Dvadesetdvogodišnji Andrija Mitrović iz Zvornika završio je osnovne studije elektrotehnike na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu za tri i po godine sa prosjekom ocjena 10. Ovaj mladi diplomirani inženjer elektrotehnike i računarstva, koji je aktivno, tokom studija, sarađivao sa profesorima u izradi zadataka za udžbenike, planira upis na master studije na istom fakultetu, a želja mu je da ostane u svojoj zemlji i tu gradi karijeru. Skromno kaže da ga prosjek nije interesovao, ali je on rezultat vrijednog rada.

 - Zahvaljujući tom radu uspio sam da završim osnovne studije sa ovim prosjekom u prvom roku. Ocjene su rezultat moga rada koji nije bio podređen tome, ali tako se završilo. Ispite sam spremao na vrijeme i nijedan nisam poništio. Vodio sam se činjenicom da što prije izlazim na ispite kako bih ljetnji period ostavio za odmor i u tome sam uspijevao. Tako nije došlo da zasićenja u učenju i radu - kaže Mitrović koji je ostvario odličnu saradnju sa svojim profesorima.

 - Još u toku studiranja imao sam odličnu saradnju sa profesorom Vladimirom Strezoskim koji mi je predavao tri predmeta. On me je zamolio da radim projekte za knjige koje on radi. Tako sam uradio jedan projekat za knjigu iz osnova elektroenergetike, a kasnije tri projekta, odnosno zadatka za Analizu I i II - dodaje Mitrović, koji je tokom srednjoškolskog obrazovanja bio prvak RS u matematici i fizici, te imao jedno drugo i jedno treće mjesto iz matematike.

Od jeseni se vraća na fakultet gdje će nastaviti master studije.

 - U budućnosti želim da se bavim naukom, posebno teorijskom elektrotehnikom, tako da bih se vezao za univerzitetski poziv, odnosno planiram dalje da idem na doktorske i specijalističke studije, ali isto tako želim da znanje koristim u praktične svrhe. Po preporuci profesora ovdje ću nastaviti studije jer smatraju da su, u određenom smislu, bolji od inostranstva, odnosno da su za praksu, zbog bolje finansijske situacije, tamo bolji uslovi, dok je teorijska nastava bolja kod nas. Stoga sam i izabrao da nastavim studije ovdje kako bih dobio više novih znanja  - dodaje Mitrović ističući da budućnost vidi u svojoj zemlji.

 - Pored Zvornika i Novi Sad, odnosno Srbiju doživljavam kao svoje okruženje. Mislim da mladi ne bi trebali ići iz svoje zemlje, te se zbog toga nadam da će se i nama pružiti uslovi da svi ovdje ostanemo - smatra Mitrović.

Pored činjenica da je odličan student Mitrović je cijenjen od kolega i zemljaka iz Zvornika kojima uvijek pruža svu podršku i pomaže im da budu uspješni studenti.

Tehniku učenja ponio iz srednje škole

Mitrović je zahvalan svim profesorima iz srednje škole u Zvorniku, gdje je imao zavidne uspjehe, a posebno profesoru matematike Milisavu Nikoliću, koji ga je uputio kako da uči.

 - Dugujem zahvalnost svim profesorima, razredom starješini Stojanki Balotić, a posebno profesoru Nikolići. Uvijek je govorio da nismo svjesni koliko ćemo naučiti za četiri godine u srednjoj školi, ali sve postepeno i lagano. Savjetovao me je da nakon predavanja kući odmah ponovim gradivo. Pošto je elektrotehnika nauka koja od matematike prealzi u fiziku isti sistem sam mogao primeniti i na fakultetu. Svaki dan po tri sata sam ponavljao naučeno sa predavanja, na kojima sam uvijek bio redovan. Tako sam kasnije dobijao više slobodnog vremena, a bolje vladao materijom - ističe Mitrović.

