Talas ledenog vazduha, poznat kao "polarni vrtlog", zahvatio je danas veći dio SAD, donoseći istorijski niske temperature.

Na američkom srednjem zapadu, temperature su pale daleko ispod nule, a saobraćaj je otežan zbog snažnog vjetra i snježnog pokrivača, koji mjestimično dostiže visinu od 30 centimetara, preneo je AP.

Vlasti su zatvorile škole u više gradova, uključujući Čikago, Sent Luis i Milvoki, i upozorile mještane da, ukoliko mogu, ostanu kod kuće.

U Fargu, u Sjevernoj Dakoti, izmjereno je 35 stepeni ispod nule, u Medisonu, u Viskonsinu, 21 stepen ispod nule, a u Mineapolisu, Indijanapolisu i Čikagu 15 stepeni ispod nule, a meteorolozi upozoravaju da bi zbog ledenog vjetra temperatura mogla da padne na 50-60 stepeni ispod nule.

Ovakva hladnoća već skoro dvije decnije nije zabilježena u mnogim dijelovima SAD.

Gradonačelnik Indijanapolisa Greg Balard proglasio je najviši nivo vanrednog stanja u saobraćaju, što znači da je svaka vožnja zabranjena, osim u hitnim slučajevima. Ta mjera je posljednji put bila primjenjena tokom sniježne oluje 1978. godine.

Mnogi putevi u Ilinoisu su zatvoreni zbog nanosa snijega, a na aerodromima na srednjem zapadu, uključujući one u Čikagu i Sent Luisu, otkazano je više od 1.000 letova.

U Sent Luisu, visina sniježnog pokrivača dostigla je 25 centimetara, a na dugačkom spisku institucija koje su zatvorene su i muzej, zoološki vrt, tržni centri i bioskopi.

U cijeloj državi Minesoti su zatvorene škole, kao i u mnogim gradovima u Viskonsinu, Ilinoisu, Indijani i Ajovi.

Očekuje se da će sutra čak i u dijelovima Floride temperature pasti do tačke smrzavanja.

Meteorolozi su saopštili da hladan vazduh, koji se formira iznad Sjevernog pola ili polarnih regiona i koji se obično zadrži u Kanadi, ovog puta stiže i do SAD.

Snežne padavine, jak vjetar i izuzetno niske temperature, koji su pogodili sjeveroistok SAD, odnijeli su više od 16 života.

Većina žrtava stradala je u saobraćajnim nesrećama na klizavim putevima, jedna žena oboljela od Alchajmerove bolesti smrzla se kada je odlutala daleko od kuće, a jednog radnika je zatrpala hrpa soli za posipanje puteva.

Avion „Britiš ervejza“ sa 185 putnika i 17 članova posade je kasno sinoć tokom polijetanja sa aerodroma u Johanesburgu za London udario desnim krilom u jednu zgradu, pri čemu je četvoro ljudi zadobilo povrede, saopštile su danas vlasti Južnoafričke republike.

Portparol Južnoafričke agencije za civilnu avijaciju Findive Gvebu je izjavila da je boing 747-400 za poletanje koristio pistu koja je za taj tip aviona preuska, prenijela je agencija AFP.

„Usljed toga je avion desnim krilom udario u poslovnu zgradu na aerodromu. Iz kontrolnog tornja su pilota uputili na jednu pistu, ali je on krenuo da poleće sa druge, pogrešne piste“, rekla je Gvebu.

Povrijeđeno je četvoro ljudi u zgradi, dok je 202 ljudi u avionu „Britiš ervejza“ prošlo bez povreda.

Na fotografiji koju je snimio jedan od putnika se može videti kako je ogromno krilo probilo zgradu do jedne četvrtine njene dužine.

Predsjednica Litvanije Dalija Gribauskajte najvila je danas bojkot Zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014. godine zbog kršenja ljudskih prava u Rusiji.

Gribauskajte je rekla da ne postoji politička mogućnost da posjeti Igre u Šočiju i zbog odnosa Rusije prema istočnim partnerima i uvođenja ekonomskih sankcija Litvaniji, prenosi agencija AP.

U Rusiji je u junu usvojen zakon o zabrani propagiranja homoseksualnosti, dok je prije dva mjeseca zabrenjen uvoz mliječnih proizvoda iz Litvanije, zbog pokušaja te baltičke zemlje da Ukrajinu približi Evropskoj uniji.

Prije Gribauskajte, odluku da bojkotuju Igre u Sočiju donijeli su predsjednici SAD, Francuske i Njemačke.

