U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti sunčano, povremeno sa pljuskovima na sjeveru i istoku, i najvišom temperaturom od 26 do 30 stepeni Celzijusovih.

Popodne i predveče kiša i pljuskovi će se premještati ka istoku, ponegdje će biti i lokalno jačih pljuskova, a moguća je i pojava grada. 

Tokom noći na istoku, oko rijeke Drine, ostaje oblačno, povremeno sa kišom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. 

Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni, na jugu umjerena bura. 

Po kotlinama i uz riječne tokove jutros je bilo magle ili niskih oblaka, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. 

Temperatura u 8.00 časova:

Bjelašnica devet stepeni,
Sokolac i Istočni Drvar 12,
Čemerno, Drinić i Han Pijesak 14,
Srebrenica, Foča, Ribnik, Drvar, Ivan-sedlo i Kupres 15,
Mrakovica, Mrkonjić Grad, Rudo, Sarajevo, Bugojno i Goražde 16,
Srbac, Novi Grad, Kalinovik i Bihać 17,
Gacko, Banjaluka, Prijedor, Sanski Most, Tuzla i Zvornik 18,
Višegrad, Livno i Zenica 19,
Doboj, Stolac i Čapljina 20,
Bijeljina i Gradačac 21,
Bileća 22,
Mostar, Neum i Trebinje 23 stepeni Celzijusovih

Dodik je Rafineriju nafte i ostala preduzeća iz sastava NIRS-a prodao Zarubežnjeftu u čijoj se upravljačkoj strukturi nalazi i Duško Perović, šef Predstavništva RS u Moskvi. Ozbiljne su indicije da je upravo Perović predstavnik kompanije Partenon holdings, za koju se sumnja da je u vlasništvu nekog iz vrha Republike Srpske.

Ugovor o prodaji akcija Naftne industrije RS, preduzeća „Rafinerija nafte“ AD Bosanski Brod, „Petrol“ AD Banja Luka i „Rafinerija ulja Modriča“ AD Modriča, zaključen je 2. februara 2007.godine. Ništa problematično, da ugovor, umjesto Direkcije za privatizaciju RS, nije potpisala Vlada na čijem je čelu bio Milorad Dodik. A to je nezakonito!

Zakon o uslovima prodaje akcija preduzeća iz oblasti naftne industrije RS je donesen je 28. februara 2007. g., a stupio na snagu 08. marta 2007. godine, što ukazuje da je zakon prilagođen već zaključenoj prodaji akcija NIRS-a.

Nezakonita prodaja ne može se opravdati ni zakonskim vakuumom. Investiciono-razvojna banka RS osnovana je 6. decembra 2006. gpdine, a ulogu ovlašćenog prodavca državnog kapitala od Direkcije, preuzela je tek 20. juna 2007. I za to je kriva Dodikova Vlada i Narodna skupština RS.
Ugovor između Njeftegazinkora i Vlade RS u startu je dobio oznaku  „strogo povjerljivo“, iako bez ikakvog zakonskog osnova. Ali, danas se već sasvim jasno vide stvarni razlozi prikrivanja informacija o prodaji državnog kapitala u NIRS-u.

Istina, bilo koje preduzeće može svoje poslovne podatke proglasiti ekonomskom tajnom, ali nije jasno po kojim kriterijumima to može učiniti Vlada, tim prije što u ovom slučaju koristi budžetska i van budžetska sredstva za pokrivanje troškova u realizaciji prodajnog ugovora.
U trenutku prodaje potpuno je nejasno kako su utvrđeni postojeći dugovi i obaveze Vlade RS po ugovoru. Spominju dva iznosa: jedan od 36 miliona i jedan od 133 miliona KM. U tako nejasnoj podjeli obaveza i dugova, još manje su jasne namjere Vlade.

Ugovor o prodaji NIRS-a, umjesto tadašnje Direkcije za privatizaciju RS, potpisala je Vlada na čijem je čelu bio Milorad Dodik. A to je nezakonito!

Indikativno je da se Vlada RS obavezuje da će namiriti bilo koje iznose kupcu u vidu obaveza preduzeća koje nisu iskazane na dan prodaje. Ovo može da znači da, ili Njeftegazinkor ne zna kolike su obaveze preduzeća koja kupuje, pa očekuje i dodatne povjerioce i potraživanja, ili da se prodavac nalazio u prilično nezgodnoj situaciji kada je pregovarao o uslovima prodaje. Jedino tako bi se moglo obrazložiti bjanko prihvatanje svih budućih obaveza Vlade RS prema ruskom kupcu.

