Da li ste zavisni od interneta?

Čekiranje mejla prije spavanja, fejsbuk uz jutarnju kafu... nije teško zakačiti se na internet. Dvadeset godina nakon što je pokrenut, internet danas prodire svuda - i nije mu lako umaći.

Istraživanje objavljeno u časopisu Advances in Psychiatric Treatment tvrdi da bi, na primjer, čak 10 odsto od 46 miliona korisnika interneta u Velikoj Britaniji moglo da se proglasi zavisnicima, prenosi Men's Health.

"Nepredvidljive koristi mreže su ono na šta se ljudi upecaju. Stvar funkcioniše po istom principu kao i kockanje", kaže dr Hilari Keš koja je osnovala reStart, prvu svjetsku kliniku za zavisnike od interneta.

U dijelu istraživanja čak se tvrdi kako mreža svih mreža reprogramira naše mozgove. Prošle godine je Suzan Grinfild, neuronaučnica sa Univer­ziteta Oksford, upozorila kako bi "promjena načina razmišljanja" uzrokovana predugim boravkom u odsjaju monitora mogla da zaprijeti čak i "kvalitetu života".

"To u naše živote unosi do sada neviđene promjene. Jedino je pitanje koliko su te promjene dobre ili loše", kaže Suzan Grinfild.

Prosječan korisnik nekog od širokopojasnih pristupa provodi na internetu 30 sati nedjeljno, pokazala je anketa Uswitcha, a u to vrijeme još nisu uključeni sati koje provedemo petljajući po smartfonovima. Nismo u stanju da se iskopčamo - zato što to zapravo i ne želimo. Ali, ako uradite apdejt softvera - kako onog u sopstvenoj glavi tako i onog u kompjuteru - vrijeme provedeno pred ekranom ipak možete da srežete na manje od sat na dan.

"Nije problem u samoj tehnologiji, problem je u načinu na koji se njome koristimo", kaže dr Keš. Upotrijebite naš plan u 12 koraka da biste se riješili zavisnosti od neta pa mrežu koristite samo kao sjajan izvor informacija kakav jeste.

Provjerite da li ste jedan od miliona korisnika nesvjesno ulovljenih u mrežu pa primijenite plan kako da je se oslobodite u 12 koraka

Ulogujte se

Upecali ste se u mrežu? Otkrijte kakav ste surfer i šta da preduzmete da se to promijeni. Riješite naš test u septembarskom broju MH, strana 36.

Prepoznajte svoju beskorisnost

Našem mozgu je potrebno uzbuđenje lova. Neuronaučnici sa Univerziteta Vašington otkrili su da naša siva masa dobija jednaki nadražaj od traženja informacija kao i od njihovog pronalaženja. "To je razlog što gotovo sve što radimo na internetu naš mozak može da doživi kao nagradu", kaže Hilari Keš. Zato sljedeći put kad završite sa maratonskom veb-seansom, razgibajte ukočene prste pa na papiru rukom ispišite listu svega što smatrate koristima proisteklim iz internet-lova. Lista je kratka, zar ne? Kada shvatite koliko malo toga postižemo dok smo onlajn, to je prvi korak da se toga oslobodite.

Kontrolišite svoje igračke

"Ljudi koji pokazuju znakove zavisnosti neproporcionalno mnogo vremena na internetu provode na društvenim mrežama, porno sajtovima i igrajući igrice", kaže dr Katriona Morison, koja se na Univerzitetu Lids bavi zavisnošću od interneta. Ako želite da se riješite svojih veb-poroka, sprovedite istragu. Stranica wakoopa.com prati vrijeme koje provodite na određenim stranicama, koristeći određene aplikacije i imejl klijente, igrajući neke igre ili prateći RSS. Zatim vam predlaže softvere koji će na osnovu vaših navika vaše surfovanje učiniti efikasnijim. Doktorka Keš preporučuje da to uradite za svaki sajt ili aplikaciju na koje trošite više od dva sata na dan.

Instalirajte novi softver

Kao i svaka navika i začarani krug kliktanja po internetu se održava zahvaljujući dosljednosti ljudskog ponašanja. Da biste to prekinuli, morate da razbijete obrazac. "Kad je o navikama riječ, mozak funkcioniše po principu učinka", objašnjava prof. Ben Flečer, psiholog sa Univerziteta Hertfordšajr. Želite li da se promjena navike održi, ona mora da bude nježna i lagana. Za početak, planirajte gledanje filmova, trčanje ili bilo šta drugo što volite da radite u ono vrijeme kad biste inače surfovali. Te aktivnosti će mozgu osigurati "šut" dopamina koji ste inače dobijali na internetu. Naučnici sa Univerziteta Kopenhagen otkrili su, naime, kako se regulisanjem nivoa tog hormona može spriječiti glad mozga za daljom stimulacijom.

Izgradite sopstveni firewall

Sad kad ste napokon ustanovili koji su vaši poroci, vrijeme je da iskusite malo odvikavanja. "Nije teško izgubiti se u brzim i 24 sata dostupnim čudima svijeta interneta", kaže Kler Evans, autorka knjige Time Management for Dummies. Ukoliko upotrijebite softver koji će vam određeno vrijeme blokirati pristup, nećete moći da na internetu provedete više vremena nego što ste planirali. Aplikacija Freedom sa sajta macfreedom.com dopušta vam da potpuno blokirate pristup internetu ili blokirate pristup određenim sajtovima i do 8 sati u cugu. Isprobajte je svake večeri tokom nedjelju dana i iznenadićete se koliko vam je vremena slobodno za druge aktivnosti.

