Menu
Svijet

Svijet (156)

Putin grlio kog je stigao, pa zalio pivom u Sočiju

putin u elementu
Predsednik Rusije Vladimir Putin juče je u društvu kralja Viljema Aleksandera i njegove supruge Maksime posjetio holandski paviljon na Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju, gdje je u opuštenoj atmosferi pio pivo i družio se sa sportistima iz Zemlje lala.

Predstavnici dvije zemlje željeli su da spuste tenziju između vlada Rusije i Holandije zbog Putinovog zakona o pravima homoseksualaca, a najbolje mjesto za to su Igre u ovom ruskom gradu.

Nazdravio Holanđanima

Putin je nakon zvaničnog razgovora s članovima kraljevske porodice prešao u kamp Holandije u Sočiju i stigao na promociju „hajnekena“, koji se u to vreme održavao u bazi lala. Odmah na ulasku predsjednik Rusije je pitao sve okupljene:

- Da li je sve u redu? Ima li nekih problema ili pitanja?

Međutim, već polupijani Holanđani Putina su samo pozdravili gromoglasnim aplauzom i pozvali ga za sto. Nakon nekoliko pića predsjednik Rusije se opustio i ubrzo razriješio sve nesuglasice s kraljem Viljemom Aleksanderom. Uslijedilo je nazdravljanje i obostrano čestitanje, a kraljica Maksima čestitala je Putinu na sjajno organizovanim volonterima, koji su gostima 24 sata na raspolaganju.

Ekspedicija Holandije je ujedno i slavila zlatnu medalju klizačice Iren Vust, koju je Putin zagrlio i čestitao joj uspeh.

Kako ti se sviđa Soči

- Srdačno me je zagrlio i čestitao mi na osvajanju zlatne medalje. Pitao me je da li mi se sviđa Rusija i organizacija u Sočiju. Pošto nemam nikakve zamjerke na ZOI, čestitala sam mu na osvojenoj medalji Olge Graf - kazala je Vustova.

Опширније...

Putin najpopularniji političar na svijetu

putin-najpopularniji
Prema anketi sprovedenoj u svjetskim medijima Vladimir Putin je najpopularniji političar. U vrhu liste papa i Angela Mekel.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je proglašen svjetskim političarem broj jedan u 2013. godini prema anketi sprovedenoj u informativnim medijima u svijetu, objavila je ruska agencija Itar-Tas.
U sklopu ankete "Vorld rejting 2013" anketirano je 175 novinara novinskih agencija i drugih medija u svijetu, a ruski predsjednik je dobio 133 od ukupno 175 glasova.
Na vrhu liste se takođe nalaze papa Franja i njemačka kancelarka Angela Merkel, navela je ruska agencija.
Inače, Putin se pred kraj prošle godine našao na prvom mjestu Forbsove liste najuticajnijih ljudi u svijetu, prestigavši američkog predsjednika Baraka Obamu.
Londonski Tajms je ruskog predsjednika proglasio za međunarodnu ličnost 2013. godine.

Опширније...

Odlično što je legalno, ali šta s onima koji su u zatvoru zbog marihuane?

joint marihuana

Reformatori širom SAD pozdravljaju legalizaciju marihuane, ocjenjujući je kao nagovještaj kraja "rata protiv droge", ali - kako javlja Bi-Bi-Si (BBC) - čini se da svi zaboravljaju važno pitanje: kakva je sudbina onih koji su u prošlosti hapšeni zbog "lakih droga"?

Da li će njihovi dosijei sada biti "očišćeni" - pošto ono zbog čega su hapšeni i osuđivani više nije krivično djelo?

Ovo je važna godina za "duvače" u Sjedinjenim Državama: u Koloradu, u prodavnicama koje prodaju "travu" velika je gužva - ljudi sada mogu da puše marihuanu iz čistog zadovoljstva.

U narednih nekoliko mjeseci, takve radnje biće otvorene i u državi Vašington, a očekuje se da će i ostale američke države slijediti primjer jer su i zakonodavci, kako primjećuje BBC, uvidjeli prednosti - tačnije, novi izvor poreskih prihoda, pa ta liberalna politika ima sve širu podršku.

Svake godine, tokom više od tri decenije, u SAD su bilježene stotine hiljada hapšenja u vezi s marihuanom, a aktivisti koji se bave ovim pitanjem navode da su desetine hiljada uhapšene zbog uzgoja i prodaje, a da čak 12 ljudi služi doživotnu robiju bez mogućnosti uslovnog otpusta u federalnim zatvorima za krivična djela koja nisu uključivala nasilje i imala su veze isključivo sa marihuanom.

