PRUGA ZA NOVI VIJEK
- Написао Super User
- Будите први који ће оставити коментар!
- Величина фонта Смањи величину текста Повећај величину текста
Poslednja izgrađena željeznička pruga na tlu bivše Jugoslavije, od Tuzle do Zvornika, upravo ovih dana obilježava svoj značajan jubilej: 18. januara navršavaju se dvije decenije otkako je ovom saobraćajnicom dugom 45,3 kilometra prošao prvi voz, koji je, iz sarajevskog TAS-a, otpremio prvu količinu putničkih automobila „golf“ za Njemačku.
Ova pruga, inače, imala je svoju hudu sudbinu: njenu gradnju, u dva navrata, omeli su svjetski ratovi. Radove je prvo započinjala jedna carevina, a nastavila kraljevina. Na ulaznoj strani tunela „Križevići“ kod Zvornika sačuvana je ploča od 1940. godine koja označava drugi neuspio pokušaj izgradnje ove željezničke saobraćajnice, koja je, sticajem prilika, starija od jednog vijeka.
Tek iz trećeg pokušaja dobijena je bitka za prugu Tuzla-Zvornik. Zapravo, krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog vijeka, graditelji i omladina iz nekadašnje SFRJ, uspjeli su da je završe i predaju u saobraćaj. I, samo nešto više od dva mjeseca nakon što je prošao prvi voz, na prostoru BiH buknuo je novi ratni vihor.Tada se nerjetko u šali, crnohumorno, govorilo da ga je, na neki način, upravo svojom izgradnjom „najavila“ ova željeznička trasa.
Radovi su se, bez sumnje, odvijali u jednom burnom periodu i bila je prava umjetnost da se održi kontinuitet gradnje, pa i da se uopšte ova pruga izgradi. Pored stručnosti i znanja, tokom pet i po godina gradnje, trebalo je zaista neizmjerne ljubavi da bi se porušile sve ekonomske, političke i tehničke barijere kako bi ovaj grandiozni objekat bio priveden kraju.
-Imali smo situaciju da se radovi naročito intenziviraju u 1987. godini. Tada nam je trebalo najviše sredstava, ali zbog opšte ekonomske krize koja je zahvatila jugoslovenski prostor, ŽTP Sarajevo, kao glavni investitor, našao se u veoma teškoj poziciji zbog slabog priliva privrednih sredstava – priča Izet Mehinagić, direktor preduzeća za izgradnju pruge Tuzla-Zvornik od 1986. do 1992. godine, danas, inače, pomoćnik ministra za promet i komunikacije u Vladi Federacije BiH.
Sve je više bilo zagovornika i jačali su pritisci da izgradnja čelične veze između Tuzle i Zvornika „iskoči“ iz daljeg ekonomskog razvoja BiH. U planovima je bila prisutna intencija da se prvo izgradi tunel Križevići, a ostalo kasnije.
-Da smo tako postupili i zapeli na tunelu, ubrzo bi došlo do potpunog prekida gradnje, po rezonu „kad ne ide tunel, ostavi i prugu“ – ističe Mehinagić. Ipak, zahvaljujući poslanicima tadašnje Skupštine BiH sa područja Zvornika, koji su upornim zalaganjem i grčevitoj borbi, uspjeli da prugu Tuzla-Zvornik „ubace“ u planove ekonomskog razvoja ove nekadašnje jugoslovenske republike i tako je spasu od obustave radova, što bi treću gradnju pruge učinilo neuspješnom.
Izgradnja pruge od Tuzle do Zvornika koštala je oko 120 miliona dolara i u to vrijeme bila je najveća investicija u BiH i Jugoslaviji.Sama ta činjenica govori o njenom značaju.Posebno veliko interesovanje pruga izaziva kod privrednih subjekata.
-Sa ovom željezničkom saobraćajnicom je kompletirana jedna od dvije nedostajuće karike „južne željezničke magistrale“. Uz to, pruga je doprinijela da se probije železničko slijepo crijevo Tuzlanskog basena i Podrinja – dodaje Mehinagić.
Ova saobraćajnica nije, međutim, relaksacija samo za željeznički saobraćaj. Njena ekonomsdka uloga, naime, daleko nadilazi saobraćajne okvire.
