Zagreb - Petočlana grupa je nedavno u Zagrebu izvela kompjutersku prevaru po filmskom scenariju prebacivši u nekoliko ilegalnih transakcija čak 1,8 miliona kuna (oko 464.000 KM) s računa jedne firme na privatne račune.

Iako tvrde da je u prevari sudjelovalo pet osoba tužilaštvo je objavilo da su im dva člana grupe nepoznata, dok su dva u bijegu.

Jedinom dostupnom osumnjičenom, 20-ogodišnjem sajber kriminalcu određen je istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja djela i uticaja na druge učesnike, dok je protiv dvoje poznatih ali nedostupnih, među kojima je i jedna žena, zatvor određen i zbog bijega.

Među trojkom protiv koje je određen istražni zatvor je i 31-ogodišnja Hrvatica, te 22-ogodišnji državljanin Bosne i Hercegovine, za kojeg tvrde da je oranizator grupe.

Tužilaštvo tereti grupu da su 5. septembra izmijenili podatke kompjuterskog sistema, te obavili više novčanih transakcija kojima su s bankarskog računa jednog trgovačkog društva prebacili milionski iznos na svoje, ranije otvorene račune.

Nije poznato da li je policija pronašla novac koji su ukrali.

Za krivično djelo kompjuterske prevare sa znatnom materijalnom štetom zakon predviđa kaznu od jedne do osam godina.

BEOGRAD - Srpski ministar pravde i državne uprave Nikola Selaković i ministar pravde Bosne i Hercegovine Bariša Čolak potpisali su danas u Vladi Srbije Ugovor o izručenju dražavljana optuženih i osuđenih za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca i druga teška krivična dela.

Ugovor se ne odnosi na optužene i okrivljene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.

"Ovim sporazumom zaokruženi su svi vidovi pravne saradnje između BiH i Srbije", rekao je Selaković nakon potpisivanja sporazuma.

Prema njegovim riječima, tim dokumentom biće regulisana ekstradicija ne samo stranih državljana već i sopstvenih državljana okrivljenih za krivična djela iz domena organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, za koja je zaprezatvorska kazna od najmanje četiri godine.

Pored toga, dokument predviđa i izručenje okrivljenih za teška krivična djela za koja je predviđena kazna od 15 godina ili više, dodao je Selaković.

Napominjući da je pravna saradnja sa Bosnom i Hercegovinom jedna od najintenzivnijih i najkvalitetnijih, on je istakao da će dvije države ubuduće raditi i na boljoj primjeni svih do sada potpisanih sporazuma.

"Obe države su na putu evrointegracija i zato ćemo ubuduće raditi na preduzimanju bolje pravne saradnje i u tom smjeru. Treba da pokažemo da posle teških godina iz prošlosti možemo dobro da sarađujemo", rekao je srpski ministar pravde.

Njegov kolega iz Bosne i Hercegovine složio se da mora da se intenzivira i poboljša saradnja na primeni svih do sada zaključenih sporazuma.

Čolak je istakao da je tokom sastanka sa Selakovićem dogovoreno i unapređenje saradnje u oblasti procesuiranja ratnih zločina jer, kako je naveo, ti predmeti opterećuju "naš zajednički put ka evrointegracijama".

Takođe, ugovor predviđa da će se njegove odredbe primjenjivati samo na krivična djela izvrsena nakon stupanja na snagu ugovora, kada su u pitanju sopstveni državljani, odnosno da neće važiti retroaktivno.

Kada je u pitanju izvršenje stranih sudskih odluka kojima su osuđeni sopstveni državljani, ugovor predviđa mogućnost da lice čije se izručenje traži radi izdrzavanje kazne zatvora ili druge mjere koja uključuje oduzimanje slobode ima mogućnost da, ako se s tim saglasi i ako za to budu ispunjeni drugi uslovi predviđeni Ugovorom o medusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima, izrečenu kaznu ili mjeru izdržava u svojoj državi, umjesto da bude izručen drugoj drzavi ugovornici.

Nakon zaključenja tog dokumenta biće moguće sopstvenog državaljanina izručiti drugoj strani ugovornici, u kojoj se protiv njega vodi krivični postupak ili je osuđen u odsustvu.