Opštini Zvornik isporučeno je 25 tona stočne hrane za muzna grla u okviru višemilionskog programa pomoći poplavljenim područjima u BiH koji implementira UNDP pod nazivom „Danas za nas“.

Donacija u stočnoj hrani za muzna grla finansirana je sredstvima Vlade Norveške i dio je velikog paketa pomoći koji se upućuje poljoprivrednicima kako bi uspjeli očuvati stočni fond i dalju proizvodnju mlijeka.

Načelnik opštinskog odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Milan Cvijetinović ističe da se radi o donaciji čija je vrijednost oko 15.500 KM.

Stočna hrana biće podijeljena poljoprivrednicima koji su imali štetu od poplava, a koji imaju muzna  grla i proizvodnju mlijeka.

„Podjelu ćemo izvršiti u toku sljedeće sedmice, prvenstveno uvažavajući iznos štete u poljoprivredi kod ovih domaćinstva – rekao je Cvijetinović.

Poljoprivrednici će na vrijeme biti obaviješteni o načinu  preuzimanja stočne hrane.

Jedan od najboljih holandskih trenera Dirk Nikolas (Dik) Advokat novi je selektor fudbalske reprezentacije Srbije. Pred njim je zadatak da "orlove" odvede na Evropsko prvenstvo u Francuskoj 2016. godine.

Srbija je propustila posljednja dva velika takmičenja (Evro 2012. i Mundijal 2014), a Advokat je neko ko zna kako reprezentaciju sigurno sprovesti kroz kvalifikacije i odvesti je na najveće smotre fudbala. To je u dva navrata uradio sa selekcijom Holandije, a po jednom sa Južnom Korejom i Rusijom. Jedini neuspjeh imao je vodeći selekciju Belgije.

Šezdesetšestogodišnji stručnjak rođen je u Hagu, a dogovorio je dvogodišnju saradnju sa Fudbalskim savezom Srbije (FSS), odnosno do završetka prvenstva u Francuskoj. Na ovom mjestu zamijeniće Ljubinka Drulovića. Kako je potvrdio predsjednik FSS, promocija Advokata biće u narednih nekoliko dana.

- Danas ili sutra ćemo zvanično potvrditi da je Dik Advokat selektor. Tokom vikenda bi trebalo da bude i njegovo predstavljanje - rekao je Karadžić.

Holanđanin je svjestan da će sve sem plasmana na Evro 2016. biti neuspjeh, ali smatra da Srbija ima odlične igrače koji mogu da ostvare taj rezultat.

- Ispunio sam jednu od svojih želja i ponovo ću raditi kao selektor. Nisam želio da radim u klubu. Bilo je kontakata sa Južnoafrikancima, ali oni su predaleko. Srbija ima sjajan tim i zajednički cilj je da se fokusiramo na kvalifikacije za Evro 2016. Oni nisu nastupali na EP 2012, kao ni na Mundijalu ove godine, pa je velika želja da izborimo da igraju u Francuskoj. Mislim da imamo dobre šanse, budući da će na ovom prvenstvu učestvovati 24 umjesto 16 selekcija. Dogovoreno je da Srbiju vodim do kraja tog takmičarskog ciklusa - kazao je Advokat.

Formacija 4-3-3

Reprezentacije pod njegovim vođstvom uvijek su igrale poznatu holandsku napadačku formaciju 4-3-3, a kako i ne bi kada je selektorski zanat pekao još 1984. godine kada je čuvenom sunarodniku Rinusu Mihelsu bio asistent u reprezentaciji "oranja". Mihels je poznat po tome što je začetnik takozvanog totalnog fudbala koji su "lale" forsirale. Advokat je dobio nadimak Mali general zbog niskog rasta i autoritativnog ponašanja.