Očito je da se tadašnjem premijeru Miloradu Dodiku, žurilo da što prije proda akcije, pa je prihvatio sve tražene uslove. Bolje rečeno, one u čijem određivanju je sam učestvovao!
A onda je prodaju NIRS-a javnosti predstavio kao „najbolji je ekonomski posao Vlade RS“.

Najzanimljivija klauzula ugovora ruskoj kompaniji obezbjeđuje da joj, ako se privatizacija proglasi pravno spornom ili poništi, Vlada RS nadokanadi Njeftegazinkoru sve gubitke.

Ipak, glavni akteri prodaje NIRS-a znali su dobro šta rade.

Zanimljivo je da u trenutku prodaje ni pravni status kupca nije bio jasan, niti su uz ugovor priloženi dokumenti iz kojih bi se vidjela struktura kapitala. Prema Zaključku Konkurencijskog savjeta BiH o Rafineriji nafte Brod, vidljiva je bila samo struktura privrednog subjekta Njeftkazinkor. Prema tom dokumentu, Otvoreno dioničarsko društvo Zarubežnjeft (koje je u 100% vlasništvu Ruske Federacije)je vlasnik 40 odsto kapitala Njeftkazinkora, dok ostalih 60 procenata vlasništva pripada trojici fizičkih lica (po 20%). Ta lica koji su vlasnici tri društva sa ograničenom odgovornošću. Nikada javno nisu saopštena imena tih lica, ali se godinama unazad spekulisalo da je riječ o ljudima iz Republike Srpske. I to onima iz samog političkog vrha!

Ključno pitanje je ko je vlasnik firme Invest- Tehnologija, koja je ranije bila suvlasnik Njeftegazinkora, a koju je očito zamijenila kompanija Devin financial LTDsa Djevičanskih ostrva

Sumnje u to podgrijava i činjenica da je Vlada RS 17. jula 2007. odobrila sredstava sa računa za posebne namjene za izmirenje obaveza prema firmi Devin financial LTD sa britanskih Djevičanskih ostrva u iznosu od 47 miliona američkih dolara, po osnovu ugovora o preuzimanju duga između Vlade RS, Rafinerije nafte u Brodu i te kompanije. 
Istovremeno, Vlada Milorada Dodika odobrava dodatnih 9,1 milion dolara za izmirenje obaveza prema firmi Tifon d.o.o Zagreb, po istom osnovu. Riječ je o firmi hrvatskog generala Ivana Čermaka, kojem je zbog ratnih zločina nad Srbima sudio Haški trubunal, a na kraju ga i oslobodio.

Devin financial LTD sa britanskih Djevičanskih ostrva je vlasništvo famoznog čečenskog biznismena Salembega Hadžijeva, koji je brodskoj rafineriji prodavao sirovu naftu. Hadžijevu je početkom 2004. bivši generalni direktor Rafinerije Ilija Drpa ponudio da se dio duga od 37 miliona dolara vrati u akcijama Rafinerije. Međutim, do povratka Dodika na vlast to nije realizovano.
Već 2010. godine došlo je do prikrivanja i prestrojavanja početnih pozicija u Njeftegazinkoru, jer je nakon te godine kompanija morala da javno saopšti sva povezana lica. Posebno je zanimljivo učešće firme Partenon holdings sa britanskih Djevičanskih ostrva, na koja su 2007. Iz budžeta RS prebačena 47 miliona dolara!

Duško Perović, šef Predstavništva RS u Moskvi naprasno je 30. jula 2010. postao član Savjeta direktora, što je veoma indikativno, jer  se imenovanja u taj upravni organ vrše iz naslova kapitala.

Da li je Duško Perović vlasnik of-šor kompanije, ili je samo nečija produžena ruka u Savjetu direktora Njeftegazinkora?

Uzimajući u obzir da je firma čečenskog biznismena, kojoj je Rafinerija dugovala, registrovana na Djevičanskim ostrvima, Hadžijevu je učinjena velika usluga transfera novca koji ne podliježe porezu. Za tu uslugu se obično plaća 20 odsto provizije. Najbolji način isplate provizije je na licu mjesta, gdje osnuješ firmu i primiš novac. Tamo su osnivači anonimni i jedini način da se dođe do njihovih imena je Interpolova istraga.

