Okružni sud u Bijeljini potvrdio je juče pritvor od 30 dаnа zа Nikolu Josićа /58/ koji je osumnjičen zа ubistvo Ahmedа Hаsаnovićа /81/ u Kozluku, potvrđeno je u ovom sudu.

Ubistvo se dogodilo u noći između 20. i 21. аprilа, а prethodio mu je verbаlni sukob u kаfаni "Šele" u Kozluku. U sаopštenju Okružnog tužilаštvа nаvodi se dа je stаrаc ubijen sа više udаrаcа sječivom sjekire u tjeme, а držаlicom u grudi.

U zаhtjevu zа pritvor istаknutа je bojаzаn dа bi moglo doći do uznemirenosti i negаtivnog reаgovаnjа stаnovnikа Kozlukа i nаrušаvаnjа jаvnog redа i mirа, s obzirom nа težinu krivičnog djelа i nаčin nа koji je izvršeno.

Načelnik opštine Zvornik Zoran Stevanović izražava žaljenje i osuđuje nemili događaj u zvorničkoj mjesnoj zajednici Kozluk kada je jedan mještanin oduzeo život drugome.

„Kozluk je mirna mutlietnička sredina u kojoj je bezbijednost uvijek bila na visokom nivou, i u kojoj u toleranciji, međusobnom poštovanju i  dobrim komšijskim odnosima  žive Bošnjaci i Srbi. Nadamo se da ovakav tragičan događaj neće negativno uticati na takve odnose“ - rekao je Stevanović.

Načelnik Stevanović prisustvovao je sahrani pokojnog A.H., te razgovarao,  povodom ovog događaja, sa predstavnicima Bošnjaka, kao i sa gospodinom Ramizom Salkićem, potpredsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske. On očekuje da će pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS u potpunosti rasvijetliti ovo ubistvo koje je potreslo cijelu opštinu Zvornik.

Kompanija "Boksit" iz Milića darovala je školskim bibliotekama u Milićima i Vlasenici, kao i školama na području Kosova i Metohije, za vaskršnje praznike 500 knjiga domaćih i svjetskih pisaca, u vrijednosti od oko 5.000 KM.

"Ovo je samo nastavak tradicije koju kompanija već godinama njeguje, s ciljem da se i na ovakav način pomognu obrazovne ustanove i doprinese školovanju mladih naraštaja", navedeno je u saopštenju iz ove milićke kompanije. 

Na adresu Kompanije ovim povodom je stigla poruka iz Osnovne škole "Stana Bačanin" iz naselja Lešak na Kosovu i Metohiji, u kojoj se uprava škole zahvaljuje "Boksitu" i njenom predsjedniku Rajku Dukiću na poklonu. 

"Ovim knjigama obradovali ste sve nas, a posebno naše učenike, čije ćete djetinjstvo učiniti bogatijim i sadržajnijim. Raduje nas što nismo zaboravljeni na ovoj svetoj srpskoj zemlji", navedeno je u poruci zahvalnosti.

Bratunac - Predstavnici Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Bratunca posjetili su, povodom vaskršnjih praznika, 10 porodica poginulih Srba, kojima su uručili skromnu pomoć u novcu i robi.

Predsjednik ove organizacije Radojka Filipović izjavila je da je riječ o tradicionalnoj humanitarnoj akciji koju godinama organizuju povodom pravoslavnog Božića i Vaskrsa. 

"Humanitarni fond pri organizaciji formirali smo prije sedam godina. Zahvaljujući solidarnosti većine naših članova koji od svojih primanja izdvajaju mjesečno po jednu KM, kao i donatorima kojih je nažalost sve manje, uspijevamo da obezbijedimo skromnu pomoć za tridesetak porodica, koje posjećujemo povodom božićnih i vaskršnjih praznika", rekla je Filipovićeva. 

Ona je navela da su ovogodišnjom vaskršnjom akcijom obuhvaćeni stari i bolesni članovi porodica poginulih u gradskim naseljima i selima Bjelovac, Kravica, Ježeštica i Zagoni. 

"Želimo da otvorimo vrata starih i nemoćnih osoba jer je to znak naše pažnje i brige za te porodice. To im je, kažu, mnogo važnije od pomoći koju im pri tome donosimo", istakla je Filipovićeva.

Šanse da asteroidi udare u Zemlju su tri do 10 puta veće nego što smo mislili - što znači da bi galaktička katastrofa mogla da "vreba iza ćoška", piše magazin "Tajm" (Time).

