove djece.

Stoga, kod nas u široj društvenoj sredini lahko se može zaključiti da među ljudima dominira, tama, nezaposlenost, bijeda, tromost, stanje haosa bez ikakve ideje. Mi obično i ne primjećujemo koliko se velikih i inspirativih stvari također događa dok prolazimo proces preustroja na višu razinu. Uostalom, vjerojatno se događa daleko više pozitivnih promjena oko nas nego onih negativnih ukoliko ih samo malo potražimo.

Pozitivna promjena događa se upravo sada. Ona je svugdje oko nas. Sve što trebamo učiniti je uskladiti se s njom u našim srcima, umovima, promišljanjima iskazanu kroz naše proaktivno djelovanje i ponašanje. Najzad, najopasnije je pasivno stojati i gledati kako stvari prolaze pored vas samih, jer iako neposredno ne učestvujete vi ste u svakom slučaju učesnik dešavanja u društvenom djelovanju. Možemo to učiniti tako da osiguramo da ono što radimo u životu uskladimo s pozitivnim rješenjima koja služe za potrebe i želje lokalne zajednice u kojoj živimo, reflektirano dalje na globalnu razinu.

Za mnoge ljude to može biti samo promjena fokusa prema više održivom ponašanju. Za druge to može bit aktiviranje više suosjećanja u interakcijama. Za neke može se raditi o osviješćivanju da smo zapravo svi članovi jedne šire društvene zajednice i iz te perspektive provoditi svoje lične i poslovne obaveze i odgovornosti. I kako činimo takve stvari, gradimo novi skladan obrazac, stimuliramo tačku preokreta prema početku novog ciklusa.

Obični ljudi mogu često dobiti direktnu moć djelujući zajedno. Tokom historije, često su velike grupe ljudi dovodile do naglih socijalnih promjena, ali su isto tako budili kontraverzu. Uzgred, izučavajući teoriju mase Carl Gustav Jung skovao je izraz “kolektivna svijest”, dok Gustav Le Bon je razvio “teoriju zaraze” da masa stvara osjećaj anonimnosti i ponekad snažnih emocija, koje je postala šablon.

Na kraju, ako voliš svoj grad, kao što drugi vole svoje gradove, učini nešto što će ga učiniti ljepšim, svjetlijim, boljim, grad u kojem će se vidjeti život i radost. Svatko od nas čini razliku! Budite svjetionik u tami. Probudite se, to je naša tačka izbora.
Šta ćete izabrati?