Srbija i BiH zaključile sporazum o izručenju
BEOGRAD - Srpski ministar pravde i državne uprave Nikola Selaković i ministar pravde Bosne i Hercegovine Bariša Čolak potpisali su danas u Vladi Srbije Ugovor o izručenju dražavljana optuženih i osuđenih za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca i druga teška krivična dela.
Ugovor se ne odnosi na optužene i okrivljene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
"Ovim sporazumom zaokruženi su svi vidovi pravne saradnje između BiH i Srbije", rekao je Selaković nakon potpisivanja sporazuma.
Prema njegovim riječima, tim dokumentom biće regulisana ekstradicija ne samo stranih državljana već i sopstvenih državljana okrivljenih za krivična djela iz domena organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, za koja je zaprezatvorska kazna od najmanje četiri godine.
Pored toga, dokument predviđa i izručenje okrivljenih za teška krivična djela za koja je predviđena kazna od 15 godina ili više, dodao je Selaković.
Napominjući da je pravna saradnja sa Bosnom i Hercegovinom jedna od najintenzivnijih i najkvalitetnijih, on je istakao da će dvije države ubuduće raditi i na boljoj primjeni svih do sada potpisanih sporazuma.
"Obe države su na putu evrointegracija i zato ćemo ubuduće raditi na preduzimanju bolje pravne saradnje i u tom smjeru. Treba da pokažemo da posle teških godina iz prošlosti možemo dobro da sarađujemo", rekao je srpski ministar pravde.
Njegov kolega iz Bosne i Hercegovine složio se da mora da se intenzivira i poboljša saradnja na primeni svih do sada zaključenih sporazuma.
Čolak je istakao da je tokom sastanka sa Selakovićem dogovoreno i unapređenje saradnje u oblasti procesuiranja ratnih zločina jer, kako je naveo, ti predmeti opterećuju "naš zajednički put ka evrointegracijama".
Takođe, ugovor predviđa da će se njegove odredbe primjenjivati samo na krivična djela izvrsena nakon stupanja na snagu ugovora, kada su u pitanju sopstveni državljani, odnosno da neće važiti retroaktivno.
Kada je u pitanju izvršenje stranih sudskih odluka kojima su osuđeni sopstveni državljani, ugovor predviđa mogućnost da lice čije se izručenje traži radi izdrzavanje kazne zatvora ili druge mjere koja uključuje oduzimanje slobode ima mogućnost da, ako se s tim saglasi i ako za to budu ispunjeni drugi uslovi predviđeni Ugovorom o medusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima, izrečenu kaznu ili mjeru izdržava u svojoj državi, umjesto da bude izručen drugoj drzavi ugovornici.
Nakon zaključenja tog dokumenta biće moguće sopstvenog državaljanina izručiti drugoj strani ugovornici, u kojoj se protiv njega vodi krivični postupak ili je osuđen u odsustvu.
U ostalom djelu, ugovor sadrži standardna rješenja u pogledu uslova za izručenje koji se tiču visine kazne zbog koje se dozvoljava izručenje (propisana najmanje jednu godinu-izrečena najmanje četiri mjeseca), trazi se obostrana kažnjivost krivičnih djela, da nije nastupila zastara krivičnog gonjenja, odnosno izvršenja kazne, da lice već nije za isto delo osuđeno, zabranjuje se izručenje u slučaju amnestije itd.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja bivse Jugoslavije sa kojom Srbija nije imala takav sporazum. Prethodnih godina su sporazumi o ekstradiciji zakljuceni sa Hrvatskom, Makedonijom, Crnom Gorom i Slovenijom.
DARKO ELEZ
Najpoznatiji slučaj koji bi mogao da bude predmet ovog sporazuma je bosanski državljanin Darko Elez. On je prošle godine u Beogradu pravosnažno osuđen na devet godina zatvora, kao organizator kriminalne grupe koja je 2009. godine na teritoriji Srbije i Bosne i Hercegovine trgovala drogom, vršila iznude i činila druga krivična dela.
