Predstavnici AD "Igrište" neće biti na Sajmu turizma u Beogradu
- Објављено у Regija Birač
- Будите први који ће оставити коментар!
Predsjendik Skupštine opštine Zvornik Vehid Kadrić i oficir UNHCR-a za BiH Gavin Lim konstatovali su , da je na području zvorničke opštine urađeno dosta u pogledu održivog povratak, ali da treba i dalje nastaviti rešavanje problema sa kojima se suočavaju povratnici i raseljena lica.
Kadrić je rekao novinarima da je generalna ocjena stanja, sa kojom je upoznao Lima, da je lokalna vlast, zapravo svi oni koji rade posredno ili neposredno u procesu povratka, zadovoljna sa aktuelnim stanjem povratka.
„Dali smo predstavnicima UNHCR-a određene kumulativne podatke koji su podkrepili ovu konstataciju da opština Zvornik u svim društveno-političkim segmentima ima značajne iskorake u dijelu razumijevanja prirode problema povratnika, kao i sve ono što prati povratak“, rekao je Kadrić.
On je dodao da su u razgovoru locirani svi najbitniji problemi sa kojima se suočava povratnička populacija i istakao da je upoznao Lima šta je sve učinjeno u pogledu izdvajanja sredstava, prije svega u infrastrukturu, rekonstrukciju stambenih objekata, socijalnih roblema i održivog povratka.
„Upoznao sam predstvnike UNHCR-a da budžet opštine ima irazito socijalnu, a ne razvojnu komponentu, te da u tom pogledu nema sredstava za realizaciju svih potreba povratnika“, rekao je Kadrić i dodao da je neophodno u tom pogledu tražiti pomoć od entitetskih i državnih struktura vlasti. Lim je izrazio zadovoljstvo postignutim povratkom na područje zvorničke opštine i nastojanjem lokalne vlasti da i dalje radi na rješavanju probelma povratnika.
„Ono što je po pitanju povratka urađano jako je dobro“, rekao je Lim i naglasio da će UNHCR zajedno sa lokalnom zajednicom pokušati da se riješe problemi u pogledu održivosti povratka i nalaženju rješenja za raseljene osobe. On je istakao da će UNHCR nastaviti da lobira primjenu Aneksa 7. Dejtonskog sporazuma, te da pomogne opštine koje imaju problema sa održivim povratkom.Razgovorima je prisustvovao terenski oficir UNHCR-a Armin Hoš i delegat u Vijeću naroda Republike Srpske Fadil Banjanović.
Na području zvorničke opštine poljoprovrednom proizvodnjom, kao osnovnom ili dopunskom djelatnošću, bavi se oko devet hiljada domaćinstava. Prema podacima Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Zvornik, najzastupljenija poljoprivredna kultura u prošloj godini bila je kukuruz, najzastupljenija voćka šljiva, dok je u strukturi proizvodnje mesa prvo mjesto zauzimala svinjogojska proizvodnja.U ovom odjeljenju ocjenjuju da u prošloj godini agrarni resursi, kojim raspolaže opštine Zvornik, nisu dovoljno iskorišćeni.Poljoprivrendo zemljište u ovoj opštini zauzima oko 20 000 hektara, od čega je pod oranicama i baštama oko 16 600 hektara. Domaćinstva u većini slučajeva organizuju proizvodnju na usitnjenim posjedima, čiji je prosjek od oko 1,5 hektar.Načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Milan Cvjetinović rekao je novinarima da je kukuruz u prošloj godini bio zasijan na 5 800 hektara, dodavši da je ubrano oko 26 tona kukuruza za vlastite potrebe, bez tržišnih viškova. Prema njegovim riječima, evidentna je tendencija opadanja zasijanih površina pod strnim žitima, dok proizvodnja povrtlarskih kultura zauzima značajne površine.Cvjetinović je rekao da se pod voćnjacima nalazi 1 130 hektara, dok je neobrađenog poljoprivrednog zemljišta bilo oko 2 750 hektara.Procjenjuje se da je stočni fond u prošloj godini inosio oko 120 000 komada živine, oko 23 000 ovaca i koza, oko 13 500 svinja, oko 2 200 muznih krava, oko 1 500 junadi, oko 140 konja, kao i oko 5 600 košnica pčela.Cvjetinović je rekao da je u prošloj godini došlo do pada proizvodnje mlijeka zbog smanjenja broja muznih krava, pada otkupne cijene mlijeka, kao i neredovne isplate isporučenog mlijeka.“Na području opštine evidentan je problem u oblasti voćarstva i povrtlarstva zbog nedostatka prerađivačkih kapaciteta, ali se očekuje da će se stanje u ovoj oblasti popraviti, jer se razrađuju ideje i načini da se ovo pitanje riješi”, rekao je Cvjetinović.On je podsjetio da su poljoprivredni proizvođači u prošloj godini podnijeli 220 zahtjava za oko osam opštinskih podsticaja. “Opština je za ove namjene izdvojila 78.000 KM, što je bilo dovoljno sredstava da ni jedna zahtjev za podsticaj ne bude odbijen”, rekao je Cvjetinović.
