Do početka Svjetskog prvenstva u fudbalu u Brazilu ostalo je još dvije sedmice, a protesti u toj južnoameričkoj zemlji ne jenjavaju.

Novi sudar policije i demonstranata, koji protestuju protiv vlasti i trošenja novca na organizaciju Mundijala umjesto za rješavanje brojnih socijalnih pitanja, desio se u Braziliji.

Policija je suzavcem u utorak blizu stadiona "Mane Garrinča" rastjerala više od hiljadu ljudi, među kojim su bili djeca i starci, a u prvim "borbenim" redovima su bili Indijanci iz Amazona sa kopljima i strijelama.

Neki su bacali kamenje na 700 policajaca koji su štitili teren gdje se nalazi trofej Mundijala, izložen javnosti, a oko 500 pripadnika indijanskih plemena među kojima je bio slavni poglavica Raoni Metuktire, zaštitnik Amazonije, popelo se na krov parlamenta braneći prava svog naroda.

Jedan policajac, koji je čuvao stadion, pogođen je strijelom u nogu pa je morao na operaciju, a televizija Globo emitovala je snimke policijskog motocikla zasutog strijelama.

"Za koga je Svjetsko prvenstvo? Za nas nije! Ne želim prvenstvo, želim novac za obrazovanje i zdravstvo", vikao je jedan demonstranta na zvučnik.

Osim starosjedilaca, koji su protestovali i zbog ugrožavanja prava na zemlju njihovih predaka u korist zemljoposjednika bijelaca, štrajkuju i policajci, profesori i vozači autobusa. Svi oni koriste veliku pažnju svjetske javnosti zbog početka SP da zatraže bolje plate i uslove rada. Oko 200 profesora i učitelja u štrajku je od 12. maja. Traže povećanje plata za 20 odsto, uz objašnjenje da je država na Mundijal potrošila čak 12 milijardi dolara više nego što je planirano.

Prvo su organizatori 2010. objavili da će potrošiti 300 miliona dolara, a ona je na vidjelo izašlo da su već potrošili tri milijarde. Potom su ponovo pravili proračun, a do ovog trenutka troškovi su se poeli na skoro 13 milijardi. Samo na stadion "Mane Garinča" potrošeno je 900 miliona evra. Na gradnju 12 stadiona navodno je potrošeno 3,5 milijardi dolara, a 8,5 milijardi na ostalu infrastrukturu.

KRALJICA SPORTOVA U SRCU

Koliko je mladi Petar Mandić, član Atletskog kluba Zvornik, privržen atletici i želji da uspije u omiljenom sportu, govori i podatak da nije putovao sa drugovima na ekskurziju i sve vrijeme je posvetio trenizima.

Rođen je 1999. godine i do sada je osvojio 96 medalja u nekoliko discilina. Najuspješniji je u skoku u vis sa rekordom od 162 centimetra u konkurecniji starijih pionira. Nastupa i u troskoku i na krosevima i srednjim prugama.

- Ovaj lični rekord sam postavio na otvorenom prvenstvu Vojvodine. Na dvoranskom prvenstvu BiH u Zenici, pobjedio sam u disciplini troskok. Takođe na prvenstvu BiH u skovima i bacanjima, sam osvojio zlatnu medalju u skoku u vis i srebrnu u troskou. Na prvenstvu Bosne i Hercegovine za dječake sam odbranio naslov najboljeg u skoku u vis, a bio sam treći u troskoku, rekao nam je Mandić.

Ovi rezulati su mu omogućili da dobije poziv za reprezentaciju Bosne i Hercegovine, koja je učestvovala na Svjetskim igrama mladih, koje su se održale u gradu Konji u Turskoj, gde je zuzeo peto mjesto u skoku u vis.

Ovaj svestrani atletičar bi sigurno postizao još bolje rezultate, kada bi imao bolje uslove.

- Pošto u Zvorniku nemam spužvu za treninge u skok u vis, prinuđen sam da većinu treniga obavljam u Tuzli. Moja želja je da ove godine popravim lični rekord u skoku u vis na 170 centimetara, a da u troskoku postignem daljinu od 12 metara, dodao je mladi Petar Mandić.