Nema sumnje da će Holanđanin takvu formaciju forsirati i dok bude vodio Srbiju. Međutim, Advokat je često znao da primjenjuje njegovu defanzivnu karakteristiku zbog čega je bio i kritikovan. Razlog toga je vjerovatno činjenica da je tokom igračke karijere bio defanzivni vezista. Dosta fudbalera koji sada igraju za "orlove" dio svoje karijere proveli su baš u Holandiji pa su i navikli na tu formaciju. Srbija trenutno ima igrače koji bi mogli odgovoriti ovom načinu igre. Čvrsta sredina sa brzim krilnim igračima i jednim klasičnim centarforom. I neki selektori prije njega su pokušavali da igraju na taj način, a Advokat bio to trebalo da posloži najbolje.

U prošlosti često je bio u sukobu sa medijima zbog izbora igrača, a bio je i kritikovan jer ne želi da uvrsti nove fudbalere u tim. Nekadašnji napadač Rusije Dmitri Bulikin optužio je Advokata da od reprezentacije ove zemlje pravi svoj privatni tim jer ga nije pozvao na Evropsko prvenstvo 2012. iako je bio najbolji strijelac holandske lige. I njegovi igrači su ga kritikovali, pa se tako Roman Pavlučenko žalio da Advokat ima "svoje" igrače koje forsira u prvom timu. Možda i najpoznatiji njegov sukob sa igračem je bio još dok je prvi put predvodio Holandiju. Tada se sa njegovom taktikom nije slagao čuveni Rud Gulit koji se zbog njega oprostio od reprezentacije.

Međutim, Advokat je uvijek tvrdio da ga ne zanima kakvu sliku stvara u javnosti, već samo rezultati koje pravi sa ekipama i reprezentacijama koje predvodi.

Što se toga tiče imao je dosta uspjeha. Znao je izvući maksimu iz svakog tima. U karijeri je osvojio 15 trofeja. Nakon što se "kalio" u nižerazrednim timovima u Holandiji 1992. samostalno preuzima reprezentaciju. Uspio je da "lale" odvede do Mundijala 1994. godine. Holanđani su tamo odlično odigrali, a ispali su tek u četvrtfinalu od Brazila nakon poraza 2:3 u jednoj od najboljih partija turnira. Kasnije je sa uspjehom vodio PSV Ajndhoven i Glazgov Rendžers sa kojim je osvajao prvenstva i kupove. Kasnije se ponovo vratio u klupu "lala" i na Evropskom prvenstvu 2004. godine odveo ih do polufinala.

Međutim, najviše uspjeha imao je sa Zenitom iz Sankt Peterburga. Ovom klubu donio je prvu titulu u Rusiji, a zatim je osvojio i Kup UEFA i Super kup Evrope. Koliko su u Zenitu bili oduševljeni Advokatom pokazuje i činjenica da je postao počasni građanin Sankt Peterburga. Ti rezultati preporučili su ga za selektora ove zemlje. Sa Rusima se lagano plasirao na Evro 2012. gdje nije uspio da prođe grupu. Posljednje dvije godine predvodio je holandske timove PSV i AZ Alkmar.

Strani treneri

Strani treneri u srpskom fudbalu pojavili su se početkom trećeg milenijuma. Sve je počelo s Lotarom Mateusom. Nekada proslavljeni njemački reprezentativac je u sezoni 2002/2003. preuzeo Partizan u zimskoj pauzi. Od sadašnjeg sportskog direktora Ljubiše Tumbakovića naslijedio je devet bodova više od drugoplasiranog Železnika i deset od Crvene zvezde i OFK Beograda. Prednost je značajno uvećao i Partizan je do titule stigao sa 19 bodova više od komšija. Slavni Nijemac je naredne takmičarske godine uveo "crno-bijele" u Ligu šampiona.

