Tamna strana Olimpijskih igara - Takmičenja divljaka i nacistička propaganda
London - Olimpijske igre su najprestižniji sportski događaj na svijetu, mnogi sportisti su posvetili život nastupu na Igrama, ali i one imaju svoju tamnu stranu.
Možda i najsramniji događaj u vezi sa Olimpijskim igrama dogodio se na trećim Igrama koje su održane 1904. godine u Sent Luisu, u SAD. Tada je DžejmsEdvard Saliven organizovao rasni eksperiment osmišljen sa ciljem da se dokaže da je prirodni atleticizam nedorastao civilizovanim bijelim Amerikancima. Domaćin je osvojio 239 od ukupno 280 medalja.
Ovaj događaj, nazvan "Dani antropologije", dogodio se dva dana prije početka stvarnih Igara.
Na ovim "igrama" su učestvovali "divljaci" koji su dopremljeni u SAD iz svih krajeva svijeta. Među njima su se našli američki i australijski domoroci, kanibali, Pigmeji, Eskimi i pripadnici mnogih plemena iz Afrike, Južne Amerike, sa Filipina.
Učestvovali su u trci na 100 metara, bacanju koplja i diska, kao i u skoku udalj. Takmičari su napravili neke od najkraćih skokova u istoriji Igara, dok su prolazna vremena u sprintu bila na nivou osnovaca.
U trci na 100 metara, onog trenutka kada je pištolj dao znak za start, neki su se "zaledili" u mjestu, a drugi, nesvjesni da do cilja treba doći što prije, počeli su lagano da trče stazom.
To nije bila posljednja zloupotreba Igara. I kasnije su mnogi Igre koristili kako bi ponizili druge, dok su pojedinci najveći sportski događaj iskoristili kako bi skrenuli pažnju na neki problem.
Na Olimpijskim igrama 1936. godine u Berlinu Adolf Hitler je iskoristio Igre kao dio svoje nacističke propagande. Zabranio je učešće Jevrejima, ali je njegov plan pokvario tamnoputi Amerikanac Džesi Ovens, koji je ponizio Arijevce osvojivši četiri zlatne medalje.
Južnoj Africi je bilo zabranjeno učešće na Igrama od Tokija 1964. do Barselone 1992. godine. Razlog je bila rasna segregacija u JAR.
Na Igrama u Meksiko Sitiju 1968. godine u prvom planu su bila dva američka šampiona. Tomi Smit i Džon Karlos su osvojili zlatnu i bronzanu medalju u trci na 200 metara, a na pobjedničko postolje su izašli bosi sa podignutom šakom u crnoj rukavici (podrška pokretu Afroamerikanaca "Black Power ") kako bi izrazili nezadovoljstvo tretmanom Afroamerikanaca u SAD.
Na igrama u Minhenu 1972. godine palestinski teroristi upali su u olimpijsko selo i ubili devetoro izraelskih olimpijaca.
Olimpijske igre, 30. zaredom, održaće se u Londonu od 27. jula do 12. avgusta.
Bojkoti
Olimpijski pokret proklamuje i mir u svijetu pa se u vrijeme Igara obustavljaju svi ratovi. Međutim, hladni rat je ostavio posljedice pa tako na OI u Moskvi 1980. nisu učestvovali sportisti iz SAD i njenog "zapadnog" bloka a u Los Anđelesu 1984. godine Rusija i njeni saveznici.