Njujorški advokat i direktor magazina "High Times" Majkl Kenedi ocjenjuje da su te zatvorske kazne "nepomirljive sa današnjim shvatanjem osnova poštenja i pravde".

Čak i oni koji su samo privođeni, uglavnom zbog posjedovanja koje je danas legalno u Vašingtonu i Koloradu, imaju policijski dosije koji može da im uzrokuje probleme kad traže studentski kredit, posao...

"Poslodavci rutinski sprovode bezbjednosne provjere i u mnogim slučajevima ne prave razliku između privođenja i presude", kaže Mark Mauer iz nevladine organizacije koja vodi kampanju za reformu kaznenog sistema.

Procjenjuje se da je samo u državama Vašington i Kolorado zbog posjedovanja marihuane uhapšeno oko 450.000 ljudi od 1986. do 2010. godine. Advokati kažu da su oni koji su nekada hapšeni tek u posljednje vrijeme počeli da traže "čišćenja" svojih dosijea. Mnogi još ni ne znaju da je to moguće - kad je riječ o manjim prestupima vezanim za marihuanu.

U Vašingtonu je prošle godine predstavnik demokrata Džo Ficgibon pokrenuo zakonsku inicijativu koja bi ovaj proces pojednostavila. Prijedlog nikad nije prošao kongresni odbor, ali on vjeruje da će uspjeti da ga "progura" ove godine pošto se, kako kaže, "polako sleže prašina" poslije legalizacije.

Čak i mnogi aktivisti za legalizaciju marihuane klone se pokretanja sveopšte kampanje da se zakoni koji se tiču ovog pitanja primjene retroaktivno, pošto amnestija otvara i mogućnost da oni koji su osuđeni kasnije traže odštetu od države za vrijeme provedeno iza rešetaka.

"Revnosno se trudimo da izbjegnemo tu diskusiju", priznaje Alen Sent Pjer, izvršni direktor grupe Norml, koja se zalaže za legalizaciju marihuane u cijeloj SAD. Kako objašnjava, stav grupe o tome je "čist", ali politički pragmatizam čini tu ideju teškom za sprovođenje.

Opiranje ozbiljnom bavljenju ovim pitanjem u stvari je "bumerang efekat" decenija u kojima su iz godine u godinu rasle stope hapšenja i zatvaranja za prestupnike u vezi s drogom, a "nultu toleranciju" prema (nekadašnjem) kriminalu sprovodili su "i lijevi i desni".

Kako navodi BBC, u mnogim zemljama su kazne smanjivane u skladu sa izmjenama zakona, ali ne i u SAD. Istraživanje Univerziteta u San Francisku pokazalo je da su SAD jedna od 22 države, od ukupno 193 obuhvaćenih istraživanjem, u kojoj se nije primjenjivalo automatsko oslobađanje - smanjenje kazni.

Prema nacionalnom istraživanju SAD o upotrebi droge, čak 111 miliona Amerikanaca je bar jednom u životu probalo marihuanu - što je više od trećine ukupnog stanovništva, koje je prema procjenama iz 2013. oko 317 miliona ljudi.

Čak 5,4 miliona Amerikanaca "duva" svaki dan ili, kako se navodi u istraživanju, "skoro svaki dan".

Na nivou Sjedinjenih Država, neke reforme stroge kaznene politike kad je riječ o drogi već su primijenjene retroaktivno, kad je riječ o smanjenju kazni za krek kokain. Godine 1986, zbog strahovanja - koja su kasnije dovedena u pitanje - da je krek kokain naročito opasna droga, Kongres je usvojio zakon kojim su kazne za ovu vrstu droge postale drastične. Tako se minimalna obavezna zatvorska kazna od pet godina dobijala za samo pet grama krek kokaina - dok je za istu visinu kazne neko morao da "padne" sa čak 500 grama kokaina u prahu.

Krek kokain je, inače, dosta jeftiniji od kokaina u prahu pa je bio naročito popularan u siromašnijim sredinama, a Meri Prajs iz organizacije koja se bori protiv ovakvih kazni kaže da je taj zakon bio posebno poguban za afroameričke zajednice: "Generacije djece otišle su na dugogodišnje služenje zatvorske kazne, a neki od njih još su na robiji."

Kaznena politika prema kreku dva puta je mijenjana, 2007. i 2010, pa su hiljadama ljudi skraćene kazne.