Pokušali su u Humskoj da ponove uspjeh dovođenjem njegovog zemljaka Hansa Jirgena Rebera. Bilo je to u sezoni 2005/2006, kada je nakon eliminacije od Makabija (Petah Tikve) zamijenio Vladimira Vermezovića. Iako je imao dva boda više od Zvezde i jednak broj poena s vodećim OFK Beogradom, s drugim Nijemcem Partizan je stigao samo do drugog mjesta i to sa sedam bodova manje od "crveno-bijelih". Reber je sastavljao tim u 22 prvenstvene utakmice.

Treći stranac na kormilu "crno-bijelih" je Avram Grant. Aleksandar Stanojević je Izraelcu ostavio kapitalnih deset bodova viška, pa se nekadašnji trener Čelzija lako okitio titulom.

Međutim, iako su osvojili dvije titule ostao je opor ukus. Jer, Partizan predvođen Mateusom, Reberom i Grantom u najvećoj svetkovini našeg fudbala - "vječitom derbiju" sa Crvenom zvezdom - u sedam utakmica nije komšijama dao nijedan gol, a kamoli pobijedio (šest poraza i remi, uz gol-razliku 0:12).

S druge strane u najtrofejnijem srpskom klubu Crvenoj zvezdi još sa setom pričaju o Valteru Zengi. Italijan je osvojio duplu krunu i za sada je posljednji strani trener pod čijim vođstvom je Crvena zvezda bila prvak (2006).

Pokušala je Zvezda u sezoni 2008/2009. dovođenjem Zdenjeka Zemana koji je trenersku slavu stekao u Italiji, da ponovi Zengin učinak, ali se Čeh nije proslavio, pa je otišao poslije eliminacije iz Evrope i samo tri kola.

Kormilar Zvezde Rikardo Sa Pinto prvi je trener iz Portugalije koji je radio u srpskom fudbalu, a ukupno 12. (ne računajući Crnogorce, Makedonce i one s dvojnim državljanstvima). Njegovi prethodnici se nisu baš proslavili, a rijetki su oni koji su sastavili cijelu takmičarsku godinu. Samo petorica su učestvovala u osvajanju trofeja i to ukupno šest: četiri u prvenstvu i dva u kupu.

Zvezdu je vodio i njen nekadašnji as Hrvat Robert Prosinečki.

Španac, Makedonac, Hrvat...

Osim "večitih rivala" strance su dovodila još tri kluba. Smederevo je u sezoni 2005/2006. dovelo Haume Bauzu Kola. Španac je 16 puta sastavio tim "oklopnika" i zauzeo 11. mjesto.

U prvenstvu 2009/2010. BSK iz Borče je angažovao Šefkija Arifovskog. Pričalo se da Makedonac "pokriva" mladog Velička Kaplanovića koji nije imao profi licencu. Kako god da je bilo, Arifovski je otišao poslije 25 utakmica, pa je kestenje iz vatre izvadio Miodrag Profa Radanović i obezbijedio Borčanima opstanak u domaćoj eliti.

Hajduka iz Kule je u sezonu 2010/2011. poveo Zdenko Glumac, ali se poslije pet uzastopnih poraza ekspresno vratio u Hrvatsku.

Klemente prvi

Prije Dika Advokata, jedini stranac koji je vodio selekciju Srbije bio je Španac Havijer Klemente i to 2006. i 2007. godine! Bask, Mali Napoleon, kako su ga prozvali novinari u Španiji, otišao je iz srpskog fudbala neobavljena posla. Nije uspio u nastojanju da "orlove" odvede na Evropsko prvenstvo u Austriji i Švajcarskoj 2008. U svom izvještaju Izvršnom odboru FSS naveo je da srpski fudbaleri, između ostalog, "nemaju iskustva na najvišem nivou", "da su igrači fudbalski nedovoljno obučeni još u mlađim kategorijama", da "u svojim timovima nisu vježbali kolektivnu igru i da nemaju naviku da protiv slabijih rivala igraju maksimalno angažovano". Takvi su po Klementeu izgleda bili Stanković, Žigić, Vidić, Dragutinović...

