Bratunac: Obilježavanje stradanja Srba u podrinju 5. jula

Bratunac - Stradanje Srba u Podrinju tokom proteklog rata biće obilježeno u Bratuncu u subotu, 5. jula, u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Predsjednik Pododbora za obilježavanje značajnih istorijskih datuma Velimir Dunjić rekao je da je programom obilježavanja predviđeno da na gradskom groblju u Bratuncu bude služen parastos ubijenim i poginulim Srbima srednjeg Podrinja, te da budu položeni vijenci na Spomen-krstu, dok će kod crkve Uspenja presvete Bogorodice u Bratuncu biti upriličeno obraćanje zvaničnika i duhovni program. 

On je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da se na poziv članovima Predsjedništva BiH da dođu na obilježavanje stradanja Srba u Podrinju tradicionalno odazove samo član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. 

"Stalno pozivamo i predstavnike iz FBiH, međutim svi su oni okrenuti 11. julu. Čak smo imali problema zbog pozivanja, jer smo pozivali predstavnike vlasti u Srpskoj ne gledajući na nacionalnost i pozivali da se poklone sjenima svojih komšija", istakao je Dunjić. 

On je dodao da pojedini predstavnici druga dva naroda u organima vlasti Republike Srpske, iako rade i primaju platu u Srpskoj, pozive na ovakve skupove doživljavaju kao provokaciju. 

Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović pozvao je predstavnike diplomatskih predstavništava u BiH da dođu na obilježavanje, podsjećajući da im je i ove, kao i prethodnih godina, upućen zvanični poziv. 

On je rekao da su se za sada odazvale samo ambasade Srbije i Rusije, da su predstavnici Ambasade Japana rekli da ne mogu doći, te da je iz OHR-a najavljen dolazak zamjenika visokog predstavnika u BiH Urlike Hartman. 

"Zločin u Podrinju nije se desio u jednom danu, on je sistematski vršen tokom svih godina odbrambeno-otadžbinskog rata. Mislim da su, osim Sarajeva, gdje su Srbi masovno i na zvjerski način stradali, i stradanja Srba u visokoj Krajini, u Podrinju počinjeni najveći zločini nad Srbima u odbrambeno-otadžbinskom ratu", istakao je Milunović. 

On je rekao da je od 1992. do 1995. godine na području Srebrenice, Zvornika, Skelana, Milića, Bratunca i Vlasenice ubijeno 2.370 Srba, a na širem području srednjeg Podrinja i Birča 3.267 Srba. 

"Karakteristično za pripadnike tzv. Armije BiH i potomke nekadašnjih `handžar divizija` jeste da su zločine najčešće činili za vrijeme najvećih pravoslavnih praznika. Karakteristično je da je Srebrenica bila dugi period zaštićena zona UN, ali da su iz te zaštićene zone tokom čitavog rata napadana srpska sela i većinom su stradali civili", rekao je Milunović. 

On je naglasio da je samo na pravoslavni Božić 1993. godine u zoru napadnuto selo Kravica kod Bratunca i ubijeno 49 srpskih civila, 80 ih je ranjeno, a sedam muškaraca zarobljeno, odvedeno u Srebrenicu i nakon zvjerskog mučenja i ubijeno, te da je neposredno poslije Pravoslavne nove godine 16. januara 1993. godine u Skelanima ubijeno 69 civila, 165 ranjeno, a 30 zarobljeno, od kojih se polovina nije vratila svojoj kući. 

"Za zločine nad Srbima, Haški tribunal je osudio Nasera Orića pod čijom komandom su se svi zločini desili, na dvije godine, ali nakon žalbenog postupka, presuda je preinačena i zločinac je pušten", podsjetio je Milunović.