Debljanje zimi genetski programirano
Topla garderoba, koju oblačimo dolaskom hladnih dana, sakriva tijelo tako da na njega mnogo manje mislimo, pa se ne treba čuditi što se u prosjeku ugojimo između 1,5 do dva kilograma tokom zime, objašnjavaju britanski ljekari.
"Postoji teorija po kojoj smo genetski programirani da u jesen akumuliramo masnoću kako bismo mogli da preživimo zimu", prenio je "Daily Mail". "Problem je, međutim, u tome što više ne moramo da gomilamo salo pošto imamo dovoljno hrane tokom cijele godine."
Na povećani apetit tokom zimskih dana, takođe, utiče i melatonin, popularno nazvan "hormon spavanja", koji se više luči zimi i u jesen i koji kod nekih osoba podstiče osjećaj gladi.
Ljekari navode kao razlog dobijanja na kilaži i promjenu vrste hrane koja je zimi masnija i kaloričnija, ali i depresivna stanja koja obično prate ovo godišnje doba, a koja neke osobe "liječe" slatkim zalogajima.
Manjak vitamina D može, takođe, da utiče na kilažu, mada to još nije naučno dokazano.
"Izgleda da nedostatak vitamina D usporava razgradnju masnih naslaga", objašnjavaju britanski ljekari, savjetujući da se što više izlažemo dnevnom svjetlu i jedemo masnu ribu bogatu ovim vitaminom.
Sa sve kraćim danima i nižim temperaturama, ljudi su skloniji da ostaju kod kuće, "ubijajući" vrijeme ispred televizora.
Bez fizičke aktivnosti nema gubitka kalorija, upozoravaju ljekari, preporučujući bavljenje sportom i tokom zimskih mjeseci.