Trenerski posao Advokata

Harlem       1. 7. 1987 - 30. 6. 1989.   68      25      17      26

Šidam        1. 7. 1989 - 30. 6. 1991.   70      34      14      22

Dordreht    1. 7.  1991 - 22.  8. 1992. 34     9        7        18

Holandija   7. 9. 1992 - 15. 12. 1994. 26      15      6        5

PSV  16. 12. 1994 - 30. 6. 1998.         152    100    29      23

Glazgov R.  1. 7. 1998 - 12. 12. 2001.          194    131    30      33

Holandija 25. 1. 2002 - 6. 7. 2004.     29      16      7        6

Borusija M.         2. 11. 2004 - 18 . 4. 2005.          18      4        6        8

UAE  17. 7. 2005 - 13. 9. 2005. 2        1        0        1

Južna Koreja 1. 10. 2005 - 9. 7. 2006.          21      11      5        5

Zenit 27. 6. 2006 - 9. 8. 2009.   129    63      39      27

Belgija        1. 10. 2009 - 15. 4. 2010. 5        3        0        2

AZ Alkmar 6. 12. 2009 - 1. 6. 2010.   20     11      5        4

Rusija         1. 6. 2010 - 1. 7. 2012.     24      12      8        4

PSV  1. 7. 2012. - 1. 7. 2013.             49      32      4        13

AZ Alkmar 1. 10. 2013 - 1. 6. 2014.   11      4        3        4

(KOLONE: Klub/reprezentacija, vrijeme, broj utakmica, pobjede, neriješeni dueli, porazi)

Trofeji

Prvenstva: 5 (SVV - druga liga, PSV, Glazgov 2, Zenit)

Kup: 3 (PSV, Glazgov 2)

Kup Johan Krojf: 3 (PSV)

Liga kup: 1 (Glazgov)

Superkup: 1 (Zenit)

Kup UEFA: 1 (Zenit)

Super kup Evrope: 1 (Zenit)

Holanđanin Marijus de Vilt prodao je partnerima svoje akcije u fabrici peleta u Loznici i taj kapital uložio u kupovinu fabrike sa istim proizvodnim programom u Zelenom Jadru kod Srebrenice, koja je je počela probni rad pod nazivom "Eko-M".

Kao vlasnik fabrike u cijelosti, Vilt je primio 35 radnika i pokrenuo probnu proizvodnju peleta, a uporedo je podnio zahtjeve za dobijanje trajne radne i ekološke dozvole, te naručio filtere za prečišćavanje vazduha da bi se eliminisalo moguće emitovanje nedozvoljene količine prašine u atmosferu.

U Srebrenici se očekuje da će se ova fabrika, koja je više puta mijenjala vlasnika, počinjala i obustvaljala rad, napokon stabilizovati i kontinuirano raditi u narednom periodu, što je cilj i njenog vlasnika.

Vilt je rekao da će u probnom periodu fabrika proizvoditi 1,5 tona peleta za sat i da će uskoro instalirati još jednu presu čime će riješiti "usko grlo" i time omogućiti proizvodnju četiri tone peleta za sat, jer je sva ostala oprema projektovana na taj obim proizvodnje.

"U prvoj fazi osposobljavanja fabrike uložiću 300.000 evra za nabavku prečistača za izduvne gasove i prašinu, te za spoljno uređenje fabrike i fabričkog kruga, nabavku zaštitne opreme i poboljšanje uslova rada zaposlenih i otvaranje radničke menze", naveo je Vilt.

U drugoj fazi novi vlasnik namjerava zaposliti još 10 do 20 radnika za obradu tehničkog drveta, proizvodnju evro-paleta i drvenog uglja, što su veoma traženi proizvodi na zapadnom tržištu.

Cilj mu je da nađe pouzdane partnere za subvencionisanje proizvodnje da bi što prije krenuo u drugu fazu rada i proširenja proizvodnog programa i obima proizvodnje.