Fondacija B612, agencija posvećena zaštiti planete od asteroida, objavila je rezultate najnovijeg istraživanja koji potvrđuju da udari asteroida nisu rijetkost.

Samo od 2000. do 2013, čak 26 asteroida sudarilo se s našom planetom, a B612 objavio je grafičku animaciju koja pokazuje gdje su ti asteroidi završili. Srećom, većina u okeanima.

Zato u toj fondaciji veruju da bi i asteroidi snage atomske bombe mogli češće da pogode Zemlju nego što se prije vjerovalo.

"Udari asteroida nisu rijetkost. Zapravo su tri do 10 puta češći nego što smo ranije mislili", kaže član Fondacije B612 Edvard Lu.

Fondaciju su osnovala dvojica bivših astronauta, da bi prikupili novac za svemirski teleskop kojim bi uočili asteroide koji se kreću ka Zemlji.

"Činjenica da nijedan od 26 asteroida koji su udarili u Zemlju nije otkriven prije udara, dokaz je da katastrofu udara asteroida koji bi mogao da uništi cijeli grad sprečava čista sreća", zaključuje Lu.

Dogovor Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS i farmaceutskih kuća o snižavanju cijene lijekova obradovaće pacijente, jer će znatno manje plaćati participaciju, koja je u nekim slučajevima „srezana“ i do 15 maraka, što je slučaj sa tabletama za regulisanje masnoće u krvi genetičkog naziva atorvastatin.

Za taj lijek, koji je na listi B, participacija je sve do prošle srijede iznosila 43,85 maraka, a ona je dan kasnije „srezana“ i plaća se 28,98 KM.

Zahvaljujući ovim pregovorima pacijenti koji nisu oslobođeni participacije jeftinije plaćaju oko 300 lijekova komercijalnih naziva, odnosno oko 37 generičkih medikamenata, a koji se nalaze na listi lijekova koji se izdaju na recept Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

U prosjeku, lijekovi su jeftiniji za oko 14,5 odsto, a riječ je o medikamentima sa liste A (gdje pacijenti, ako nisu oslobođeni, participaciju plaćaju 10 odsto), te liste B (gdje participacija iznosi 50 odsto od cijene lijeka). Dakle, Fond je uspio da snizi cijene tih lijekova, a samim tim niža je i participacija.

U apotekama će se, kako saznajemo, participacija manje plaćati za lijekove za povišen krvi pritisak, srčana oboljenja, dijabetes tipa 2, osteoporozu, depresiju, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, povišen očni pritisak i druga oboljenja.

Na primjer, za esomeprazol (kapsule za želudac) participacija je doskoro koštala 14,28 KM, a „srezana“ je na 9,94 KM.

Pacijenti su za tablete rozuvastatin (za regulisanje masnoće u krvi) od 40 miligrama participaciju plaćali 31,8 KM, a ona sada iznosi 25,95 KM.

Znatno je manja participacija i za kvinapril (za povišen krvi pritisak) od 10 i 20 miligrama. Recimo, za kvinapril od 20 miligrama participacija je sada četiri marke, a prije usvajanja novog cjenovnika iznosila je 7,23 KM.

Evropska policija već punih 14 mjeseci pokušava uhvatiti Španca Enrica Duranda koji je godinama dizao kredite u španskim bankama i davao taj novac ljudima koje su banke ogolile do kože.

Durand, naravno, ni u jednom trenutku nije pomišljao vraćati kredite, već je ovaj pothvat vidio kao dobročinstvo prema poniženima i osiromašenima koji su na prosjački štap dovedeni bezobzirnošću financijskih institucija.

Do 2009. razdijelio je više od pola miliona eura koje je digao u 68 kredita kod 39 španskih banaka.

– Za prvi sam se kredit prijavio na vlastito ime i bio sam odbijen. Nakon toga napravio sam lažnu kompaniju i preko nje ishodio novac koji sam poslije dijelio, rekao je Durand na Skypeu skrivajući se na nepoznatoj lokaciji.

Prijeti mu i do 8 godina zatvora, no skriva se računajući, baš kao i nekadašnji Robin Hood, na mrežu zahvalnih ljudi kojima je pomogao u životu.

U noći 23. aprila1999. godine u 2.06 NATO je bobmbardovao zgradu RTS-a u centru Beograda kada je poginulo 16 radnika. 15 godina nema odgovora na pitanje zašto.

