Ko se od sunca krije... nema melanome
Jedan od važnih faktora rizika za nastanak melanoma je izlaganje ultraljubičastim zracima, posebno ako je praćeno opekotinama, kaže Željko Mijušković, dermatovenerolog na Klinici za kožne i polne bolesti Vojnomedicinske akademije u Beogradu.
"Imajte u vidu činjenicu da je izlaganje tim zracima, po svemu sudeći, najvažniji uzrok razvoja mladeža, običnih ili atipičnih", izjavio je za Tanjug Mijušković.
Navodeći da se melanom, maligni tumor melanocita, posljednjih 20 godina sve češće javlja, on je objasnio da mladeži (nevusi) mogu biti urođeni ili stečeni.
"Stečeni nevusi počinju da se pojavljuju između 6. i 12. mjeseca života, a njihov broj se povećava sve do 9. ili 14. godine, s tim da najveću gustinu dostižu ranije u krajevima u kojima ima više sunca", objasnio je Mijušković.
Od 1973. do 1994. godine, učestalost melanoma u SAD je povećana za 120,5 odsto, a ukupno, učestalost je najveća u Australiji, gdje je od 1980. do 1990. godine povećana više nego trostruko.
"Jedna od osnovnih odlika melanoma, zbog koje je taj tumor na lošem glasu, jeste nepredvidljivo ponašanje jer, na primjer, može da nastane iz naizgled sasvim bezazlenog mladeža. Može, međutim, da se pojavi i kao sasvim nov tumor na koži koji može da podsjeća na bradavicu, keratozu, karcinom kože i slično", kaže dr Mijušković.
U nekim slučajevima, melanom napreduje samo lokalno, bez udaljenih metastaza, dok se kod drugih pacijenata mogu prvo otkriti udaljene metastaze, a da pri tom primarni tumor ostane neotkriven.
Prema Mijuškovićevim riječima, prevencija je veoma važna i zato treba paziti na simptome - krvarenje krasta, crvenilo, bol, svrab...
On je dodao da se u djetinjstvu broj stečenih mladeža povećava sa uzrastom, te da je veći kod dječaka, djece koja slabo podnose sunce, kod pjegave djece i one koja su imala teže opekotine od sunca dok su bila na odmoru u toplim krajevima.
"Osobe crne rase imaju manje mladeža nego bijelci, na osnovu čega se može zaključiti da je rano izlaganje suncu veoma važan činilac za nastanak mladeža, kao i da je broj stečenih mladeža povezan sa ukupnim stepenom izlaganja suncu prije 12. godine života i sa dvije ili više epizoda bolnih opekotina", kazao je Mijušković.
On je istakao da se svaka promjena na koži može ukloniti, ali je uslov da intervenciju obavlja specijalizovana osoba - dermatohirurg, hirurg plastičar ili maksilofacijalni hirurg.
Iako su tipični mladeži braonkasta mjesta na koži, oni se mogu pojaviti u raznim oblicima i biti različitih dimenzija i boja, kao i raznih oblika i raznih veličina - od glave čiode do tri do četiri centimetra.
Mijušković preporučuje pacijentima da svoje mladeže što češće podvrgnu pregledu, pogotovo ako je neko u porodici već imao melanom.
"Posebno treba obratiti pažnju na velike mladeže prečnika više od šest milimetara. To su mladeži najčešće neobičnog izgleda, nesimetričnog oblika, različite boje i neobičnih ivica", upozorava dr Mijušković.
On navodi i podatke iz najnovije studije britanskih naučnika u kojoj se kaže da broj mladeža na tijelu može biti jasan pokazatelj brzine starenja tijela.
Istraživanje je obuhvatilo 1.800 osoba čiji DNK za starenje je upoređen s brojem mladeža koje imaju na tijelu, pri čemu je otkriveno da se DNK osobe koja ima više mladeža bolje odupire starenju.
Naučnici su, takođe, istraživali vezu između nestajanja mladeža i starenja organa poput srca, mišića, krvnih sudova i arterija, pri čemu se pokazalo da oni koji imaju 100 i više mladeža stare i do sedam godina sporije od onih koji imaju manje od 25.
"Ljudi koji imaju puno mladeža, imaju, dakle, veći rizik od raka kože, ali s druge strane imaju jednu značajnu prednost - njihovo tijelo sporije stari", izjavila je Veronika Bataj, član britanskog istraživačkog tima.