Stefani Nod iz Alabame danas ima 46 godina i jedna je od onih koji su oslobođeni ranije, a iz zatvora je izašla 2011. Godine 1990, ona je osuđena na 30 godina zatvora zbog pomaganja dileru krek kokaina da ustanovi posao:

"Imala sam četvoro djece i još jedno sam nosila u zatvoru. Osjećala sam da mi je život završen i nisam mogla da vjerujem da sam dobila 30 godina zatvora - jer prvi put sam tada uhapšena, a osuđena sam na osnovu svjedočenja 'rekla kazala'."

Reforma obavezne minimalne kazne za krek kokain još se ne primjenjuje retroaktivno, ali to bi trebalo da promijeni zakon koji je trenutno u proceduri u Senatu.

Očekuje se da će oko 8.800 onih koji su osuđeni zbog krek kokaina dobiti umanjene kazne, a prosečno smanjenje kazne biće oko četiri i po godine.

"Na ruku" ovim nastojanjima ide i briga vlasti SAD zbog pretrpanih zatvora, pa je pitanje ublažavanja kazni vezanih za drogu postao interes cijelog društva.

Опширније...

Izraelu prijeti 170.000 projektila

izraelŠef izraelske vojne obaveštajne službe, general Aviv Kohavi, izjavio je da je sposobnost Izraela da zastraši svoje neprijatelje jaka, ali da s druge strane terorizam i dalje predstavlja izazov za tu zemlju.
 
- Ovaj period zovemo ''Era vatre'', zbog količine raketa s kojima se suočavamo kao konstantnom prijetnjom. Ima oko 170.000 projektila koji prijete Izraelu - rekao je Kohavi na godišnjoj konferenciji Izraelskog institutua za nacionalnu bezbjednost u Tel Avivu.
Prema njegovim riječima, "sada prvi put neprijatelj ima sposobnost da udari jako na izraelske gradove".

- Država Izrael je okružena 360 stepeni aktivnim neprijateljima. Konvencionalne prijetnje nisu nestale - upozorio je Kohavi.
On je, međutim, govoreći o izazovu čuvanja granica Izraela, rekao da su susjedne zemlje malo zainteresovane za rat. 

- Zemlje oko nas su zauzete sobom, imaju manje fondova da započnu rat. Ne postavlja se pitanje da li su smanjene takve prijetnje, ali one nisu nestale - rekao je on, dodavši, osvrćući se na Egipat, da je svako povlačenje Muslimanske braće u regionu značajno za Izrael.
Naglasio je da malo zemalja u regionu u potpunosti kontroliše sve svoje kopnene i pomorske granice.
Govorio je i o rastućoj prijetnji od sajber rata, istakavši da je već bilo mnogo napada na bezbjednosni establišment.

Опширније...

Dobitak sa lutrije završio u WC šolji

novac u wc solji


Njemica je dobila 400.000 evra na lutriji, popila pet flaša šampanjca i pustila novac "niz vodu"...

Angela Majer iz Esena osvojila je 400.000 evra na lutriji, i istog dana kada je saznala da je dobitnica, napila se i novac bacila u WC šolju.

Majerova, čija starost nije saopštena, odlučila je da novac uništi da ne bi morala da ga proslijedi domu koji se brinuo o njenom pokojnom mužu. Popila je pet flaša šampanjca, zatim ručno pocijepala svih 800 novčanica od po 500 evra koje su joj isplaćene, bacila ih u WC šolju i pustila vodu.

Na taj bizaran potez odlučila se da ne bi morala da plati dugove domu u koji je njen suprug bio smješten, pa je pred sudom rekla da je novac bacila da bi dokazala da nema odakle da im plati.

Dom je, naravno, tuži zbog dugovanja, i slučaj se nastavlja pred sudom u Esenu.

Опширније...

U rušenju supermarketa poginulo najmanje 20 osoba, ispod ruševina zatrpano još 70

marketSpasilački timovi tragaju za preživjelima u ruševinama latvijskog supermarketa, u čijem je rušenju poginulo najmanje 20 osoba.

Vatrogasna i ambulantna kola i dalje su kod Maxima supermarketa, a spasioci koriste rezače metala kako bi očistili komade betona. Među poginulima su i tri vatrogasca.

Krov supermarketa se srušio sinoć kada se u centru nalazilo mnogo kupaca. Nakon prvog urušavanja uslijedilo i drugo u kojem je povrijeđeno nekoliko osoba. Nije poznato koliko je ljudi ostalo zarobljeno pod ruševinama.