Budite oflajn

Kako biste spriječili da vam internet uništi život, upotrijebite tehnike koje vam ne ostav­ljaju drugu mogućnost nego da prestanete da surfujete. Na primjer, bacite pogled na internet 20 minuta prije večere ili priuštite sebi 10-minutni fiks fejsbuka pola sata prije nego što treba da se nađete s prijateljima na piću. "Ukoliko postavite granice za vrijeme koje provodite onlajn, internet neće imati prioritet u odnosu na ono što se događa u stvarnom životu", kaže Kler Evans. Onda, pokušajte da u stvarnom životu postignete ono što vam je postala onlajn fiksacija. Na primjer, zaletite se u turističku agenciju kako bi ste se tamo detaljno upoznali sa ponudom umjesto da do beskonačnosti upoređujete aranžmane na internetu.

Kontrolišite svoju društvenu mrežu

"Ljude uhvati polet dok su na fejsbuku ili tviteru", kaže dr Hilari Keš. Aktiviraju se centri za nagrađivanje povezani sa društvenim aktivnostima, pa frikovi društvenih mreža ne prestaju da tweetuju. Ali, isto zadovoljstvo možete sebi da priuštite i tako da na njega ne potrošite pola dana - time da sve nove informacije dobijate na jednome mjestu, putem fuser.com. Taj alat na jednom mjestu servira mejl s Facebooka, Twittera, Linkedina, MySpacea, Friendstera i privatnog mejla. To znači da ne morate da pregledate sve te stranice jednu po jednu i baratate svakom njihovom funkcijom zasebno.

Prestanite da se igrate životom

Bilo da pobjeđujete kolegu u igranju karata ili kosite snopove nacista u Call of Duty, svaka igra s mogućnošću četa liči na akcelerator vremena. "Online igre s društvenom komponentom najlakše izazivaju zavisnost", kaže Hilari Keš. Pritom, njihov društveni aspekt povećava nesigurnost osobe kada treba da se druži oflajn. Ako češće komunicirate s avatarima nego sa stvarnim ljudima, poslužite se internetom kako biste upoznali ljude u stvarnom svijetu. Video pozivi putem skajpa ili ajfon aplikacije FaceTime podstiču našu želju za stvarnim ljudskim kontaktom.

Nemojte jesti i surfovati

Jedan od razloga zašto je internet tako "zarazan" je njegova prenosivost - možete da se povežete doslovno sa bilo kog mjesta. "Kontrolisanje vremena provedenog na internetu u osnovi se i svodi na postavljanje granica koje se tiču mjesta njegovog korišćenja", objašnjava dr Hilari Keš. Prestanite da surfujete dok žvaćete pahuljice za doručak tako što ćete laptop uvijek držati na istom mjestu. U pauzi za ručak radite bilo šta drugo osim surfovanja po netu - ako treba, iskoristite ostatak vremena za kupovinu. A dok ste u prodavnici, razmislite i o kupovini budilnika - tako ćete imati dobar razlog da tokom noći ugasite smartfon. "Ključ nemilosrdnog zatiranja zavisnosti je u tome da vam povezivanje na internet prestane da bude uobičajena aktivnost čim vam se ruke - ili palčevi - oslobode drugog posla", kaže Hilari Keš.

Zaboravite multitasking

Vaš laptop možda i raspolaže quadgigamega-nešto procesorom, ali vaš mozak ipak ne. Ljudi su čista katastrofa u onlajn multitaskingu, a svi koji vam tvrde suprotno vjerovatno rade u nečijem marketingu. Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Experimental Psychology otkrilo je da multitasking zapravo usporava naš mozak pa je ispitanicima trebalo otprilike 40 odsto više vremena da završe zadatke kada su se prebacivali s jednog na drugi. Umjesto da otvarate silne prozore i odgovarate na šefov mejl dok skidate posljednju sezonu Ljudi sa Menhetna, radije se posvetite drugim aktivnostima, jednoj po jednoj.

Reprogramirajte svoj procesor

Posljedica sveprisutnog interneta je to da naš mozak postaje nervozan. Nikolas Kar, autor knjige The Shallows: What The Internet Is Doing To Our Brains, smatra kako učestala upotreba interneta preopterećuje naše sinapse, pretvarajući nas u lovce na informacije sklone da lako izgube pažnju, a da neprestano traže nov ulov. Kako biste prebacili sklopku, u svakodnevnu rutinu uključite aktivnosti koje zahtijevaju dužu pažnju - medi­taciju, na primjer, ili dvije epizode kultne serije Žica tokom kojih ćete pokušati da pohvatate sve konce.

Pravilo jednog sata

Ukoliko upotrijebite RSS čitač, agregator društvenih mreža i posljednju generaciju smartfona za filtriranje interneta, za sat vremena možete da pronađete sve ono što vas zanima. Kontrolisanim korišćenjem interneta ne samo da ćete obaviti ono što morate nego ćete poboljšati i rad svog mozga. Istraživanje Univerziteta Kalifornija otkrilo je da kratko, fokusirano korišćenje interneta trenira dijelove mozga uključene u donošenje odluka, pa čak čuva i kognitivne sposobnosti. Tako se besciljno lutanje bespućima informacijskog svemira pretvara u efikasnu i brzu akciju majstora surfera.