Budući da Partenon holdings sa Djevičanskih ostrva ima 20 odsto glasačkih prava u Njeftegazinkoru, sve ukazuje na to da bi Perović mogao da bude predstavnik baš te firme u organima kompanije koja je kupila Rafineriju Brod i ostala preduzeća NIRS-a. Brojne su indicije koje upućuju upravo na to.

Izvor: Istinito

Petar Matić, koji je s još dvojicom kolega bio otet u Libiji, stigao je kući. Za sada nepoznata grupa otmičara držala ih je dva dana i dvije noći u zarobljeništvu. Potom su oslobodili Matića i njegovog kolegu iz Makedonije Emilija Gafurija, dok se za Italijanom još traga.

Od kako je stigao, kuća porodice Matić u selu Roćević kod Kozluka je puna. Komšije i prijatelji dolaze da ga vide i s nevjericom slušaju o strašnom iskustvu koje je prošao u Libiji.

„Ja sam otvarao vrata kolegi da uđe (u automobil) i u tom trenutku vidio sam da neki BMW stoji pored i da me čovjek gleda u lice. Odmah sam znao da nešto nije u redu. Kako sam se okrenuo, čovjek s pištoljem me uhvatio i ubacio u kombi“, govori Matić za Al Džaziru.

S italijanskom građevinskom firmom za koju radi obišao je veliki dio planete, a ovako nešto dogodilo mu se prvi put. S dvojicom kolega, Makedoncem i Italijanom, otet je u jednom od najsigurnijih libijskih gradova, Zuvari.

„Ta vožnja je trajala, mislim, tri-četiri sata, a nama je to bilo kao vječnost“.

Sjećanja su mu svježa, baš kao i rane na rukama. Četverica naoružanih kidnapera motrila su na njih tokom vožnje i udarala ih čim puste glas. Maltretiranje je prestalo tek kad su stigli do kuće u kojoj su im na ruke i noge stavili lance.

Pomogli su im ljudi koje su sreli u lokalnoj džamiji. Zahvaljujući njima, stigli su do Ambasade Italije u Tripoliju. Za to što su ih oslobodili Petar najzaslužnijim smatra Ibrahima Efendića, ambasadora Bosne i Hercegovine u Libiji.

Izvor: Al Džazira Balkans

Partizan je uspješno započeo borbu u kvalifikacijama za Ligu šampiona, sigurnom pobjedom nad Toršavnom. Dva gola Danka Lazovića i jedan Petra Škuletića dovoljni su za miran put na Farska Ostrva.

Fudbaleri Partizana sigurnom pobjedom od 3:0 započeli su ovogodišnju kampanju u Ligi šampiona. Protivnik, ekipa farskog Toršavna, nije bila žilav zalogaj za izabranike Marka Nikolića, pa se očekuje da crno-bijeli u revanšu neće imati previše problema da sačuvaju ostvarenu prednost.

Mora se priznati da Partizan nije briljirao, ali je uspio da postigne tri pogotka, a pritom ne dozvoli protivniku iole ozbiljniju priliku pred golom Lukača.

Revanš meč se igra za sedam dana na Farskim Ostrvima, a crno-bijeli mogu već da razmišljaju o imenu narednog protivnika, koji će sigurno biti mnogo teži za srpskog vicešampiona.

Narodna skupština usvojila je, po hitnom postupku, rebalans budžeta Republike Srpske za ovu godinu u iznosu od 2,156 milijardi KM.

Planirani budžetski prihodi iznose 1,514 milijardi KM i manji su za 24,9 miliona KM, dok je planirani budžetski deficit 96,4 miliona KM.

Na posebnoj sjednici, sinoć su, po hitnom postupku, usvojene i izmjene Zakona o izvršenju budžeta za ovu godinu kojim se uređuje način izvršenja rebalansa budžeta Srpske.

Poslanici su usvojili izmjenu odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za ovu godinu kojom se odobrava zaduživanje u maksimalnom iznosu do 372 miliona KM.

Ovom odlukom mijenja se iznos zaduženja u skladu sa prilivima sredstava predviđenim rebalansom budžeta za ovu godinu.

Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o platama i naknadama sudija i tužilaca u Srpskoj kojim se uređuje da najniža plata sudija i tužilaca iznosi 2.400 KM, a najviša 4.400 KM.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je i izmjene i dopune Zakona o fiskalnim kasama kojim će se stvoriti povoljniji privredni ambijent i smanjiti troškovi poslovanja poreskih obveznika.

Predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić okončao je sinoć posebnu sjednicu parlamenta Srpske.

Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske odlučio je da se imunosupresivi, koji su na listi lijekova na recept, više ne nabavljaju putem javnih nabavki, nego na isti način kao i lijekovi koji se izdaju na recept u apotekama.

Riječ je o lijekovima koje koriste pacijenti na hemodijalizi, osiguranici koji su bili na transplantaciji, te pacijenti sa autoimunim oboljenjima.

Ovim pacijentima će sada na raspolaganju biti svi registrovani proizvođači ovih lijekova u BiH, s tim da će Fond utvrditi referentnu cijenu koja predstavlja najnižu veleprodajnu cijenu lijeka, saopšteno je iz Fonda.

Za referentni lijek, pacijenti koji su na hemodijalizi i koji su bili na transplantaciji neće plaćati ništa, jer je riječ o kategoriji osiguranika koji su oslobođeni plaćanja participacije, dok će Fond za lijekove za osiguranike sa autoimunim bolestima plaćati 90 odsto od referentne cijene lijeka.

Ukoliko pacijenti žele neki drugi, skuplji lijek, odnosno drugog proizvođača, osiguranici će platiti doplatu u razlici između referentne cijene i nabavne cijene skupljeg lijeka u apoteci.

Godišnji trošak Fonda za imunosupresivne lijekove iznosi oko milion maraka, a zdravstvenu zaštitu pacijenata koji su na hemodijalizi i koji su bili na transplantaciji u potpunosti finansira Fond.

Fond zdravstvenog osiguranja je ovim izmjenama uvažio primjedbe pacijenata i struke da imaju mogućnost izbora, jer su se do sada ovi lijekovi nabavljali putem tendera i to na način da se odabere onaj ponuđač koji ispunjava sve uslove na tenderu i koji ponudi najnižu cijenu.

Takođe, ovim izmjenama Fond povećava konkurenciju među proizvođačima i podstiče proizvođače da konstanto smanjuju cijene lijekova, jer je svakom proizvođaču s ciljem da njegov lijek bude referentan.

Izmjene, koje su donesene na inicijativu rukovodstva Fonda, stupaju na snagu početkom avgusta.

Načelnik opštine Zvornik Zoran Stevanović uručio je vaučere predstavnicima 74 domaćinstva čija je šteta od poplava na stambenim objektima i kućnom namještaju veća od 5.000 KM. Stevanović je ovom prilikom istakao da je ukupno 215 domaćinstava imalo štete od poplava na području ove opštine.

 - Svjesni smo da ovo nije prevelika pomoć, ali imajući u vidu vrijeme kada nas je poplava zadesila ona je veoma značajna. Vlada RS je učinila najviše što može kako bi pomogla ovim ljudima na čemu sam im ispred ovih korsinika i lokalne uprave zahvalan - rekao je Stevanović.

On je dodao da će se naredne sedmice znati da li je neko od preduzeća iz Zvornika poptisalo sporazum sa Privrednom komorom kako bi građani u njima mogli korisiti svoje platne kartice. Na području zvorničke opštine majske poplave pričinile su štete na 215 stambenih objekata gdje je na 74 šteta procijenjena na više od 5.000 KM, a na ostalim manje od 5.000 KM. U opštinskom odjeljenju za privredu i društvene djelatnosti kažu da je komisija zabilježila sve štete na ovim objektima od 300 KM pa naviše. Njima će, kao i korisnicima koji su imali štete od klizišta, naknadno biti određen modalitet pružanja pomoći.

Brisel  - U Briselu će danas biti održana međunarodna donatorska konferencija za otklanjanje posljedica poplava u BiH i Srbiji pod motom "Obnavljamo zajedno", na kojoj je predviđeno učešće predstavnika zemalja međunarodnih donatora, međunarodnih finansijskih institucija i najrelevantnijih organizacija civilnog društva.