Prema pisanju Ria Novosti, gradonačelnik Rige, Nils Usakovs, je kazao da je pod ruševinama zarobljeno 70 osoba. Do sada je spašeno 36 osoba, koje su pronađene zahvaljujući psima tragačima. Svi su povrijeđeni, a među njima je i sedam spasilaca.

Na mjestu nesreće nalazi se 60 vojnika koji pomažu u spasilačkoj operaciji. Tri krana rade na uklanjanju blokova kako bi spasioci mogli proći do povrijeđenih osoba.

Policija je pokrenula istragu o ovom slučaju.

Опширније...

Danas je Međunarodni dan djeteta

decauau8sDanašnji datum se širom svijeta obilježava kao Međunarodni dan djeteta, s ciljem podsjećanja javnosti na potrebu zaštite djece od zloupotreba, nasilja i različitih oblika diskriminacije.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 20. novembra 1959. godine usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, a 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta. Međunarodni dan djeteta se obilježava u svijetu od 20. novembra 1989. godine.

Obilježavanjem ovog dana se žele podstaći organizacije koje se bave ljudskim pravima i slobodama na preduzimanje konkretnih koraka u zaštiti i unapređenju dječjih prava jer su ona temelj izgradnje naprednog društva.

Osnova za svijet mira je sredina gdje djeca postaju prijatelji, gdje uče i rade sarađujući i odrastaju sa spoznajom o međuzavisnosti svih živih bića. Nažalost, postoje djeca kojoj su uskraćena osnovna životna prava jer se, na primjer, iskorištavaju kao radna snaga, učestvuju u ratnim sukobima s oružjem, prisiljavaju na prostituciju. U posljednjih deset godina, preko 2 miliona djece je poginulo u ratovima, a od posljedica rata milioni djece širom svijeta imaju teške psihičke traume. Oko 30 miliona djece živi u ratnim područjima, a u 26 zemalja svijeta djeca mlađa od 15 godina koriste se kao vojnici.

U skladu sa  Konvencijom Ujedinjenih nacija, osnovna dječja prava su: 

pravo na preživljavanje (hrana, smještaj, stanovanje, zdravlje, životni standard); 
razvojno pravo (razvoj, odgoj i obrazovanje, porodica, kultura, identitet); 
pravo učestvovanja (donošenje odluka, druženje, izražavanje, pristup informacijama); 
pravo zaštite od zlostavljanja, zanemarivanja, izrabljivanja, mučenja, otmice, prostitucije.

Konvencija o pravima djeteta propisuje da:

Sva djeca i mladi imaju ista prava.
Ni jedno dijete ne smije biti oštećeno zbog svog pola, boje kože, jezika ili religije;

Djeca i mladi imaju pravo na najveću moguću mjeru zdravstvene zaštite kao i zdravstvne preventive i medicinske brige;

Djeca i mladi imaju pravo na besplatno osnovno obrazovanje.
Osim toga im se mora obezbijediti posjeta školama koje bi ih mogle dalje obrazovati;

Djeca i mladi imaju pravo na odmor, slobodno vrijeme, igru i učešće u kulturnim i umjetničkim manifestacijama;

Djeca i mladi imaju pravo da se informišu, da slobodno kažu svoje mišljenje i da budu saslušani;

Djeca i mladi imaju pravo na dobar odgoj.
Njihovi roditelji ili vaspitači ne smiju primjenjivati silu i zloupotrebu, zlostavljanje je zabranjeno;

Djeca i mladi imaju pravo da u ratu i bjekstvu prime posebnu pomoć i zaštitu;

Djeca i mladi imaju pravo na zaštitu od rada kojim bi bili iskorišteni i od seksualnog zlostavljanja;

Djeca i mladi imaju pravo da žive sa svojim roditeljima i da imaju kontakt sa oba roditelja ukoliko oni žive razdvojeno;

Djeca i mladi sa invaliditetom, imaju pravo na posebnu podršku i unapređenje kao i na aktivno učešće u društvenom životu.

Današnji datum je svojim posebno kreiranim logom podržao i najpopularniji pretraživač Google.

Опширније...

KATASTROFALNO NEVRIJEME U ITALIJI: Najmanje 14 poginulih, orkanski udari očekuju se i u Hrvatskoj (video)

nevrijeme italijaNajmanje 14 osoba poginulo je u jakom nevremenu koje je u ponedjeljak naveče pogodilo Sardiniju, javlja italijanska Corriere della Sera.

Na italijansko ostrvo pala je rekordna količina kiše, te je došlo do poplava i urušavanja puteva i mostova.

