Arheolozi sa Kembridža istražuju u Kravici

BRATUNAC - Grupa arheologa sa Univerziteta Kembridž obaviće u sljedeće dvije sedmice istraživanje u bratunačkom naselju Kravica, u okviru projekta rekonstrukcije kulturnog nasljeđa poslije konflikta.

Projekat finansira EU, a Univerzitet Kembridž ga uporedo sprovodi u pet evropskih država. Osim Kravice, gdje su zabilježeni ogromni ljudski i materijalni gubici u posljednjem ratu, projekat će obuhvatiti i Drezden u Njemačkoj, Gerniku u Španiji, kao i neke bivše konfliktne regije u Francuskoj i na Kipru.

Arheolozi sa Kembridža obaviće istraživanje u saradnji sa stručnjacima Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS i predstavnicima opštine Bratunac, a nedavno su istraživali područje Prijedora.

Arheolog Tonko Rajkovača izjavio je Srni da je cilj projekta da se u razgovoru sa stanovnicima Kravice i utvrđivanjem činjenica o stradanju dođe do informacija koje će se uporediti sa podacima o ovom području prije konflikta iz 1990. godine.

- Koristeći arheološke metode, istraživanje terena ima cilj da okarakteriše lokalna domaćinstva i njihovu strukturu u odnosu na pretkonfliktni period, čime će se uvidjeti promjene i stepen razaranja i uništavanja ovog mjesta i njegove imovine - rekao je Rajkovača, napominjući da cilj istraživanja nije utvrđivanje tačnosti bilo koje istorijske i političke verzije o uzroku i karakteru sukoba na ovom području.

Kako su istraživači naveli, etnografskim metodima želi se utvrditi kako lokalno stanovništvo shvata i doživljava okruženje u kojem živi. Cilj je da se upoređivanjem sa stanjem iz 1990. godine stvori istorijska dimenzija nastalih promjena na području Kravice, budući da će se sagledati stanje svih kuća i drugih objekata, kao i promjene u strukturi domaćinstava i načinu života stanovništva, ali i socijalno-ekonomsko i stanje kulturnog nasljeđa ove sredine.

Istraživači sa Kembridža nedavno su na području Prijedora pronašli predmete iz doba neolitika, mlađeg kamenog doba, i to su prva neolitska nalazišta u ovom dijelu BiH.

- Našli smo vrlo rani neolitik, što je veoma neobično za ovaj dio BiH, a neolitik datira od 5.500 godina prije naše ere. Do sada je sam gornji dio lokaliteta bio iz gvozdenog doba, što znači od 600 do 700 godina prije naše ere. Materijal koji smo pronašli je predivan, ima ga puno i pojašnjava sliku geologije i samog arheološkog lokaliteta - kazao je profesor Čarli Frenč.  S. Ta.