Za uspjehe ovog mladog atletičara najzaslužnija je porodica u kojoj se svi bave sportom. Otac Momčilo koji je i trener Petrov u AK Zvornik, je ranije bio poznati atletičar, a sada se bavi trčanjem polumaratona i uličnih trka. Majka Slavica , pored rada u Atletskom klubu uspješno vodi i “Zumba fitnes” klub, a brat Ognjen koji je uzor Patrov je golman u OFK  Beogradu, članu Jelen super lige Srbije.

Petar je do sada više puta proglašavan za jednog od najtalentovanijih mladih sportista u Zvorniku.

D.Gajić

Bratunac - Opštinski štab Civilne zaštite u Bratuncu ponovo je uveo vanrednu situaciju u selima Žlijebac, Ježeštica, Kravica, Konjević Polje i Polom, s ciljem osposobljavanja oštećenih puteva da bi mogla biti organizovana berba i otkup maline, odnosno njen prevoz do hladnjača.

Načelnik opštine Bratunac Nedeljko Mlađenović rekao je da je ova odluka donesena na zahtjev savjeta ovih mjesnih zajednica u kojima živi veliki broj uzgajivača maline, koje poplave nisu uništile.

On kaže da se u ovim selima, nakon poplava pojavilo više desetina klizišta, zbog kojih su putevi do tih mjesnih zajednica neprohodni za saobraćaj.

"To predstavlja poseban problem malinarima, jer za nekoliko dana treba da počne berba tog voća. Uzgajivači maline traže da se osposobe za saobraćaj oštećeni putevi, kako bi mogli predati ovogodišnji rod otkupljivačima", rekao je Mlađenović.

On je dodao da će raspoloživa mehanizacija narednih dana biti angažovana na saniranju oštećenja na lokalnim putevima u ovim selima.

Odlukom Vlade Republike Srpske u Bratuncu je prije dva dana ukinuto vanredna situacija, koja je zbog poplava uvedena 15. maja.

Prema podacima Štaba civilne zaštite, na području Bratunca trenutno ima oko 130 klizišta, zbog kojih je neprohodna većina lokalnih puteva u ovim selima, kao i regionalni put Bratunac - Skelani, zbog kojeg je odsječena mjesna zajednica Žlijebac.

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Goran Mutabdžija izjavio je da je danas objavljen konkurs za upis učenika u srednje škole, te da je planirano da bude upisano 12.062 učenika u 499 odjeljenja.

Mutabdžija je rekao da je Ministarstvo pripremilo uputstvo za završetak školske 2013/2014. godine, koje na jasan način ukazuje na preduzimanje određenih mjera i aktivnosti u svim školama.

"Organizovali smo pomoć maturantima u poplavljenim područjima, a u Doboju će Slobodan Stanković donirati večeru sa muzikom za svih 1.000 učenika srednjih škola. Planiramo istu akciju i za maturante iz Šamca i Šekovića, iako još nismo uspijeli naći donatore", rekao je Mutabdžija novinarima u Banjaluci.

Vršilac dužnosti pomoćnika ministra za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Zdravko Marjanović rekao je da će učenici devetih razreda školsku godinu završiti u petak, 30. maja, a osnovci od prvog do osmog, te učenici od prvog do trećeg razreda srednjih četvorogodišnjih škola 13. juna.

"Škole u kojima nastava nije otpočela zbog poplava, okončaće rad, kao i druge škole, ali će imati obavezu da pozovu učenike i zakažu ocjenjivanje, a učenici će imati priliku da poprave ocjene", pojasnio je Marjanović.

Načelnik Odjeljenja za srednje obrazovanje u resornom ministarstvu Mira Grbić rekla je da će i ove školske godine učenici u junskom i julskom roku moći da upišu 13 struka i 98 zanimanja.

Ona je podsjetila da junski rok traje od 16. do 27. juna, a julski od 30. do 11. jula.

Grbićeva je istakla da je broj svršenih osnovaca ove godine manji za oko 2.000 u odnosu na ranije godine.

Ona je dodala da Ministarstvo pruža svu moguću podršku učenicima ugroženim poplavama, te se u saradnji sa banjalučkim gimnazijalcima radi na tome i da im obezbijedi svečane haljine i odijela za proslavu maturske večeri.

Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović rekao je da će tokom ljeta biti organizovane pedagoško-psihološke radinioce u poplavljenim školama, koje će pomoći učenicima da se oslobode trauma i stresa koje su doživjeli.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Radislav Jovičić ocijenio je da je potrebno pristupiti potpunoj reformi Civilne zaštite u Srpskoj i njenom potpuno novom opremanju.

Komentarišući navode da Civilnoj zaštiti tokom poplava nije na raspolaganju bilo dovoljno čamaca, Jovičić je rekao da u vrijeme raspodjele opreme nije bio na ministarskoj funkciji i da nema informacije o broju i načinu podjele čamaca. 

"Pitanje je da li su čamci koji su dijeljeni adekvatni za ovakve situacije, jer smo imali dosta problema kod korištenja gumenih čamaca od rafting klubova u Doboju, od kojih je veliki broj probijen", rekao je Jovičić. 

On je naveo da je veliki teret odgovornosti na gradskim i opštinskim štabovima Civilne zaštite i da se u javnosti često stvara zabuna da Republička uprava Civilne zaštite ima velike nadležnosti. 

Jovičić je podsjetio da je naložio formiranje radne grupe koja će proučiti set zakona koji regulišu ovu oblast da bi bila utvrđena odgovornost svih koji su napravili propuste ne primjenjujući propise, kao i same slabosti zakonskih propisa. 

Govoreći o organizovanim pljačkama u Srpskoj tokom poplava, ministar je naveo da je bilo takvih pokušaja, ali da nije bilo mnogo organizovanih i jakih grupa, s obzirom da je policija na prve znakove takvih pojava rigorozno reagovala. 

"U Šamcu smo imali grupu kod koje smo pronašli alat podesan za obijanje prostorija, tako da su njihove namjere bile sasječene već u startu", rekao je Jovičić, navodeći da je sve što je u to vrijeme rađeno dokumentovano i da će se o tome izjasniti nadležna tužilaštva. 

On je ocijenio da je Vlada Republike Srpske tokom poplava reagovala na najbolji mogući način. 

Prema njegovim riječima, nema novih prijava nestalih lica u poplavama, a MUP odmah obavještava javnost o svakoj prijavi.

Srpska pravoslavna crkva proslaviće danas Spasovdan ili Vaznesenje Gospodnje, hrišćanski praznik koji se obilježava 40 dana nakon Vaskrsa.

Spasovdan je jedan od deset praznika koji je posvećen Isusu Hristu i uvijek se slavi četvrtkom.

Prema hrišćanskom vjerovanju, Hristos je vaskrsenjem pokazao da je jači od smrti i 40 dana kasnije njegovi su se učenici nalazili za trpezom.

Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao: "Idite po svemu svijetu i propovijedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen".

Da bi u tome uspjeli, Hristos im je obećao Duha utješitelja i zapovjedio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima. Tako su mogli prenijeti Hristovu vjeru u svijet i time ljude spasavati u vjeri - odatle naziv Spasovdan.

Podignutih ruku Hristos je učenike i blagoslovio nakon čega se počeo uznositi na nebo, čime se, završivši djelo spasenja, vratio Bogu na nebesima.

Na večernjoj službi, koja se služi u srijedu uoči Vaznesenja, vrši se u skladu sa crkvenim tipikom, takozvano odanije Pashe, neka vrsta opraštanja sa Vaskrsom.

Spasovdan je slava manastira Visoki Dečani, Beograda, Banjaluke, Nevesinja i Istočnog Novog Sarajeva.

Koliki je značaj Spasovdana govori podatak da je najstariji istorijsko-pravni dokument srpske srednjovjekovne države - Dušanov zakonik obnarodovan baš na Spasovdan 1349. godine.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je večeras da je nedavnim poplavama pogođeno 58 odsto ukupnog stanovništva Srpske i 40 odsto njene teritorije.

Ona je istakla da je uništeno najmanje 60 odsto stočnog fonda, da su mnogi objekti nepopravljivo stradali i da će morati da budu srušeni, a drugi sanirani.

"Teško su stradali privatni objekti, ali i objekti nekih institucija i na republičkom i na opštinskom nivou. Infrastruktura je teško stradala, kao i poljoprivreda. Stradala je privreda i odmah se postavlja pitanje da li će radnici imati platu i da li će Republika moći da prikuplja izdvajanja koja idu uz platu", istakla je Cvijanovićeva za BHT1.