U ostalom djelu, ugovor sadrži standardna rješenja u pogledu uslova za izručenje koji se tiču visine kazne zbog koje se dozvoljava izručenje (propisana najmanje jednu godinu-izrečena najmanje četiri mjeseca), trazi se obostrana kažnjivost krivičnih djela, da nije nastupila zastara krivičnog gonjenja, odnosno izvršenja kazne, da lice već nije za isto delo osuđeno, zabranjuje se izručenje u slučaju amnestije itd.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja bivse Jugoslavije sa kojom Srbija nije imala takav sporazum. Prethodnih godina su sporazumi o ekstradiciji zakljuceni sa Hrvatskom, Makedonijom, Crnom Gorom i Slovenijom.

DARKO ELEZ

Najpoznatiji slučaj koji bi mogao da bude predmet ovog sporazuma je bosanski državljanin Darko Elez. On je prošle godine u Beogradu pravosnažno osuđen na devet godina zatvora, kao organizator kriminalne grupe koja je 2009. godine na teritoriji Srbije i Bosne i Hercegovine trgovala drogom, vršila iznude i činila druga krivična dela.

Predsjednik Socijalističke partije /SP/ Petar Đokić čestitao je predsjedniku Socijalističke partije Srbije Ivici Dačiću na izboru nove Vlade, ocjenjujći da sa Dačićem na čelu i rekonstruisanom Vladom, Srbija dobija novu energiju da nastavi započeti put reformi sa evropskom budućnošću.

"Želim da, kao što ste iznijeli u ekspozeu, brzo radite na promjenama u zemlji, učinite je poštovanom, demokratskom i bogatom evropskom državom, što će biti od izuzetnog značaja i za sve nas u Republici Srpskoj", istakao je Đokić. 

On je u čestitki poručio da je Dačić najbolji izbor za predsjednika Vlade Srbije, te da sve veći broj socijalista u vlasti znači više socijalne pravde i osjetljivosti prema građanima. 

Srbija je dobila rekonstruisanu Vladu, koja će imati 18 ministarstava i 22 člana, od kojih su 11 novi. 

Poslanici u Skupštini Srbije sinoć su sa 134 glasa "za", 65 "protiv" i 51 "uzdržanim" izglasali novi kabinet premijera Ivice Dačića, i to poslije trodnevne oštre rasprave.

Beograd - Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić kaže da ga je iznenadila bolest Titove udovice Jovanke Broz jer se ona nije žalila na bilo kakve zdravstvene probleme, a da mu je sada jasno da je krila da boluje.

Ljajić nije žeio da govori o zdravstvenom stanju najpoznatije pacijentkinje Urgentnog centra jer, kako kaže, na to nema prava.

- Ne mogu da dajem takve informacije, jer se žena bori za život. Nismo razgovarali, bila je priključena na kiseonik. Lekari su hteli da je probude, ali ja nisam dao. Bila je u polusvesnom stanju, budila se na dodir – rekao je Ljajić koji ju je obišao u bolnici.

Opisujući kako je živjela udovica Josipa Broza, Ljajić, koji je kod Jovanke Broz prvi put bio 2005. godine, naveo je da je “zatekao frapantnu situaciju u toj ogromnoj kući koja je prokišnjava“.

- Sećam se da je napolju bilo minus 11, a u kući nije bilo grejanja. U tom ogromnom prostoru, bez ikakvog grejanja, bilo je nepodnošljivo – kazao je on i dodao da je odmah pozvao Službu za zajedničke poslove i obavestio Savet ministara (Državne zajednice Srbije i Crne Gore).
Kako kaže, služba se angažovala da uradi grijanje, a zatim je započela rekonstrukcija krova i kuća “koliko-toliko dovedena u neko pristojno stanje”.

Na konstataciju da fotografije pokazuju da je kuća u lošem stanju, Ljajić navodi da su svi stručnjaci rekli da je tu neophodna radikalna rekonstrukcija, a da je za to bilo potrebno da ona izađe na neko vrijeme iz te kuće.
Ljajić je dodao da misli da bi se Jovanka teško odlučila da izađe iz kuće i da se plašila da to učini “poučena iskustvom kada su je prošli put protjerali iz Užičke i smjestili u tu vilu”.
Plašila se, kaže, da “opet postoji neki scenario i da više neće moći da se vrati u tu kuću”.
Prema mišljenju Ljajića, država treba Jovanku Broz drugačije da tretira, “kao simbol jednog vremena”.

- Ona nije ni za šta optužena, niti je učestvovala u bilo čemu što bi moglo da utiče na njen kredibilitet. Bilo je i medija koji su me napadali, u stilu: šta će sad on tu, kada je Tito načinio velika zla Srbiji i srpskom narodu. Smatram da kao čovek imam pravo da pomažem – zaključio je ministar.