Konferenciji, čiji je domaćin Evropska komisija, prisustvovaće u ime Republike Srpske predsjednik Vlade Željka Cvijanović i šef Predstavništva Srpske u Briselu Mario Đuragić, najavljeno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Na skupu, čiji je cilj dobiti obećanja donatora za oporavak Srbije i BiH, učestvovaće i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Vjekoslav Bevanda, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

Suorganizatori konferencije su Francuska i Slovenija, a ovaj skup će, kako se očekuje, doprinijeti unapređenju saradnje u slučaju poplava i prirodnih nepogoda u regionu, ali i operativne saradnje.

Učesnicima konferencije će, prije pozdravnih govora evropskog komesara za proširenje EU Štefana Filea, premijera Slovenije Alenke Bratušek i ministra spoljnih poslova Francuske Lorana Fabijusa, biti prikazana tri kratka filma o poplavama u BiH i Srbiji, kao i o međunarodnom odgovoru.

Predviđeno je da glavni govornici budu predsjedavajući Predsjedništva BiH Izetbegović i predsjednik Srbije Nikolić prije predstavljanja konkretnih potreba dvije zemlje i sesije na kojoj će donatori odrediti pomoć.

Planirano je da konferenciju zatvori evropski komesar za međunarodnu saradnju, humanitarnu pomoć i krizne situacije Kristalina Georgieva, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.

U saopštenju se navodi da Evropska komisija, Francuska i Slovenija prioritet daju ekonomskom oporavku BiH i Srbije.

Procjene potreba za oporavak i sanaciju štete od poplava, koje su zahvatile velike dijelove BiH od 14. do 19. maja, pokazuje da ukupne ekonomske posljedice ove katastrofe iznose 3,98 milijardi KM.

Prema procjenama za Federaciju BiH, ukupne posljedice, odnosno štete i gubici iznose 2,03 milijarde KM, za Republiku Srpsku 1,89 milijardi KM, a za Brčko distrikt 57,89 miliona KM.

Direktna šteta nastala usljed poplava koje su nedavno zadesile Srbiju iznosi 810,1 milion evra, dok gubici iznose 661,9 miliona evra, navodi se u zvaničnom izvještaju o procjeni štete od poplava koji je usvojila Vlada Srbije.

Iz Predsjedništva BiH saopšteno je da će prije početka donatorske konferencije, u zgradi Evropske komisije u 13.45 časova biti održan sastanak Izetbegovića, predsjednika Srbije Nikolića i predsjednika Evropske komisije Žozea Manuela Baroza.

Sutra će u velikoj sali opštine Zvornik biti uručeni vaučeri za 74 domaćinstva u Zvorniku koja su pretrpjeli štete u majskim poplavama.

Vaučeri će biti dodijeljeni za domaćinstva čija je šteta na stambenom objektu i namještaju procijenjena na više od 5.000 KM.

Dodjela vaučera počeće u 9 sati.

Reprezentativcima Njemačke priređen nezapamćen doček na ulicama prestonice. Mediji tvrde da je na ulicama više ljudi nego kada je srušen čuveni zid 1989. godine.

Fudbalska reprezentacija Njemačke danas se vratila u zemlju iz Brazila, gdje je osvojila četvrtu titulu svjetskog prvaka.

Fudbaleri su sletjeli  na aerodrom Tegel u Berlinu nešto poslije 10.00 sati , a nekoliko stotina ljudi je na samoj pisti pozdravilo igrače, predvođene kapitenom Filipom Lamom koji je s peharom prvi izašao iz aviona, prenose agencije.

Igrači su potom u otvorenom autobusu otišli do Brandeburške kapije, ispred koje se okupilo više stotina hiljada građana, obučenih u crne, crvene i zlatne majice.

- Ovo je bilo prelijepo Svjetsko prvenstvo. Činjenica da smo uspjeli da nagradimo sebe titulom, naravno, takmičenje čini još ljepšim -rekao je vezista njemačkog nacionalnog tima Toni Kros po slijetanju.

Reprezentativci su se u Njemačku vratili s nekoliko sati zakašnjenja jer je kamion s prtljagom na aerodromu u Rio de Ženeiru udario u avion i bilo je potrebno neko vrijeme da se utvrdi šteta i sanira kvar.

Kako su navode njemački mediji, reprezentativce Njemačke je pozdravilo više od pola miliona ljudi u Berlinu.

Njemačka je u nedjelju nakon produžetaka pobijedila Argentinu sa 1:0 golom Marija Gecea, u finalu Svjetskog prvenstva u Brazilu.