U bombardovanju zgrade u Aberdarevoj ulici prije 15 godina poginuli su Jelica Munitlak (28) šminker, Ksenija Banković (28) video mikser, Darko Stiomenovski (26) tehničar u razmjeni, Nebojša Stojanović (27) i Branislav Jovanović (50) tehničari u masteru, Dragorad Dragojević (27), Dejan Marković (39) i Milan Joksimović (47) radnici obezbjeđenja.

Nastradali su i Dragan Tasić (31) električar, Aleksandar Deletić (31) kamerman, Slaviša Stevanović (32) i Ivan Stukalo (34) tehničari, Siniša Medić (32) dizajner programa, Milan Janković (59) precizni mehaničar, Tomislav Mitrović (61) režiser programa i Slobodan Jontić (54) monter.

Udruženje novinara Srbije naglašava „da još uvijek nije sprovedena cjelokupna istraga ovog ratnog zločina". Bombardovanjem RTS-a 1999. godine ustanovljena je, upozorava UNS, praksa upotrebe vojne sile protiv medija u međunarodnim sukobima, uprkos tome što su oni civilni objekti i ne smiju biti smatrani za vojni cilj.

UNS u saopštenju ističe da su sve značajne globalne organizacije za zaštitu ljudskih prava osudile ubijanje civila u RTS-u, a da Amensti internešenel namjeran napad na zgradu RTS-a kao civilni objekat i ubijanje 16 medijskih radnika smatra ratnim zločinom.

To udruženje je pozvalo Ministarstvo odbrane i Vojnobezbjednosnu agenciju da Komisiji za istraživanje ubistava novinara učine dostupnim sve bitne činjenice za utvrđivanje odgovornih za ovaj težak zločin.

Međunarodna organizacija za ljudska prava „Hjuman rajts voč" je 2000. godine saopštila da nije bilo nikakvog opravdanja za bombardovanje zgrade televizije.

UNS takodje podsjeća da je Evropska federacija novinara (EFJ) 2011. godine pozvala svoje članice da se pridruže obilježavanju 23. aprila, Dana sjećanja na 16 radnika RTS-a ubijenih u NATO bombardovanju.

Čelnici NATO-a tvrdili su da je napad bio opravdan iznoseći kontradiktorna objašnjenja. Specijalna komisija Haškog tribunala, koja je ispitivala i slučaj bombardovanja RTS-a, nije predložila Tužilaštvu u Hagu da pokrene krivični postupak.

Bivši direktor RTS-a Dragoljub Milanović je 2002. godine osuđen na 10 godina zatvora, s obrazloženjem da nije poštovao naređenje tadašnje savezne vlade i ljude i tehniku izmjestio iz objekata RTS u Aberdarevoj i u Hilandarskoj ulici. Milanoviću je kazna istekla 1. septembra 2012. godine.

UNS je naveo i da podržava i cijeni dosadašnji rad Komisije za istraživanje ubistava novinara i da „očekuje da će ona imati ključnu ulogu u rasvjetljavanju svih okolnosti ubistva 16 medijskih radnika".

Komisiju za utvrđivanje istine o ubistvima novinara Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i Milana Pantića, proširila je svoj mandat i na slučaj ubistva radnika RTS-a u bombardovanju 1999. godine.

Predsjednik Komisije Veran Matić kaže da Komisija ima nove podatake o ubistvu radnika RTS-a tokom bombardovanja 1999, ali da zbog istrage ne može da govori o tim podacima.

Matić je kazao da je slučaj dosta komplikovan, jer je već obavljen sudski proces, kojim je donesena pravosnažna presuda protiv tadašnjeg direktora RTS-a Dragoljuba Milanovića, ali da postoji otvorena mogućnost za mnogo širu liniju odgovornosti.

On je dodao da Komisija utvrdjuje krivicu na više nivoa. Na prvom nivou bi trebalo da istraže kako je moguće da zgrada nije adekvatno evakuisana i da se utvrdi odgovornost u lancu komandovanja.

Drugi nivo, tiče se međunarodne odgovornosti, odnosno odgovornosti onih koji su prvi put donijeli odluku da bombarduju jednu medijsku kuću i izazovu smrt 16 ljudi.

On je dodao da se pogrešno stvaraju predrasude da će daljim istraživanjem pokušati da se amnestiraju oni koji su direktno „bacili bombe", ali da je dio istrage usmjeren i na njih i da Komisija želi da utvrdi ko je sve odgovoran u ovom slučaju.

U znak sjećanja na poginule, u beogradskom Tašmajdanskom parku, kod zgrade RTS-a, podignut je spomenik „Zašto?", kojim porodice i prijatelji stradalih postavljaju pitanje zašto su oni poginuli.