Zimske olimpijske igre u Sočiju biće održane od 7. do 23. februara.

Rusija je pristala da znatno snizi cijenu gasa za Ukrajinu i da kupi ukrajinske obveznice za 15 milijardi dolara, objavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Ipak, Putin kaže da sa ukrajinskim kolegom Viktorom Janukovičem nije razgovarao o pristupanju Ukrajine paktu o slobodnoj trgovini sa bivšim sovjetskim zemljama.

Putin je nakon sastanka sa ukrajinskim kolegom Viktorom Janukovičem naveo da će cijena gasa biti snižena za trećinu - sa 400 dolara za 1.000 kubnih metara na 268.

Zvaničnici Rusije i Ukrajine potpisali su i mnoge ugovore o podsticanju trgovinske i industrijske saradnje između dva bivša sovjetska susjeda, što se tumači kao novi udarac na odnos Ukrajine i EU.

Među potpisanim ugovorima je i sporazum o rješavanju sporova u međusobnoj trgovini, sporazum o zajedničkoj modifikaciji transportnog aviona iz vremena Sovjetskog Saveza, sporazum o industrijskoj saradnji i o izradi planova za izgradnju mosta preko moreuza Kerčki.

"Ukrajina je jedan od naših strateških partnera", rekao je Putin na početku sastanka, dok je Janukovič dodao da Ukrajina i Rusija treba da razvijaju "strateško partnerstvo".

"Današnji susret je u izvjesnoj mjeri strateški. Ne treba da se ovdje zaustavimo, već da razvijamo naše strateško partnerstvo", izjavio je ukrajinski predsjednik.

Ukrajinska opozicija nedjeljama protestuje zato što Janukovič nije potpisao Sporazum o pridruživanju s Evropskom unijom, već želi da jača saradnju s Rusijom.

"Predsjednik je danas u Moskvi, a priča se da će se vratiti s novcem i nižom cijenom gasa. Pod kojim uslovom? Nadamo se da neće izdati nacionalne interese zemlje", rekao je jedan od opozicionih lidera Vitalij Kličko.

Drugi lider opozicije Arsenij Jacenjuk upozorio je Janukoviča na posljedice ulaska Ukrajine u carinsku uniju bivših sovjetskih republika.

"Za njega je to karta u jednom pravcu. Ako to uradi, ne smije se vratiti iz Moskve", poručio je on.

Bijela kuća: Ukrajinsko- ruski dogovor neće umiriti demonstrante

Administracija američkog predsjednika Baraka Obame saopštila je danas da dogovori Kijeva i Moskve, postignuti na sednici rusko-ukrajinskog međudržavnog komiteta tokom posjete ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča Rusiji, "ne odgovaraju na zabrinutosti" demonstranata u Ukrajini, uz pozivanje Kijevu da se vrati na "put evropske budućnosti".

Portparol Bijele kuće Džejms Karni rekao je da sporazum, po kom će Rusija investirati 15 milijardi dolara u Ukrajini i smanjiti joj cijenu gasa za trećinu, "neće odgovoriti na zabrinutosti onih koji su se okupili na javnim protestima širom Ukrajine", preneo je AFP.

"Pozivamo ukrajinsku vladu da sluša svoj narod i nađe put da se vrati mirnoj, pravednoj, demokratskoj i ekonomski prosperitetnoj evropskoj budućnosti, kojoj teže ukrajinski građani", rekao je Karni na dnevnom brifingu.

Agencija RIA Novosti navodi da je Karni rekao da Bijela kuća analizira detalje rusko-ukrajinskog sporazuma.

Ta ruska agencija navodi da su se poslije odustajanja Ukrajine od potpisivanja Sporazuma o pridruživanju sa EU, Moskva i Kijev dogovorili o snižavanju cijene za ruski gas Ukrajini na 268,5 dolara za 1.000 kubnih metara, kao i o kupovini ukrajinskih evro-obveznica za 15 milijardi dolara.

Itar-Tas s navodi da će Rusija u ukrajinske hartije od vrednosti uložiti 15 milijardi dolara iz Fonda nacionalnog blagostanja, u kojem je 1. decembra bilo 88,06 milijardi američkih dolara, i prenosi ocijenu ekonomista da će na taj način Rusija dati Ukrajini finansijsku pomoć, bez direktnog kreditiranja.

S druge strane, ruska državna agencija je navela da će Ukrajina, na račun sniženja cijene gasa sa dosadašnjih 400 dolara za kubik, uštedjeti zimus 2,7 milijardi dolara.