Na zvorničkom Domu omladine završeni su građevinski radovi, a trenutno se radi na postavljanju krova nakon čega će početi radovi na fasadi i unutršnjosti kako bi do kraja aprila bili završeni svi radovi i počelo opremanje objekta. Prema nadležnim lokalnim zvaničnicima svečano otvaranje Doma omladine trebalo bi biti u maju mjesecu. V.d. direktora JU Dom omladine Dušan Petrović zadovoljan je dinamikom radova, a najavio je da će zbog proširenja kapaciteta pozorišne sale predložiti izgradnju balkona.
- Izgradnjom balkona proširio bi se kapacitet sale sa 150 na skoro 200 mjesta što je veoma značajno, a pored toga postoje i svi građevinski uslovi da se napravi balkon i ulaz za posjetioce iz hodnika. Da sada smo uradili registraciju i sa resornim ministarstvom dogovrili organizaciju Festivala omladinskih pozorišta RS u septebmru, te nastupe Narodnog pozorišta iz Banjaluke – rekao je Petrović.
Danijel Dragičević, potpredsjednik SO Zvornik kaže da će najveći dio kulturnih dešavanja koji će se ove godine desiti u sklopu proslave 600 godina grada Zvornik biti izveden u Domu omladine.
- Obavili smo razgovore sa predstavnicima resornog ministarstva oko finansiranja dijela programa, odnosno, predstava i kulturnih dešavanja, te upravom Narodnog pozorišta koji imaju obavezu nastupa u cijeloj RS tako da su određene aktivnosti oko programskih aktivnosti već završene. Kada se tome doda i organizacija jubilarnog desetog Festivala omladinskih pozorišta sigurni smo da će Dom omladine postati centar kulture u Zvorniku – rekao je Dragičević.
Predsednik Regionalnog odbora SDP Zvornik Fadil Banjanović zatražio je da Ministarstvo za ljudska prava i izbeglice BiH sprovede monitoring na projekat dodele 1.000 freza povratnicima u Podrinju i pozvao policijske agencije da istraže ovaj slučaj. On je na konferenciji za štampu održanoj u Zvorniku istakao da je projakt zloupotrebljen tako da veliki broj povratnika nije ni dobio freze već ih je prodavao za određene novčane iznose i dodao da je podela vršena isključivo po političkoj pripadnosti.
- Projekat dodele 1.000 freza je realizovan na regiji Podrinja, preko javnog konkursa sa jasnim kritrijumima, a podela je išla preko lokalnih zajednica, ali je ipak došlo do zloupotrebe. Zato mogu reći hvala donatorima i inicijatorima da se ovaj projekat realizuje, ali ne hvala onima koji su ga zloupotrebili – rekao je Banjanović i naveo da je u Zvorniku „dodeljeno“ 160 freza.