U proljeće svake godine, u znak uspomene na poginule radnike RTS, održava se memorijalni turnir u malom fudbalu pod nazivom „Igrajmo za 16″.

Dovitljivosti kradljivaca struje nema granica, kaže za  jedan od montera "Elektroprivrede Srbije".

Kontrolori i monteri EPS-a registrovali su 52 načina za krađu struje, a pet se najčešće primjenjuju. To su direktno priključenje na banderu, zatim u samoj kući uključenje na dovod prije brojila, zamjena mjesta žica za odvod i dovod, pa se strujomer okreće unazad i briše utrošenu struju, kočenje iglom obrtnog dijela brojača i postavljanje jakog magneta na brojilo.

Kradljivci magnete umotavaju u tkaninu ili izolir trakom pričvrste na strujomer da ne bi ostavili trag krađe. Paze i da magnet povremeno uklanjaju da ne izazovu sumnju drastičnim smanjenjem potrošnje.

U usamljenim kućama, objašnjava monter EPS-a, domaćini imaju specijalne kuke povezane s produžnim kablom koje kače na obližnji stub i tako mimo brojila, uglavnom noću, napajaju uređaje koji troše najviše struje.

U Direkciji za distribuciju električne energije procjenjuju da se godišnje ukrade struja za oko sedam milijardi dinara. To znači da struju krade oko 116.000 domaćinstava, kojima je prosječan mjesečni račun 5.000 dinara.

"Otkrijemo oko 20.000 krađa godišnje, što je samo dvadesetak posto", kažu u EPS-u i dodaju da "borbu često dobijaju oni koji kradu".
Razlog je i to što EPS nema pomoć države ni kad uhvate kradljivce na djelu. Iako je riječ o krivičnom djelu za koje je predviđena i zatvorska kazna od tri godine, sudovi kradljivce ne teraju na robiju.

"Veoma je teško naplatiti račune od kradljivaca, obično nema imovine za prinudnu naplata. Najveći broj optuženih bude osuđen uslovnom kaznom ili se nagodi sa tužiocem, pa bude kažnjen malim novčanim iznosom uz obavezu plaćanja ukradene struje", kažu u EPS-u.

Kontrolori u EPS-u procjenjuju povremeno da li je potrošnja nekog domaćinstva realna. Najlakše je otkriti one koji se ilegalno priključe, jer nemaju registrovane strujomere.

Krađu struje u EPS-u pokušavaju da spriječe i izmještanjem brojila iz kuća. Ovakva akcija sprovodi se u Malom Mokrom Lugu, nadomak Beograda. Ormani sa strujomerima se postavljaju na javne površine ili bandere i drže pod ključem.

U Srbiji se otkrije tek svaki peti kradljivac struje, a EPS godišnje gubi sedam milijardi dinara zbog krađe električne energije.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva Srbije ALIMS saopštila je danas da je u saradnji sa proizvođačima lijekova koji sadrže diklofenak proslijedila pismo zdravstvenim radnicima kojim ih upozorava o organičenjima terapijske primjene ovog lijeka.

„Korist primene diklofenaka veća je od rizika, međutim, trenutno dostupni podaci ukazuju na povećanje rizika za nastanak arterijske tromboembolije (tromb se prenosi kroz vene) pri primeni diklofenaka", navodi se u saopštenju i dodaje da je kod svih pacijenata potrebno primjenjivati najmanju efektivnu dozu ovog lijeka i to u najkraćem mogućem roku potrebnom za kontrolu simptoma.

Kontraindikacije diklofenaka, kako su naglasili, primjećene su kod pacijenata koji imaju slabo srce.

„Primena diklofenaka od sada je kontraindikovana kod pacijenata kojima je ustanovljena kongestivna insuficijencija srca (srčana slabost) NJHA klase II-IV, ishemijska bolest srca, bolest perifernih arterija ili cerebrovaskularna bolest", precizirali su u saopštenju.

Značajan faktor rizika, kako su naveli, postoji i kod pacijenata koji imaju problema sa visokim krvnim pritiskom, hiperlipidemijom, dijabetes melitusom i pušenjem, pa u tim slučajevima terapiju diklofenakom treba započeti tek nakon pažljive procjene.

U slanju pisma zdravstvenim radnicima, pored Agencije, učestvovali su i proizvođači koji imaju dozvole za lijekove koji sadrže diklofenak i namjenjeni su za sistemsku primjenu, poput Galenike, Alvogen farme, Hemofarma, Krka-Farme i Farma svisa.