Prema njenom mišljenju, riječ je o kolektivnoj šteti, jer je na područjima pogođenim poplavama koncentrisan veliki broj privrednih subjekata, poljoprivrednih potencijala, resursa i infrastrukture, koji su dovedeni u tešku situaciju.

Ona kaže da za sada nema podataka o šteti, jer se procjene prvo izrađuju na lokalnom i objedinjuju na republičkom nivou, a te aktivnosti su u toku.

"Ušli smo u aranžman sa međunarodnim institucijama – Svjetskom bankom, EU i UNDP-om, koji će nam pomoći da dođemo do dokumenta koji će biti zasnovan na međunarodnim kriterijumima za procjenu štete. To znači da će nam biti lakše da nastupamo prema međunarodnim finansijskim institucijama i u bilateralnim razgovorima sa donatorima", rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, dolazi faza u kojoj će morati da se ide u obnovu i da se vrati život svim područjima koja su teško postradala.

Premijer Srpske je poručila da će sve institucije sistema biti na raspolaganju kako bi se vratio život u opštine koje su bile teško poharane.

"Vlada Srpske sa lokalnim nivoom mora da koncipira određene mjere. Već smo ušli u intenzivne aktivnosti. Sva ministarstva rade na određenim projektima, odnosno prave program mjera koji ćemo zajedno objediniti kao vladin projekat. Sigurno ćemo morati da ga primjenjujemo u nekoliko narednih godina", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da će prikupljanje sredstava za obnovu biti "teška bitka" i najavila da će Vlada Srpske na sutrašnjoj sjednici interno razmatrati nacrt prijedloga mjera kako da se prikupljaju sredstva i gdje da budu usmjerena.

Prema njenim riječima, sredstva koja treba da služe za saniranje štete biće odvojena od Budžeta, odnosno to će biti fond solidarnosti.

"Donijećemo zakon. Fond će biti u sklopu programa mjera i imaće nekoliko različitih portfelja, odnosno sekcija – infrastruktura, poljoprivreda i drugo. Na taj način ćemo ga otvoriti za različite vrste pomoći i donacije", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da će biti i kombinovanog udruživanja sredstava – iz međunarodnih donacija, po osnovu jeftinih kredita iz međunarodnih finansijskih organizacija, a nešto angažovanjem sredstava Republike ili lokalnih zajednica.

"Biće različitih izvora finansiranja, različita upravljačka struktura koja će obezbijediti prisustvo lokalne i republičke vlasti, te međunarodnih donatora", rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, bilo bi dobro da sada postoji izrađena socijalna karta, jer bi bilo mnogo lakše intervenisati.

Cvijanovićeva je istakla da će se Vlada Srpske osloniti i na donatorska sredstva, iako ona lično nema velikih očekivanja od međunarodne pomoći.

"Kada se ovakve stvari dogode, onda se mobilišu sve snage i na unutrašnjem i na spoljnom planu. Ali, kako vrijeme protiče shvatite da najveći dio stvari morate da odradite u sopstvenoj režiji, odnosno uz sopstvenu pamet i sredstva", istakla je Cvijanovićeva.

Ona smatra da je dobrodošla pomoć koja se najavljuje od međunarodnih finansijskih organizacija i različitih donatora.

"Očekujem da će to, svakako, pomoći, bar u prvom talasu u kojem moramo dobro da se snađemo i da počnemo odmah da intervenišemo", naglasila je Cvijanovićeva.

Klizišta na području Bratunca, Srebrenice i Šekovića i dalje prave probleme – saopšteno je iz Republičke uprave civilne zaštite.

Na području Bratunca ima 126 klizišta, a broj evakuisanih zbog opasnosti od klizišta je 170. Zbog klizišta su i dalje blokirani putni pravci Bratunac-Drinjača u mjestu Polom i Bratunac-Skelani u mjestu Žlijebac.

Na području Srebrenice problem predstavlja veliki broj klizišta, kojih je na području opštine za sada evidentirano oko 130, od kojih je najvećim dijelom ugrožena putna infrastruktura.

Četiri domaćinstva su djelimično ugrožena, ali nema evakuisanih.

I na području Šekovića je veći broj klizišta koja ugrožavaju oko 10 stambenih objekata iz kojih je evakuisano 20 lica.