- Ako je u Zvorniku neko dobio 160 freza hoćemo da znamo ko ih je dobio i da li su danas u funkciji. Smatram da je 80 freza prodato ili zloupotrebljeno, a da se prodaja radila tako što freze nisu ni došle, već su ljudi išli u Zenicu i po utvrđenom spisku uzimali novac. Prvo su uzimali 10.000 KM, a potom smanjivali sumu na sedam, pa na tri hiljade maraka i tako vršili malverzacije. Pored toga freze su deljenje po partijskoj liniji. Imamo saznanje da su u Kamenici tražili da se donose partijske knjižice, gde bi ih ljudi spalili na gomili da bi tek onda mogli aplicirati za projekat. Važilo je pravilo ako ste za Fadila Banjanovića u tim MZ nema freza, pa tako u Kozluk nije došla nijedna – navodi Banjanović.
On je pozvao policijske agencije i resorno ministarstvo da provedu istragu i monitoring nad ovim projektom i utvrde odgovornost svih koji su uključeni u malverzacije, a naročito predstavnike lokalnih zajednica.
- Tražimo da resorno ministarstvo izvrši monitoring kako bi se od opštine do opštine proverilo koliko je ljudi u Zenici diglo novac ili frezu i koliko su uzimali novca. Danas imamo porodice gde je majka u donaciji dobila štalu, žena kravu, brat dobio frezu, i domaćin, takođe, dobio frezu, te se s pravom pitamo je li to pomoć povratnicima ili zloupotreba. Sa terena podaci govore da je pola tih freza prodato, a samo su u Kamenici dodeljen 63 freze, a od njih sada nema ni traga. Znate li šta znači u jednom selu dodeliti 60 freza – zapitao se Banjanović i rekao da ima ljudi koji su završili u bolnici jer su noževima tukli zbog freza, te ljudi koji ne govore zbog ovog projekta. Esnad Halilović, povratnik u Kamenicu kaže da se veliki broj povratnika i danas pita šta je s frezama i da li će ih dobiti.
- Nekima su te freze neophodne za život. Međutim, mi nismo bili podobni da bi dobili multikultivator. Meni je lično rečeno da ako hoću da dobijem frezu moram da se učlanim u SDA, što nisam htio, te zbog toga valjda nisam ni dobio tu frezu - ispičao je Halilović.
Od 1.000 freza koje su dodeljene u Podrinju u Srebrenici je dodeljeno 400, Bratuncu 200, Zvorniku 160, Milićima 90, Vlasenici 90 i MZ Žepa 60. Pakistanska vlada je pre dve godine obezbedila oko 10 miliona KM za povratnike Podrinja. Državno ministrarstvo za ljudska prava i izbeglice implementiralo je ovaj projekat u saradnji sa pakistanskim ambasadorom i opštinom Srebrenica. Od deset miliona KM kupljeno je 1.000 freza, koje su trebale biti podeljene povrtnicima na području Podrinja.
U poslednje vrijeme kulminirali su nesporazumi, kao i oprečnosti o legalnosti rada pojedinih ljudi koji rukovode Udruženjem građana povratnika opštine Zvornik. Član Udruženja građana povratnika ove opštine Salih Hrustanović rekao je novnarima da je Muharem Sinanović nelegalno izabran za predsjendika ovog udruženja, dodavši da nelegalno koristi pečat i potpisuje odluke i aktaUdruženja.
Skupština Udruženja ratnih vojnih invalida iz Zvornika odlučila je da se poveća visina sredstava, koja se iz Fonda solidarnosti izdvajaju na ime smrti člana, kao i užeg člana porodice, ovog udruženja. Prema ovoj odluci, na ime troškova sahrane u slučaju smrti člana Udruženja RVI izdvajaće se od 1. marta 300 KM, umjesto dosadašnjih 200, a za užeg člana porodice 150, umjesto 100 KM. Udruženje RVI saopštilo je, da je Skupština odlučila da, u saradnji sa mjesnom zajednicom Orahovac pokrene akciju za prikupljanje pomoći u novcu i građevinskom materijalu, kojim bi se RVI Andriji Trišiću sagradila nova kuća. Andrić trenutno sa višečlanom porodicom živi u kući, koja je u veoma lošem stanju. Skupština je usvojila Statut Udruženja, Pravilnik o radu Skupštine i Program rada za 2010. godinu