-Ova investicija je u potpunosti opravdala svoj značaj i neophodnost ulaganja velikih sredstava u njenu izgradnju – nastavlja Mehinagić. Privreda BiH bi bila manje konkurentna bez ove pruge, posebno Rudnici Mital iz Prijedora, zatim Fabrika glinice „Birač“ u Zvorniku, GIKL u Lukavcu, Rudnici uglja u Tuzlanskom basenu, Željeznice Federacije BiH i Republike Srpske kao i mnogi drugi korisnici ove željezničke saobraćajnice.
Na jubilej pruge Tuzla-Zvornik, ovaj uvaženi privrednik i društveni radnik iz Zvornika, gleda s posebnim emocijama.
-Još tokom izgradnje bio sam svjestan da je pruga Tuzla-Zvornik moje životno djelo. Drago mi je da sam i iskoristio tu životnu priliku da rukovodim izgradnjom jedne istorijske pruge. Najsrećniji sam bio kada je 18. januara 1992. godine prvi voz iz Tuzle ušao u željezničku stanicu Zvornik Novi, čime je označen uspješan završetak izgradnje pruge. Bio sam svjestan i posebno srećan da ono što nije pošlo za rukom Austro-ugarskoj carevini, a zatim i Kraljevini Jugoslavije, uspio sam da ostvarim u Socijalističkoj Jugoslaviji imajući u vidu šta ova pruga znači privredi i narodu ovog kraja i šire. Nadam se da će i Srbija konačno smoći snage da završi preostalu dionicu Loznica-Valjevo, što bi, obostrano, bilo od izuzetne privredne i društvene koristi – zaključuje Izet Mehinagić.
Tunel „Križevići“
Najkarakterističniji objekat na pruzi Tuzla-Zvornik je tunel „Križevići“, sa 4.912 metara najduži u BiH. Pored ovog, pruga ima još četiri tunela ukupne dužine 821,5 metara i osam većih mostova od 548 metara.
Maksimalno dozvoljene brzine su do 120 kilometara na čas i osovinskog pritiska 22,5 tona.
Omladinska akcija
Veliki doprinos u izgradnji pruge imala je omladina iz cijele tadašnje Jugoslavije.
-Od 1986. do 1989. godine na Omladinskoj radnoj akciji „Pruga Tuzla-Zvornik“ učestvovalo je 150 brigada sa 6.349 akcijaša, mladih iz svih krajeva Jugoslavije, koji su, učestvujući u izgradnji ove saobraćajnice, ostvarili 683.777 norma časova. Akcija je pokazala da je omladinski rad i u tim, tada savremenim uslovima, imao ekonomsko i društveno opravdanje – ističe Izet Mehinagić.
„Birač“
Fabrika glinice „Birač“ sa oko 600.000 tona prevezene robe godišnje, jedan je od najvećih korisnika usluga pruge Tuzla-Zvornik.
Svojevremeno, kao doprinos kompletiranju pruge, „Birač“ je ŽTP-u Sarajevo, bez naknade, ustupio željeznički most preko Drine, zatim 2,2 kilometra kolosijeka i teretnu željezničku stanicu.
15 miliona tona robe
Prvi voz novoizgrađeno prugom, 18. januara 1992. godine, stigao je na željezničku stanicu Zvornik Novi oko 14 sati. Mašinovođa Nedeljko Malešević razdaljinu od Tuzle do Zvornika prevalio je za 55 minuta vozeći kompoziciju brzinom od 50 kilometara na sat.
- U minule dvije decenije, šinama od Tuzla do Zvornik prevezeno je oko 15 miliona tona robe, – kaže Nikola Radovanović, koji je pune dvije decenije šef željezničke stanice Zvornik Novi.
Zbog ratnih prilika, pruga od Tuzle do Zvornika bila je u prekidu sve do 25. januara 1999. godine kada je, uz pomoć pripadnika međunarodnih mirovnih snaga SFOR, voz sa 15 vagona otpremio kompoziciju uglja iz Tuzle prema Novom Sadu, rekao nam je Radovanović.
Piše:
Mišo Lazaravić