Lica koja su bili evakuisana na svoju odgovornost vratila su se u objekte.

Na području Bijeljine nasip je stabilan, a prioritetni zadaci su na prikupljanju uginule stoke i crpljenju vode iz zaplavljenih područja. Prikupljeno je oko četiri tone uginule stoke, te poručeno je preko 20 tona stočne hrane.

Za sutra je potvrđen dolazak specijalnog tima iz Slovenije od 70 lica i 22 vozila za crpljenje vode, mulja i izlivene nafte.

Na području Doboja nastavljeno je čišćenje objekata, dezinfekcija, prikupljanje i odvoz otpada i uginule stoke, te procjena nastale štete. Voda u gradu još uvijek nije za piće.

Kompletna opština Šamac uglavnom ima vodu za piće koju agregatima prečišćavaju Nijemci, a otpadnu vodu i podzemne vode ispumpavaju Portugalci. Vodostaj rijeke Save je u opadanju.

Na području lokalnih zajednica u kojima je još na snazi vanredno stanje i u onima u kojima je ono ukinuto situacija se normalizuje i radi na procjeni nastale štete, odvozu kabastog otpada i smeća, dezinfekciji objekata, isušivanju, podjeli humanitarne pomoći, sanaciji lokalnih puteva i korita rijeka, ispumpavanju vode, sanaciji klizišta, pranju ulica, pročišćavanju vodovodnih i kanalizacionih sistema i odvozu uginule stoke. 

Direktor zvorničkog Srednjoškolskog centra "Petar Kočić" Biljana Pisić rekla je danas da je nevladina organizacija "Vorld vižn" obezbijedila 26 paketa za učenike i radnike ove škole pogođene poplavama i klizištima u zvorničkoj opštini.

"Ukupna vrijednost paketa je 1.440 KM, a oni sadrže prehrambene artikle i sredstva za higijenu", rekla je Pisićeva novinarima, navodeći da roditelji učenika dolaze u školu i preuzimaju donaciju. 

Ona je zahvalila ovoj organizaciji i podsjetila da "Vorld vižn" i Srednjoškolski centar "Petar Kočić" iz Zvornika od ranije imaju izuzetnu saradnju kroz različite projekte. 

Pisićeva je podsjetila da je u protekloj godini najveća donacija ove organizacije bila opremanje medicinskog kabineta u školi kroz projekat u kome su učestvovali učenici, profesori, menadžment i psiholog škole, dok je ove godine planirano opremanje mini teretane u novoj fiskulturnoj sali.

U gradu Donjecku na istoku Ukrajine je sinoć uveden policijski čas, saopštila je pres služba samoproglašene Donjecke narodne republike (DNR), a prenjeo Glas Rusije.

"Policijski čas će biti na snazi izmedju 22 sata uveče i 6 časova ujutro", naveo je izvor iz pres službe DNR, dodajući da će izlazak na ulicu u tom periodu "bez hitne potrebe biti opasan po život".

Pored toga, u Donjecku je juče u 20 sati obustavljen javni prevoz, a ta mjera će biti na snazi dok se situacija u tom gradu ne normalizuje.

Građani će morati u svakom trenutku da kod sebe imaju lične dokumente, a vođstvo NDR je zatražilo od ljudi da ne ostavljaju svoje automobile u ulicama oko zgrada administrativnih uprava, navodi Glas Rusije.

Ukrajinske snage bezbjednosti su se juče drugi dan zaredom borile sa proruskim aktivistima u Donjecku, a vlada Ukrajine je saopštila da će nastaviti sa vojnom ofanzivom "sve dok nijedan terorista" ne ostane na ukrajinskoj teritoriji.

Iako su borci samoproklamovane republike pretrpjeli velike gubitke, jaka paljba koja se čuje ukazuje da vladine snage i dalje nailaze na otpor, naveo je Rojters. Procjene broja žrtava sukoba tokom prethodna dva dana u Donjecku se kreću između 40 i 100.

Tokom protekle noći je na željezničkoj pruzi u blizini Donjecka eksplodirala bomba, pri čemu je uništena pruga u dužini od jednog metra, ali ljudskih žrtava nije bilo, izjavio je portparol regionalne saobraćajne policije u Donjecku.