Italijanski mediji javili su da su tri osobe poginule u urušavanju mosta, članovi iste porodice. Poginule su i majka i ćerla, koje su pronađene mrtve u automobilu koji je ponijela bujica, javlja Ansa.

Poginuo je i jedan policajac, koji se nalazio u automobilu koji je propao kroz most.

Među ostalim žrtvama su i 64-godišnja žena, koja se utopila u svom domu, 90-godišnjakinja, koja je pronađena mrtva u svom domu, te još jedan muškarac, koji je stradao u urušavanju drugog mosta.

List Corriere della Sera iz sata u sat javlja o promjeni broja žrtava – zasad ih je 14, ali navodi da je najmanje 10 osoba nestalo. Još je mnogo povrijeđenih, a na stotine ljudi je pobjeglo iz svojih domova.

Meteorolozi najavljuju da će kiša nastaviti padati i u utorak.

Stranica Crometeo.hr navodi da je na ostrv pala ekstremna količina kiše: čak 250 litara kiše po kvadratnom metru palo je na meteorološkoj stanici hidrografskog instituta u Bau Mandara, na području Villanova Strisaili, dok je u Urasu prvi put u istoriji meteoroloških mjerenja izmjereno više od 100 litara padavina!

Meteorolozi tima Crometeo ovu su ciklonu nazvali Vedran (Talijani je zovu Cleopatra), te navode da ona sve naglašenije djeluje na vrijeme u Hrvatskoj.

Vrhunac će imati tokom utorka i srijede, te će donijeti kišu na Jadranu, ponegdje i više od 100 litara po kvadratnom metru, uz moguće orkanske udare juga preko 120 km/h.

Опширније...

Stravična nesreća ruskog putničkog aviona: Poginuli svi putnici i članovi posade (video)

avionska nesreća52 osobe poginule su danas u avionskoj nesreći koja se dogodila u ruskom gradu Kazanu.

Putnički avion Boeing 737-400 srušio se prilikom slijetanja na aerodrom. Avion se, kako piše agencija Interfax, prilikom slijetnja srušio na nos. Nakon toga došlo je do eksplozije jednog od rezervoara s gorivom te je izbio požar.

Avion je putovao na relaciji Moskva-Kazan, a nesreća se dogodila oko 15.25 sati po lokalnom vremenu.

Informacije o tome koliko se osoba nalazilo u avionu u trenutku nesreće variraju. Dok portparolka Ministarstva za hitne situacije tvrdi da je u avionu bilo 38 putnika i šest članova posade, iz Federalne agencije za vazdušni promet tvrde da je u avionu bilo ukupno 50 osoba, uključujući i šest članova posade.

Agencije javljaju da među stradalima nije bilo djece.

Nakon što se srušio prilikom slijetanja, avion je zahvatio požar, a vatrogascima je trebalo punih sat vremena da vatru ugase.

Interfax javlja kako postoji velika vjerojatnoća da su za nesreću krivi pilot i kopilot, koji zbog nepažnje nisu uspjeli pravilno prizemljiti avion. Ipak, još uvijek nije isključena niti mogućnost tehničkog kvara. Piloti su avion navodno pokušali prizemljiti tri puta, a potom se dogodila nesreća.

Predsjednik Vladimir Putin odmah je izdao naredbu da se pokrene istraga o uzrocima nesreće.

Опширније...

Otvoren novi neboder na mjestu nekadašnjih kula (video)

njujorkkU Njujorku je juče svečano otvoren neboder sagrađen na mjestu nekadašnjeg Svjetskog trgovinskog centra, čije su dve kule srušene u terorističkim napadima 11. septembra 2001. godine.

Ceremoniji otvaranja Svjetskog trgovinskog centra 4 - prve poslovne zgrade izgrađene na prostoru gdje je poginulo više od 2.700 ljudi, prisustvovali su gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg i japanski arhitetka Fumihiko Maki, javio je AFP.

Nova zgrada, koja je visoka 297,7 metara i ima 72 sprata, sagrađena je na mjestu južne kule bivšeg Svjetskog trgovinskog centra.

Njena gradnja počela je 2008. godine.

Novi Svjetski trgovinski centar činiće pet nebodera, kao i spomenik žrtvama napada od 11. septembra, muzej, centar javnog transporta, oko 550.000 kvadratnih metara komercijalnog prostora i umjetnički prostor.

Najspektakularnija kula novog kompleksa je Svjetski trgovinski centar 1, koja se često naziva Kulom slobode, a koja će imati 104 sprata i biti najviši američki neboder kada se završi sljedeće godine.

Опширније...
Претплатите се на RSS feed