Za planirani povećani obim proizvodnje ovoj fabrici godišnje će biti potrebno oko 60.000 metara kubnih drveta, što srebreničko Šumsko gazdinstvo "Drina", prema sadašnjem obimu sječe i eksploatacije šume, ne može obezbijediti, pa Vilt sirovinu namjerava obezbjeđivati i iz drugih šumskih gazdinstava i od vlasnika privatnih šuma sa područja regije Birač.

On tvrdi da ima obezbijeđeno tržište za izvoz kompletne proizvodnje peleta u Italiju.

Vilt je rekao i da će ponuditi lokalnim ustanovama u Srebrenici da im, umjesto postojećih kotlova koji koriste druge energente, besplatno obezbijedi i instališe nove kotlove ukoliko se opredijele da trajno koriste pelet iz njegove fabrike za zagrijavanje prostorija.

"Cilj je da ostvarim dobru saradnju sa ovom lokalnom zajednicom i njenim stanovništvom, jer ovdje želim investirati i raditi `na duže staze", naglasio je Vilt. 

Tinejdžeri širom svijeta, ali i njihovi roditelji nose rastegljive narukvice ispletene od raznobojnih gumica za kosu. Ideja za najnoviji trend potekla je od Čengovih ćerki.

Prije četiri godine Čeng je vidio devojčice od 13 i 16 godina kako se igraju gumicama za kosu i od njih pletu narukvice.

Ovaj jeftin, a lijep nakit toliko mu se svideo da je odlučio da svih 7.300 evra ušteđevine koju je namjenio obrazovanju starije ćerke potroši na proizvodnju plastičnih razboja za pletenje. Riskantan potez se isplatio, budući da je Čengova kompanija “Rainbow Looms” prošle godine zaradila više od 56 miliona evra.

- Priznajem da to nije bila baš najpametnija odluka, ali sve se dobro završilo. Dobra stvar je što ću sada definitivno moći da pošaljem svoju dijecu na koledž - kaže on.

Za nepune tri godine, “Rainbow Looms” proizvodi našli su se na tržištu 29 zemalja. Prošle godine je prodato osam miliona razboja i 28 miliona pakovanja gumica, ali uprkos stečenom bogatstvu, Čengova porodica živi skromno. Ne planiraju da se presele u veću kuću, niti da zamjene svoj automobil star 12 godina.

- Mi nismo otmeni ljudi. Možda ću kupiti čamac i krenuti na pecanje kad odem u penziju, ali zasad mi je lijepo i ovako - kaže Maležanin koji živi u Americi.

Haljina sastavljena od 20.000 raznobojnih gumica nedavno je prodata preko sajta „Ibej“ za nevjerovatnih 291.000 dolara.

Istaknuti američki obavještajci saopštili su da nemaju dokaze o direktnom učešću ruske vlade u vezi sa obaranjem aviona "Malezija erlajnsa", navodeći da su letjelicu najverovatnije greškom oborile proruske snage u Ukrajini.

Putnički avion najvjerovatnije je oborila raketa zemlja-vazduh ruske proizvodnje SA-11, koju su ispalile proruske snage na istoku Ukrajine, naveli su američki obavještajci, ocjenjujući da je Rusija odgovorna za "stvaranje uslova" koji su doveli do obaranja aviona.

Američki obavještajci, koji nisu željeli da budu imenovani, naveli su da su Rusi naoružavali proruske snage na istoku Ukrajine, ali da nemaju direktne dokaze da je raketa ispaljena sa ruske teritorije.

Ostaje nejasno "ko je i zašto povukao obarač", dodali su američki obavještajci.

Oni su naveli i da ne znaju da je neko od Rusa bio na mjestu lansiranja rakete, prenjela je agencija AP.

Zvaničnici smatraju da je najverovatnije objašnjenje da je avion oboren greškom i da je raketu ispalila "slabo obučena grupa".

