Kupcima podvaljuju minirane placeve!

Kako bi prodali svoje zemljište, pojedini građani sa placeva uklanjaju postavljena upozorenja o minskim poljima, što može da ima veoma opasne, pa i smrtonosne posljedice.

To su nam potvrdili nadležni, koji upozoravaju da ni eventualna zarada ne može da bude opravdanje za ovakvu neodgovornost.
"Zemlja gdje su bile naše oznake, koje su potom uklonjene, nedugo poslije se prodaje. Desi se čak da postavimo znakove, vratimo se za dva sata i ne zateknemo ih", rekao je Aladin Bajraktarević, šef bihaćkog BH MAC-a.

Prema njegovim riječima, čak i građani mogu da pozovu akreditovane deminerske organizacije radi deminiranja, ali moraju da za to dobiju projekat BH MAC-a, te da plate deminiranje.

"Oni mogu da plate da im se deminira zemljište. Međutim, dosad nismo imali nijedno fizičko lice spremno da plati za taj postupak. Komercijalne cijene deminiranja ne znam, ali taj proces košta od jedne do tri marke po kvadratnom metru", ističe Bajraktarević, koji dodaje da je na području USK još oko 120 miliona kvadratnih metara sumnjive površine.

Opasnosti nisu svjesni ni oni koji skidaju postavljene table s miniranih površina i prodaju ih.
Riječ je o limenim znakovima, teškim između 700 i 800 grama, a činjenica da kilogram lima košta oko 0,35 KM dovoljno pokazuje kako su pojedinci spremni da zbog malo novca rizikuju živote.

Da i te kako ima neodgovornih građana, potvrdio nam je nedavno i Milimir Doder, direktor Republičke uprave Civilne zaštite RS, koji je kazao da građani pronalaze i režu mine, te ih prodaju.

"Sva minska polja u RS su obilježena. Međutim, imamo veoma neodgovoran odnos građana, posebno nekih kategorija, koji vide obilježeno minsko polje, ali ipak ulaze u njega. Drugi sami traže mine, takođe da bi ih rezali i prodavali na otpad", upozorio je Doder.
Poput USK, i brojna druga područja još su "zagađena" ubojitim sredstvima. Na području Srebrenice građani su u prošloj godini, najčešće tokom obavljanja poljoprivrednih poslova, pronašli 50 neeksplodiranih ubojitih sredstava zaostalih iz posljednjeg, ali i Drugog svjetskog rata.

Prema podacima Opštinskog štaba Civilne zaštite Srebrenica, na području te lokalne zajednice još oko 2,7 miliona metara kvadratnih površine nije očišćeno od mina zaostalih iz posljednjeg rata, a registrovano je i propisno obilježeno 78 miniranih lokaliteta.
Hasudin Mustafić, samostalni stručni saradnik za poslove civilne zaštite u ovoj opštini, kaže da su komercijalne deminerske kompanije, zahvaljujući donaciji Ambasade SAD u BiH, te Oružane snage BiH, prošle godine deminirale ukupno 154.177 kvadratnih metara na osam lokaliteta.

"Pripadnici Deminerskog tima Republičke uprave Civilne zaštite bezbjedno su uklonili i uništili 21 neeksplodirano ubojito sredstvo, a podnijeli smo im zahtjev da ponovo dođu na ovo područje i da uklone preostala pronađena eksplozivna sredstva i očekujemo da će to biti učinjeno početkom proljeća", rekao je Mustafić.

Od mina, koje siju strah i nepune dvije decenije od završetka rata, trenutno je, procjenjuje se, ugroženo oko 540.000 građana, a kompletno deminiranje, ako bude nastavljeno ovim tempom, trebalo bi da bude završeno tek 2024. godine.{facebookpopup}