Oni su podsjetili na prethodne incidente u kojima su i ruske i američke snage greškom oborile civilne avione.

Sovjetski bombarder je 1983. godine greškom oborio korejski avion, a američka mornarica je 1988. godine greškom oborila iranski putnički avion, prenjela je agencija AFP.

Stejt department je nekoliko časova ranije najavio da će objaviti obaveštajne podatke, koji potkrepljuju tvrdnje Vašingtona da je avion "Malezija erlajnsa" u četvrtak oborila raketa ispaljena sa dela teritorije Ukrajine pod kontrolom proruskih snaga.

Američki predsjednik Barak Obama posjetio je holandsku ambasadu u Vašingtonu, gdje je otvorena knjiga žalosti za 298 žrtava nesreće, od kojih su 193 Holanđani.

SAD se neće zaustaviti dok se ne zadovolji pravda u slučaju obaranja malezijskog aviona iznad istočne Ukrajine, naveo je Obama u knjizi žalosti.

"Rječima se ne može opisati tuga koju svijet osjeća zbog tog gubitka. Ona je još jača zbog dubokih prijateljskih veza naše dvije zemlje", napisao je Obama.

"Vezani tim prijateljstvom, nećemo se smiriti dok ne budemo sigurni da je pravda zadovoljena", naveo je predsjednik SAD.

Portparol Bijele kuće Džoš Ernest izjavio je novinarima da Vašington ne vidi da je još postignut dovoljan nivo saradnje s međunarodnim istražiteljima zaduženim za istragu pada aviona.

Međunarodnim istražiteljima i dalje je potreban potpuno slobodan pristup mjestu pada aviona, rekao je Ernest, pozivajući ruskog predsjednika Vladimira Putina da iskoristi svoj uticaj kod proruskih snaga na istoku Ukrajine i to omogući.

Iako je do početka naredne školske godine ostalo više od mjesec dana, roditelji su već počeli da se raspituju i kupuju udžbenike i školski pribor za svoje učenike, tako da u većini knjižara u RS vlada povećana potražnja.

Istina, ima i knjižara koje još nisu nabavile sve knjige koje su potrebne osnovcima, ali ipak zainteresovani kupuju ono što je stiglo.

U onim radnjama koje još nemaju udžbenike kažu da im roditelji dolaze i raspituju se kada će ih nabaviti.

Zaposleni u banjalučkoj knjižari "Kultura" ispričali su nam da još nisu dobili sve udžbenike, ali da, uprkos tome, potražnje od strane roditelja već ima.

"Kompleti nisu potpuni za sve razrede, tako da zasad imamo samo one što vrijede za narednu školsku godinu. Kada su u pitanju cijene, one su već godinama iste. Potražnje već ima, roditelji kupuju ponešto ili komplete", navela je Dragana Bulaja, trgovac u banjalučkoj knjižari "Kultura".

Radnici u jednoj trebinjskoj knjižari takođe su nam potvrdili da im udžbenici pristižu, a dobar dio već imaju u ponudi.

"Kada je riječ o potražnji i kupovini, ona je uveliko počela, ali u punom jeku se tek očekuje", naveli su u toj trebinjskoj knjižari.

U prijedorskoj knjižari "Grafomark" kazali su nam da bi udžbenici za osnovce trebalo da im stignu sljedeće sedmice.

"Koliko znamo, cijene se neće mijenjati u odnosu na prošlogodišnje. Kada je riječ o potražnji, još nije počela u većoj mjeri. Možda će biti veća kad stigne školska godina", ispričali su nam zaposleni u ovoj knjižari.

Iz knjižare "Park" u Modriči takođe naglašavaju da se roditelji raspituju za udžbenike.

"Još ih nismo dobili, ali dolaze roditelji, pitaju za cijene, tako da potražnje ima", navode zaposleni u toj knjižari.

Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo kazali su da će u idućoj školskoj godini biti korišteni svi postojeći udžbenici koji su odobreni od strane resornog ministarstva, a to su udžbenici koji su bili u upotrebi i u prošloj školskoj godini. Uvodi se i šest novih, i to osnovi informatike za 6, 7, 8. i 9. razred, te muzička kultura za 2. i 3. razred.

Žetva pšenice na području Zvornika privodi se kraju, a  prinosi se, zavisno od zasijanih površina, kreću od 2,5 do 4,5 tona po hektaru.

Po riječima nadležnih u opštini Zvornik, sve površine koje se nalaze uz desnu stranu puta od Zvornika prema Bijeljini, odnosno uz rijeku Drinu imaju rekordno mali prinos od svega 2,5 tona po hekatru.

 - Smanjenu roda najviše su doprinele kiše i majske poplave. Kompletne oranice uz rijeku Drinu bile su poplavljene i tu se nije ni mogao očekivati bolji rod. Sa druge strane, na površinama koje su bile u višim zonama i u drugim dijelovima opštine prinosi se kreću od 3 do 4,5, a na nekim parcelama i do 5 tona po hekatru. Prema našim podacima žetva je završena na više od 90 odsto površina - rekao je Milan Cvijetinović, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti u opštini Zvornik.

On je dodao da mehanizacije na poljima ima dovoljno, te da se otkup pšenice parcijalno vrši u zvorničkim mlinovima. Pšenica je druga kultura po površinama koje se siju u ovoj opštini zahvatajući oko 600 hekatara, dok se zob i ječam siju na 60 hekatara. Najviše površina na području Zvornika zahvata kukuruz koji je zaseijan na oko 6.000 hekatara. 

Milići - Snažno olujno nevrijeme praćeno gradom pogodilo je juče opštinu Milići, uzrokujući probleme u saobraćaja na pojedinim lokalnim dionicama, a u centru grada i polučasovni prekid saobraćaja zbog velikih količina vode koje su se zadržale na kolovozu.

Zamjenik direktora u Komunalnom preduzeću u Milićima Marko Bibić rekao je da su radnici tog preduzeća odmah izašli na teren sa zadatkom da pročiste začepljene slivnike i uklone polomljene grane u gradskim parkovima.

Nevrijeme je pogodilo opštinu oko 15 časova.

"Oluja je bila zaista snažna i u veoma kratkom vremenu napravila probleme, no vjerujem da će se situacija, ukoliko ne bude novih padavina, brzo normalizovati. Naš veliki problem su slivnici, koji se brzo napune kabastim materijalom, čime se onemogućava oticanje vode", kazao je Bibić.

Poplavljen je i jedan ugostiteljski objekat u centru Milića, a u nekim seoskim područjima grad je nanio štete usjevima.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti pretežno oblačno, tokom dana sa povremenom kišom, pljuskovima i grmljavinom, a postoje uslovi i za lokalne nepogode s gradom.

Krajem dana, u većini krajeva doći će do prestanka padavina, osim u planinskim krajevima na istoku i uz rijeku Drinu. 

Najviša temperatura biće od 24 do 29 stepeni Celzijusovih. 

Temperatura vazduha u 8.00 časova:

Kalinovik 12,
Zenica 13,
Gacko, Han Pijesak 14,
Čemerno, Foča, Nevesinje 15,

Mrkonjić Grad, Sokolac 16,
Bileća, Drinić, Novi Grad, Prijedor, Rudo 17,
Srebrenica 18,
Trebinje 19,
Banjaluka, Doboj, Višegrad, Zvornik 20,
Bijeljina 21 stepen Celzijusov. 

Količina padavina u protekla 24 časa, izmjerena 8.00 časova:

Novi Grad 51 litar po metru kvadratnom,
Prijedor 27,
Trebinje 14,

Banjaluka, Mostar 10.